Pozitivni trendovi u poslovanju regionalnih igrača u elektroindustriji nastavit će se i iduće godine, doduše, nešto sporijim tempom zbog recesije u dijelu eurozone, zaključili su u najnovijem izvještaju naši analitičari.
Jedan od najvećih regionalnih proizvođača svakako je Končar, elektroindustrija koja u prvih devet mjeseci 2023. bilježi snažan rast prodaje (27 posto), dok im knjiga narudžbi teži 1,4 milijarde eura. Upravo zbog toga, recesija u Njemačkoj neće ih ni okrznuti, smatra predsjednik uprave Končara Gordan Kolak.
Najveći izazov vidi u osiguravanju dovoljnih proizvodnih kapaciteta koji bi održali Končareve stope raste i nahranili potrebe Europske unije u energetskoj tranziciji.
Čitaj više

Končar-D&ST postao većinski vlasnik Ferokotla
Ferokotao je jedan od dobavljača Končar-D&ST-a, a Končar je dosad bio vlasnik 16 posto udjela.
16.11.2023

Profitabilnost Končara imuna na inflaciju
Troškovi materijala su u prvih devet mjeseci porasli, ali rasli su i ukupni prihodi, i to za 27 posto.
02.11.2023

Končar povećao izvoz u zemlje Unije, dobit skočila 30 posto
Končar na inozemnim tržištima ostvaruje 67 posto ukupnih prihoda od prodaje.
31.10.2023

Končaru D&ST dobit skočila 140 posto, ugovorio dvostruko više poslova nego lani
Konsolidirana dobit prije oporezivanja dosegla 32,8 milijuna eura.
30.10.2023
Dosad jako dobra 2023. za Končar. Značajan rast prodaje i backloga. Za koje biste projekte rekli da su bili najjači driveri prodaje?
Najjača godina do sada, ali htio bih istaknuti, budući da smo nedavno objavili rezultate trećeg kvartala 2023. godine, da je to 15. uzastopni kvartal u kojem ostvarujemo rast prihoda i profita. Rast je 27 posto u prodaji u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a moram istaknuti da smo prošle godine rekordno poslovali. Backlog pokazuje nekakvu perspektivu, pokazuje da je i dalje pred nama jedno pozitivno razdoblje u kojem možemo očekivati značajniji iskorak Končara, što na domaćem, što na europskom tržištu. Prije svega bih rekao na izvoznim tržištima. Napravili smo značajnu promjenu u strukturi prihoda u odnosu na vanjsko tržište. Danas izvozimo više od 67 posto svih naših proizvoda, usluga i rješenja na tržišta izvan Republike Hrvatske.
Koji su bili projekti koji su najviše pokretali tu prodaju?
Najveći dio rasta u Končaru ostvaren je u području prijenosa i distribucije električne energije, odnosno proizvoda, usluga i rješenja koji su namijenjeni upravo za to područje prijenosa i distribucije. Najveći skok ostvaren je u prodaji transformatora, prije svega srednje energetskih transformatora, a onda i onih distributivnih transformatora. Potaknuta zelenom tranzicijom, u Europi je potražnja za transformatorima veća nego ikad, a gotovo svi proizvođači transformatora na europskom tržištu ostvaruju snažne iskorake na tom tržištu. Mi u backlogu koji ste spomenuli predviđamo da će se taj trend nastaviti i da će zelena energetska tranzicija u svakom slučaju biti jedan snažan driver daljnjeg poslovanja Končar Grupe. U tom kontekstu očekujem velike izazove. Prije svega u segmentu realizacije i uspostave dostatnih kapaciteta da možemo održati taj tempo rasta koji smo imali.
S druge strane, profitabilnost je u 2022. stagnirala. U 2023. imate određeni rast EBITDA marže za 2,5 postotna boda. Troškovi materijala i dalje imaju najveći udio u prodaji. Nazire li se kraj toj inflaciji ulaznih materijala?
Rekao bih da se nazire. U trećem kvartalu smo jasno dali do znanja da su se polako stabiliziraju cijene ključnih sirovina i materijala koji ugrađuju u naše proizvode. Prošle godine smo imali stanoviti pad profitnih margina, negdje oko 0,7 postotnih poena je pala EBITDA margina u prošloj godini. Međutim, mi smo u nominali i dalje rasli u tom profitu jer smo imali snažan rast volumena, pa samim time i rast nominala u profitu.
Kako danas izgleda Končarova knjiga narudžbi?
Nakon prvih triju kvartala, ona je na milijardu i 425 milijuna eura, što znači da u odnosu na naše prihode u prvim trima kvartalima (na razini od 600 milijuna eura), pokazuje itekakav potencijal za dalje. Računamo da će taj backlog do kraja godine biti negdje na toj razini milijardu i pol eura za sljedeće razdoblje. Pritom je izuzetno važno razumjeti da je u tom ciklusu sve veći i veći udio izvoza u odnosu na domicilno tržište.
Spomenuli ste Njemačku i Italiju kao ključne trgovinske partnere. Znamo da njihova gospodarstva usporavaju, njihova ekonomska aktivnost trenutačno slabi. Hoće li to negativno utjecati na vaše poslovanje?
Analize koje se pojavljuju u zadnje vrijeme pokazuju i stanje tehničke recesije u Njemačkoj. Međutim, u isto vrijeme mi bilježimo book-to-bill omjer u odnosu na njemačko tržište od 3,2. To znači da smo u tom zadnjem periodu tri puta više ugovorili poslova u Njemačkoj nego što smo ih realizirali. Uvjetno rečeno, to pokazuje da smo mi gotovo za sljedeće tri godine bukirali to njemačko tržište.
Dakle, njemačka recesija vas zasad ne dotiče?
Skoro pa ne.
Fokusirajmo se na jedno od društava, primjerice Končar D&ST (distributivni i specijalni transformatori). Tu vidimo značajan rast investicija u toj kompaniji. O čemu je riječ?
Končar D&ST je u zadnje vrijeme snažno rastao upravo na ovom valu velike potražnje za transformatorima. I te stope rasta su iznimno velike. On je ključni motor i pokretač rasta i razvoja cjelokupne grupe. S obzirom na snažno usmjerenje od 90 posto prema vanjskim tržištima, Končar D&ST zauzima stabilnu i povoljnu poziciju u trenutnom tržišnom okruženju. U cilju održavanja koraka s intenzivnom potražnjom, tvrtka intenzivno ulaže u proširenje proizvodnih kapaciteta, osiguravajući tako dugoročnu sposobnost zadovoljavanja tržišnih potreba.
Končar Grupa puno investira. Jesu li investicije unutar grupe na neki način stvorile određeni problem u smislu likvidnosti ili neke možda povećane zaduženosti?
Mi imamo sasvim solidnu poziciju i naš neto dug je negativan, što uvelike govori da i dalje uspijevamo financirati sve s vlastitim sredstvima.
Ako se ne varam, dugoročni krediti su povećani unutar grupe. Free cash flow je 2022. bio negativan. To su ipak neki pokazatelji…
Ono što je ključno pogledati je stanje ukupnog neto duga koji je negativan i koji pokazuje da i dalje imamo više gotovine nego što je nekakvo kreditno zaduženje.
Razmatrate li neke nove akvizicije unutar Grupe u 2024. godini?
U svakom slučaju, razmatramo. Investicijska javnost u konačnici je i upoznata s činjenicom da je Končar prije dvije godine krenuo sa segmentom Digitala. Osnovali smo kompaniju Končar Digital gdje nam je intencija kroz organski i anorganski razvoj dalje osnažiti tu bazu kroz koju možemo osigurati određena digitalna rješenja. Prije svega u elektroenergetici, a onda i šire u energetici, kritičnoj infrastrukturi i urbanoj infrastrukturi. To je za nas jedno područje koje će se sigurno dalje puno snažnije razvijati nego što je to bio slučaj dosad.
Živimo u vremenu velike tehnološke akceleracije, pogotovo u svjetlu umjetne inteligencije. Koja će biti najveća promjena za elektroindustriju u idućim godinama?
U ovom razgovoru govorili smo o mrežama u njihovu standardnom smislu. Čak bih rekao konzervativnom smislu prijenosa te energije od točke A do točke B i osiguranja kvalitetnih i dostatnih dalekovoda, odnosno kapaciteta za prijenos energije. Međutim, ono o čemu mi u budućnosti moramo razmišljati je upravo ta distribuirana proizvodnja. Vi danas imate proizvodnju električne energije gotovo na svakom krovu, a onda je i distribucija te energije puno kompleksnija u odnosu na ono što imamo danas. U tom kontekstu upravljanja takvom jednom složenom distribucijom sigurno moramo promišljati o rješenjima za napredne energetske mikromreže.