Tjedan za nama najviše je obilježio rat na Bliskom istoku, odnosno odjeci koje taj sukob ima na svjetska tržišta. U fokusu je nafta čija je cijena posljednjih dana iznimno osjetljiva na svaku vijest vezanu uz globalnu geopolitiku, a sudeći po nekoherentnim "objašnjenjima" Donalda Trumpa i činjenici da je na čelo Irana došao mlađi i radikalniji ajatolah, čini se da nas čeka poduži rat zbog kojeg će na kraju ekonomski ispaštati svi.
Uz neizbježne globalne teme, pozabavili smo se i stanjem na domaćoj gospodarskoj sceni.
Snažan ekonomski rast država često prati snažan rast zaduženosti gospodarstva, kompanija i stanovništva. Međutim, podaci pokazuju da se u Hrvatskoj to nije događalo zadnjih nekoliko godina.
No, zato nam raste jedan drugi zabrinjavajući pokazatelj – imovinska nejednakost, i to dok je u Europskoj uniji (EU) trend obrnut. Razloge porasta ekonomskog jaza među građanima treba tražiti u našem poreznom sustavu koji udara na potrošnju, a štedi imovinu, ali i u vlasništvu nad nekretninama.
Građani koji se jesu zadužili, i to po promjenjivoj kamatnoj stopi, trebali bi biti zabrinuti zbog naglog skoka Euribora koji bi mogao poskupiti kredite.
Redovna revizija sastava najvažnijih indeksa Zagrebačke burze (ZSE) dovela je do određenih promjena. Cijena dionica Tokić grupe ubuduće će se uračunavati u vrijednost dioničkog indeksa Crobex, dok će dionice Žito grupe ući čak i u nešto prestižniji indeks Crobex10.
Ulaskom u eurozonu 2023. godine, Hrvatska je predala ključeve svoje monetarne politike Europskoj središnjoj banci (ECB), a postavlja se pitanje je li odluka o prodaji gotovo cjelokupnih zlatnih rezervi početkom 2000-tih bila ispravna te pruža li članstvo u monetarnoj uniji dovoljnu sigurnost za malo i uvozno ovisno gospodarstvo. O tim je temama u analizi za Bloomberg Adriju govorila ekonomska stručnjakinja Vedrana Pribičević sa Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta.
Kad smo već kod ECB-a, moramo podsjetiti da je Europski parlament odobrio imenovanje Borisa Vujčića za njenog potpredsjednika.
Dane za nama najviše je obilježio rat u Iranu i posljedično poskupljenje nafte. I kod nas su cijene goriva odmah osjetno skočile pa je opet morala intervenirati Vlada s ograničenjima cijena. Unatoč tome, litra benzina poskupila je za četiri, a litra dizela za sedam eurocenti. To nas je ponukalo da izračunamo kako je rast cijena utjecao na priuštivost goriva.
Dok je na domaćim benzinskim crpkama vladala gužva jer su svi žele "natankati" do vrha prije poskupljenja goriva, vlasnici električnih automobila vjerojatno su to promatrali sa samozadovoljnim smiješkom. Oni, naime, imaju luksuz da ih se trenutna naftna kriza ne tiče previše jer cijena struje ne ovisi o protočnosti Hormuškog tjesnaca.
Depositphotos
Sav taj kaos na tržištu zbog napada na Iran zapravo je prilika onima koji znaju "zajahati" volatilnost. Kakvi alati su vam na raspolaganju da se najlakše pozicionirate za potencijalnu zaradu na tržištu nafte razložio je naš analitički tim.
Ako, pak, tražite kvalitetne dionice za ulaganje, naša analitika je pripremila kratki vodič o tome kako prepoznati kvalitetan, održiv rast, koje metrike pratiti i kako razlikovati stvarnu priliku od prenapuhane dionice.
U slučaju da ne znate gdje bi uložili direktorski bonus, analitičari BBA mislili su i na to pa napisali još jedan detaljan vodič, uz primjer portfelja.
Što se kompanijskih tema tiče, donijeli smo priču o domaćem dizajnerskom studiju SWOODA koji od starih tenisica i industrijskog otpada kreira materijale za uređenje interijera trgovina, uredskih prostora i ugostiteljskih objekata diljem Europe.
Razgovarali smo i s novim CEO-om Rimac Technologyja Nurdinom Pitarevićem, koji, kako kaže, fokus prvih 12 mjeseci postavlja na projektnu profitabilnost, stabilnost isporuka i operativnu disciplinu kompanije.
NLB ponovno pokazuje interes za Addiko Bank pa smo istražili koliko bi ih stajao povratak na hrvatsko tržište kojeg već duže priželjkuju.
NLB
Po pitanju akvizicija zabilježili smo da je globalna platforma Fortidia preuzela MBE Adriatic, dok Žito šopingom širi ratarsku proizvodnju na Baranju.
Za kraj još malo globalnih vijesti. Dužnosnici SAD otkrili su zakonodavcima da je prvih šest dana rata s Iranom stajalo više od 11,3 milijarde dolara. To je dosad najdetaljnija procjenu troškova vojne kampanje predsjednika Trumpa koja Amerikance košta skoro dvije milijarde dolara dnevno.
Članice Međunarodne agencije za energiju (IEA) postigle su dogovor o povijesnom puštanju 400 milijuna barela nafte iz strateških rezervi, u nastojanju da ublaže pritisak na energetska tržišta uzrokovan eskalacijom sukoba na Bliskom istoku.
"Zemlje IEA-e stavit će na tržište 400 milijuna barela nafte kako bi nadoknadile opskrbu izgubljenu zbog praktičnog zatvaranja Hormuškog tjesnaca", poručio je sredinom tjedna izvršni direktor IEA-e Fatih Birol.
Suosnivač Zare Amancio Ortega ove će godine od tvrtke Inditex (vlasnika Zare), dobiti oko 3,2 milijarde eura dividendi, a dobar dio toga uložit će u nekretnine, kao i do sada.
Amancio Ortega | Depositphotos
Njemački obrambeni div Rheinmetall koji je prošlog tjedna kupio na DOK-ING, objavio je prognozu prodaje za 2026. godinu u iznosu od 14 do 14,5 milijardi eura, što je manje od očekivanja analitičara.
Raiffeisen Bank International blizu je sklapanja dogovora o kupnji rumunjske podružnice Garanti od španjolske banke BBVA, obznanio je Bloomberg, a riječ je o akviziciji teškoj 550 milijuna eura.
Amazon se ugledao na Alphabet i odlučio debitirati na tržištu euroobveznica rekordnom prodajom u osam tranši, s ciljem prikupljanja oko 10 milijardi eura za financiranje ulaganja u umjetnu inteligenciju.
.webp){kind=icon}
