Vjerojatno nema doma ili ureda koji barem jednom u posljednjih nekoliko desetljeća nije imao računalo s Intelovim procesorima, američke tvrtke koja se smatrala divom u tehnološkom svijetu, ali koja se posljednjih godina bori da održi korak s konkurencijom u doba umjetne inteligencije.
Međutim, kraj ljeta pokazao je da su unatoč lošim rezultatima već dugo radili na planu povratka, čiji bi ishod trebao biti poznat već 2026. godine, kada će tvrtka morati pokazati da je sposobna proizvoditi čipove koji zadovoljavaju zahtjeve novog doba i s kojima bi se ponovno mogla nametnuti tržištu.
Posljednjih dana kolovoza američka vlada objavila je da ulazi u vlasničku strukturu Intela, zatim je Nvidia najavila da će uložiti pet milijardi dolara u zajedničku proizvodnju procesora za računala i podatkovne centre s Intelom, a prema informacijama Bloomberga, pregovara se i o Appleovoj investiciji.
Čitaj više

Nvidia ulaže 5 milijardi dolara u Intel, što stoji iza ovog poteza?
Intel dobiva financijsku injekciju i pristup vodećoj tehnologiji. A Nvidia?
18.09.2025

Trumpova administracija želi postati najveći dioničar Intela
Trumpova administracija pregovara o preuzimanju udjela od oko 10 posto u Intelu, čime bi SAD mogao postati najveći dioničar
18.08.2025

Novom šefu Intela zarada od 69 milijuna dolara ako ih vrati na staze stare slave
Budući glavni izvršni direktor Intela Lip-Bu Tan, koji je imenovan na tu poziciju ovaj tjedan, dobit će od kompanije oko 69 milijuna dolara ako ostvari zadane ciljeve u idućih par godina.
15.03.2025

Intel stavio na led planove za Njemačku, u SAD-u idu dalje
Investicija vrijedna oko 30 milijardi eura podržana je financijskom potporom njemačke vlade od 9,9 milijardi eura.
17.09.2024
Ovi događaji privukli su pozornost investitora i doveli do značajnog porasta cijene Intelovih dionica tijekom tjedna.
Kontroverzno državno ulaganje za stratešku pobjedu SAD-a
Dana 22. kolovoza Intel je objavio da je postigao dogovor s administracijom Donalda Trumpa o "podržavanju kontinuiranog širenja američkog vodstva u tehnologiji i proizvodnji". Prema uvjetima sporazuma, američka vlada obvezala se uložiti 8,9 milijardi dolara u obične dionice Intela, potez koji "odražava povjerenje administracije u Intel da će unaprijediti ključne nacionalne prioritete i ključnu ulogu tvrtke u širenju domaće industrije poluvodiča".
"Kao jedina tvrtka za poluvodiče koja provodi istraživanja i razvoj proizvodnje svjetske klase u SAD-u, Intel je duboko predan osiguravanju da se najnaprednije svjetske tehnologije proizvode u Americi", rekao je tada izvršni direktor Intela Lip-Boo Tan. "Fokus predsjednika Trumpa na proizvodnju čipova u SAD-u vodi do povijesnih ulaganja u vitalnu industriju koja je sastavni dio nacionalne ekonomske i nacionalne sigurnosti. Zahvalni smo na povjerenju koje predsjednik i administracija imaju u Intel i radujemo se radu na unapređenju američkog tehnološkog i proizvodnog vodstva."
Howard Lutnick, američki ministar trgovine, tada je poručio da "ova administracija i dalje predana jačanju dominacije naše zemlje u umjetnoj inteligenciji i, posljedično, nacionalnoj sigurnosti".
Intel trenutno značajno proširuje svoje domaće kapacitete za proizvodnju čipova, ulažući više od 100 milijardi dolara u proširenje svojih američkih lokacija. Očekuje se da će Intelova najnovija tvornica u Arizoni započeti masovnu proizvodnju kasnije ove godine, koristeći najnapredniju tehnologiju poluvodiča na američkom tlu.
Za Washington, Intelovi problemi predstavljaju svojevrsnu geostratešku slabost. I Bidenova i Trumpova administracija tretirale su poluvodiče kao prioritet nacionalne sigurnosti. S obzirom na to da Kina ulaže velika sredstva u vlastiti sektor čipova, a Tajvan se smatra točkom geopolitičke nestabilnosti, američki dužnosnici vide Intel kao jedinu tvrtku sposobnu za proizvodnju vrhunskih čipova na američkom tlu. Ulaganje američke vlade, iako kontroverzno, već se isplatilo na papiru - vrijednost paketa od 8,9 milijardi dolara porasla je za više od četiri milijarde dok su Intelove dionice porasle u rujnu.
Nvidia ulaže u Intel, ali koristi tajvanske čipove
Veliko iznenađenje dogodilo se prošli tjedan kada je Nvidia najavila ulaganje od pet milijardi dolara u Intel i zajednički razvoj čipova za osobna računala i podatkovne centre. Dvije tvrtke predstavile su svoj dogovor kao spajanje proizvoda koje otvara vrata neiskorištenim tržišnim segmentima koji bi mogli vrijediti i do 50 milijardi dolara godišnje, prema riječima izvršnog direktora Nvidije Jensena Huanga.

Međutim, kada su ga na konferenciji za novinare pitali hoće li Nvidia koristiti Intelove usluge, Huang je odgovorio da će ostati klijent TSMC-a (Taiwan Semiconductor Manufacturing Co) dok procjenjuju Intelovu tehnologiju.
Taj odgovor naglašava temeljni Intelov problem, investitori bi mogli biti spremni financirati preokret, ali ostaje neizvjesno hoće li se tvrtka moći etablirati na tržištu i osigurati kupce, odnosno rast prihoda.
Stari poznanici
Prema informacijama Bloomberga, Intel se obratio i Appleu kako bi osigurao investiciju. Sporazum s Appleom, dugogodišnjim klijentom koji se posljednjih pet godina oslanjao na vlastite procesore, bio bi daljnja potvrda Intelovih pokušaja povratka. Međutim, malo je vjerojatno da bi Apple ponovno koristio Intelove procesore u svojim uređajima. Najsofisticiranije iPhone čipove i dalje proizvodi TSMC.
Apple i Intel imaju dugu i napetu povijest. Appleova Mac računala godinama koriste Intelove procesore, ali počevši od 2020. godine tvrtka se udaljava od tog dobavljača kao dio šire strategije razvoja vlastitih komponenti. Apple je 2019. godine preuzeo i većinu Intelovog poslovanja s modemskim čipovima.
Trump i Cook | Bloomberg Mercury
Nedavno je Apple pokušavao pokazati da značajno ulaže u SAD, iako se većina njegove proizvodnje obavlja u inozemstvu. Na događaju u Bijeloj kući u kolovozu, tvrtka je najavila plan da će u sljedeće četiri godine potrošiti 600 milijardi dolara na domaće inicijative, što je povećanje u odnosu na prethodno obećanih 500 milijardi dolara.
Izvršni direktor Applea Tim Cook rekao je za CNBC da bi konkurencija bila dobra za industriju čipova. "Voljeli bismo vidjeti Intelov povratak", rekao je Cook.
Dionice Intela skočile su za 6,4 posto na 31,22 dolara na njujorškoj burzi nakon što je Bloomberg News izvijestio da su razgovori u tijeku.
Daleko od uspjeha
Pitanje je mogu li ovakva ulaganja i partnerstva oživjeti Intel. Odgovor ovisi o tome hoće li tvrtka osigurati prodaju velikim kupcima, što bi jamčilo da njezine skupe tvornice rade gotovo punim kapacitetom. Projekcije Wall Streeta za profitabilnost u 2025. i 2026. godini jedva su se promijenile tijekom proteklog mjeseca, prema prosjeku procjena analitičara koje je sastavio Bloomberg. Predviđa se da će Intel u 2025. godini ostvariti prilagođenu neto dobit od 640 milijuna dolara uz prihod od 52 milijarde dolara.
Bez poboljšanih izgleda, Intelova procjena vrijednosti, koja je već na razini osjetljivosti, postaje sve skuplja. Ako cijena dionice ostane na trenutnih nešto više od 30 dolara, prema trenutnim prognozama analitičara, na kraju fiskalne 2026. godine trgovala bi se po cijeni od oko 43 puta većoj od zarade. Ta bi brojka pala na otprilike 24 puta veću od zarade ako cijena dionice ostane nepromijenjena tijekom fiskalne 2027. godine.
No ako se cijena Intelovih dionica promijeni ili ako se stvarna zarada odstupi od trenutnih procjena, te bi se brojke mogle dramatično promijeniti. U scenariju u kojem tvrtka ispuni trenutne prognoze analitičara za fiskalnu 2026. godinu i cijena dionice poraste na 50 dolara, blizu razina s kraja 2023., omjer cijene i zarade u posljednjih 12 mjeseci skočio bi na više od 70.
To investitorima otežava opravdavanje kupnje dionica po trenutnoj cijeni, iako Intel sada ima i Nvidiju i Trumpa na svojoj strani.
Prošli tjedan, analitičar Citigroupa Christopher Danely snizio je svoju preporuku za Intel s "neutralne" na "prodaj" zbog precijenjenosti, dodajući da njihov posao s ljevaonicama "ima minimalne šanse za uspjeh".
"Ponekad možete reći da procjena nije važna, ali to je obično istina u okruženju održivog, snažnog i ubrzanog rasta zarade, što nije slučaj u Intelu“, rekla je Nancy Tengler, glavna izvršna direktorica tvrtke Laffer Tengler Investments, koja upravlja imovinom od 1,6 milijardi dolara.
Problem je u tome što se predviđa da će Intelova kapitalna ulaganja iznositi oko 18 milijardi dolara ove godine i 15 milijardi dolara sljedeće godine, što će njegov slobodni novčani tok gurnuti duboko u negativni teritorij.
"Iznos novca potreban za izgradnju tvornice i vrijeme potrebno za to su ogromni", rekla je Tengler, dodajući da će se postaviti pitanja o tome koliko bi takva tvornica bila konkurentna. "Mnogo bi se toga moralo poklopiti".
--Uz pomoć Ryana Goulda, Liane Baker, Jerana Wittensteina i Ryana Vlastelice.
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...