Trumpova administracija želi postati najveći dioničar Intela

Trumpova administracija pregovara o preuzimanju udjela od oko 10 posto u Intelu, čime bi Sjedinjene Američke Države (SAD) mogle postati najveći dioničar proizvođača čipova koji se već duže bori s problemima u poslovanju.

Savezna vlada razmatra potencijalno ulaganje u Intel koje bi uključivalo pretvaranje dijela ili svih tvrtkinih potpora iz američkog Zakona o čipovima i znanosti u vlasnički kapital, rekli su za Bloomberg izvori koji su tražili da ostanu anonimni. Intel bi trebao dobiti ukupno 10,9 milijardi dolara potpora iz Zakona o čipovima za komercijalnu i vojnu proizvodnju.

Ta je brojka otprilike dovoljna za plaćanje ciljanog udjela. Po Intelovoj trenutnoj tržišnoj vrijednosti, 10 posto udjela u proizvođaču čipova vrijedio bi otprilike 10,5 milijardi dolara. Točna veličina udjela, kao i hoće li Bijela kuća odlučiti nastaviti s planom, još uvijek nije određena, rekli su izvori.

Glasnogovornik Bijele kuće Kush Desai odbio je komentirati detalje razgovora, rekavši samo da nijedan dogovor nije služben dok ga ne objavi administracija. Ministarstvo trgovine, koje nadzire provođenje Zakona o čipovima, također je odbilo komentirati. Ni Intel nije odgovorio na zahtjev za komentar.

Veliko je pitanje hoće li vladina pomoć pomoći u ponovnom oživljavanju Intelovog poslovanja. Tvrtka pati od stagnacije prodaje i kontinuiranih gubitaka te se bori da ponovno stekne svoju tehnološku prednost u industriji. Novi glavni izvršni direktor Lip-Bu Tan nastoji preokrenuti tvrtku, ali njegovi su napori uglavnom bili usmjereni na smanjenje troškova i ukidanje radnih mjesta.

Intelovi investitori isprva su pozdravili vijest o vladinom ulaganju u Intel, što je pokrenulo najveći jednotjedni rast dionica od veljače. No dionice su u ponedjeljak pale za više od 3 posto nakon što je Bloomberg izvijestio o najnovijim raspravama.

Bloomberg

Korištenje novca iz Zakona o čipovima značilo bi da Intel neće nužno dobiti veću državnu financijsku infuziju nego što se očekivalo, ali bi je mogao dobiti u kraćem vremenskom okviru. Kao što je slučaj sa svim korisnicima Zakona o čipovima, Intelov novac od bespovratnih sredstava izvorno je bio osmišljen da se isplaćuje tijekom vremena kako tvrtka dostigne dogovorene prekretnice. Intel je do siječnja primio 2,2 milijarde dolara bespovratnih sredstava.

Nije jasno hoće li tih 2,2 milijarde dolara biti uključeno u mogući vlasnički udio, je li tvrtka primila dodatne tranše svoje nagrade otkako je predsjednik Donald Trump preuzeo dužnost i kojim rasporedom bi Intel primao novac u okviru mogućeg vlasničkog udjela. Većina bespovratnih sredstava iz Zakona o čipovima iz 2022. bila je namijenjena tvrtkama pod Bidenovom administracijom.

Tan se prošli tjedan sastao s Trumpom u Bijeloj kući, pomažući u postavljanju temelja za razgovore s Intelom. Američki predsjednik prethodno je imao dosta zamjerki vodstvu tvrtke i pozivao na Tanovo uklanjanje zbog prošlih veza s Kinom. Nakon sastanka, Trump je pohvalio Intelovog šefa, rekavši da ima "nevjerojatnu priču". Očekuje se da će Tan ostati na poziviji unatoč prethodnim kritikama.

Intelova budućnost muči Trumpove dužnosnike otkako su prvi put stupili na dužnost. Pionirska tvrtka zaostala je za svjetskim liderom Taiwan Semiconductor Manufacturing Co. (TSMC) u proizvodnji elektroničkih komponenti koje pokreću sve, od pametnih telefona do umjetne inteligencije. To komplicira pokušaje oživljavanja proizvodnje čipova u SAD-u nakon desetljeća sustavnog premještanja u Aziju.

Iako TSMC i južnokorejski Samsung povećavaju svoje poslovanje u SAD-u, imati američku tvrtku poput Intela koja gradi vrhunske čipove na domaćem tlu bio je prioritet i za Trumpovu i za Bidenovu administraciju.

Dužnosnici pod predsjednikom Joeom Bidenom, na primjer, istraživali su dugoročne ideje poput povezivanja Intela i GlobalFoundries ranije ove godine, Trumpov tim vodio je razgovore u ranoj fazi s TSMC-om o potencijalno, preuzmanju Intelovih tvornica – od čega je TSMC odustao. Trumpovi dužnosnici također su interno spomenuli mogućnost traženja investicija u Intel iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Nije jasno je li ijedan od tih pristupa daleko odmakao od promišljenog razmišljanja.

Ako Trumpova administracija krene dalje s udjelom u Intelu, to bi se uklopilo u nedavni obrazac u kojem Washington preuzima agresivniju ulogu u strateškim sektorima. Trumpov tim osigurao je sporazum o primanju 15- postotnog udjela u određenoj prodaji poluvodiča Kini i uzeo je takozvani zlatni udio u United States Steel Corp. kao dio dogovora o prodaji japanskom konkurentu.

Intelova ideja također odražava neviđenu najavu Ministarstva obrane prošlog mjeseca da će preuzeti 400 milijuna dolara povlaštenog udjela u malo poznatom američkom proizvođaču rijetkih elemenata MP Materials Corp. Taj bi dogovor učinio Pentagon najvećim dioničarom tvrtke, s otprilike 15 posto udjela u dionicama tvrtke.

 

— Uz pomoć Brodyja Forda