Kazāks: ECB će sa smanjenjem kamatnih stopa vjerojatno početi u lipnju

Sve su glasnija očekivanja da će Europska središnja banka (ECB) nakon gotovo dvije godine na redovnoj sjednici u lipnju okončati razdoblje viših ključnih kamatnih stopa i krenuti u njihovo snižavanje. Te prognoze su vrlo vjerojatno i prema ekonomskim podacima pa su stoga jedna od najvrućih tema u razgovorima s kreatorima monetarne politike, što se moglo čuli i na konferenciji koju je Međunarodni monetarni fond (MMF) organizirao s Bankom Slovenije.

Prvi rezovi 'vrlo vjerojatni'

Guverner Banke Latvije i član Vijeća i Proširenog vijeća ECB-a Mārtiņš Kazāks na upit Bloomberg Adrije može li išta zaustaviti snižavanje ključnih kamatnih stopa najavljeno u lipnju, oprezno je odgovorio da još treba pričekati podatke o inflaciji u svibnju. No, s obzirom na trenutnu situaciju, "prilično je vjerojatno da će prva smanjenja kamatnih stopa početi u lipnju".

Alfred Kammer, direktor europskog odjela Međunarodnog monetarnog fonda, rekao je za Bloomberg Adriju na konferenciji da je, na temelju trenutačnih podataka o inflaciji, njihova preporuka ECB-u jasna: "U posljednjih godinu dana vidjeli smo jasno usporavanje u stopi inflacije, čemu je pridonio pad cijena energenata, a također i mjere monetarne politike." Kammer stoga očekuje da će ECB početkom iduće godine dosegnuti cilj od dva posto inflacije. "Od lipnja može početi popuštanje restriktivne monetarne politike", složio se s latvijskim guvernerom.

Kammer također vjeruje da se sljedećeg mjeseca očekuje smanjenje kamatnih stopa za 25 baznih bodova, nakon čega će uslijediti ista smanjenja na tromjesečnoj razini do rujna 2025., kada bi kamate dosegnule "neutralnih 2,5 posto".

Ciljana inflacija je na vidiku, ali ne treba žuriti sa snižavanjem kamata

Nesigurni geopolitički uvjeti mogu poljuljati sadašnje trendove ublažavanja stope inflacije, a toga su svjesne i institucije. Predstavljajući Izvješće o financijskoj stabilnosti, potpredsjednik ECB-a Luis de Guindos rekao je da "geopolitički rizici i dalje zamagljuju izglede za financijsku stabilnost".

Zato i Kazāks ističe da u ovom trenutku ne postoje jasne dugoročne smjernice za snižavanje kamatnih stopa. One će se i ubuduće formirati na temelju redovitih podataka jer se takva politika, smatra, pokazala uspješnom.

Na pitanje mogu li kamatne stope značajno fluktuirati gore ili dolje u budućnosti (čak i nakon mogućeg lipanjskog smanjenja) zbog potencijalnog pogoršanja geopolitičkih uvjeta i globalne makroekonomske slike, Kazāks je rekao kako na temelju trenutnih podataka vjeruje da su kamate stope dosegle svoj vrhunac.

"Trenutni osnovni scenariji pokazuju da se postupno približavamo ciljanoj stopi inflacije od dva posto, tako da možemo postupno krenuti u snižavanje kamatnih stopa. Naglašavam da pri tome moramo biti oprezni. Smanjenje mora ići postupno i ne smijemo žuriti ."

Reforme su bolje rješenje od fiskalnog stezanja

Europska središnja banka zabrinuta je zbog velikog javnog duga, na što ukazuje i Europska komisija. U izvješću o financijskoj stabilnosti napisali su da su europske vlade osjetljive na vanjske šokove ako postoji potreba za povećanjem potrošnje javnog novca.

Kazāks kaže da je razina javnog duga važna za određivanje otpornosti zemalja na razne šokove. Dodaje da je jedan od načina smanjenja duga fiskalno zaoštravanje, što je važan faktor. No vjeruje da su strukturne reforme, veća produktivnost i snažniji gospodarski rast puno bolji načini da se to postigne. Tržišta kapitala i bankovna unija također bi pomogli jačanju europskog gospodarskog rasta.