.webp){kind=icon}
Riječko brodogradilište 3. maj u utorak je održalo Glavnu skupštinu na kojoj je odlučeno da će se 114 milijuna kuna minusa iz prošle godine evidentirati kao preneseni gubitak, a usvojene su i izmjene Statuta društva prema kojima u Upravi može sjediti maksimalno troje članova.
To otvara mogućnost da se direktoru Ediju Kučanu pridruži još netko na čelu riječkog škvera, ali o tome će se raspravljati na nekom od idućih sjednica Nadzornog odbora.
Podsjećamo, premijer Andrej Plenković prošli je tjedan najavio da 3. maju predstoji ozbiljno restrukturiranje. "Što se tiče 3. maja, našim odlukama iz 2019. godine donesena je strateška odluka da se pruži šansa 3. maju, tradiciji i simbolici ovog grada. I zaista, sva tri broda između 2019. i 2022. dovršena su pravovremeno zahvaljujući jamstvima i kreditima naše Vlade. Pružili smo ruku i za drugi sestrinski brod koji se trenutno radi u 3. maju, no ne možemo nastaviti metodologijom kao što je ona bila ranije, budući da je potrebno ozbiljno restrukturiranje i razrješavanje svih pravnih pitanja koja su vezana između Uljanika i 3. maja, racionaliziranje i učinkovitije poslovanje. Dakle, pružena ruka da, ali uz usporedno restrukturiranje koje je ključno da bi brodogradnja u Rijeci opstala", kazao je Plenković.
Pravna pitanja između Uljanika i 3. maja na koja se premijer referira odnose se na potraživanja od gotovo 140 milijuna kuna koja nekadašnje matično društvo pulskog holdinga u stečajnom postupku potražuje od 3. maja, dok je istovremeno vlasnik 88 posto dionica riječkog škvera. Taj problem morat će riješiti država koja ima odlučujuću riječ u Skupštini vjerovnika Uljanika.
Danas do 14 sati traje rok za iskaz interesa za kupnju 88,26 posto dionica 3. maja, nakon što je prošle godine neslavno propao pokušaj prodaje. No kako je financijsko stanje u riječkom brodogradilištu daleko je od bajnog, budući da gubici za 600 milijuna kuna premašuju temeljni kapital, teško je očekivati da će se pojaviti netko zainteresiran za kupnju vlasničkog paketa.
Po svemu sudeći, do daljnjeg se nastavlja agonija riječkog škvera koji od sredine 2019. godine posluje pod izravnom skrbi države.
