Od računalnih igara do nositelja AI revolucije: priča o Nvidiji

Usprkos geopolitičkim napetostima, trgovinskim ratovima, klasičnim ratovima i rekordnim razinama javnog duga Wall Street postiže rekorde. Na prvu je to paradoksalno, ali zapravo su investitori racionalni jer još uvijek pokazatelji ne upućuju na veće poremećaje u ekonomiji.

Profiti korporacija još rastu, ekonomija SAD-a je iznenađujuće otporna, očekuje se da će američki FED smanjivati referentne kamatne stope a ulaganja u umjetnu inteligenciju i očekivanja oko njenog utjecaja pokazuju izraziti optimizam.

Najveći dobitnik burzovnog optimizma i velikog vala AI ulaganja je Nvidia, kompanija koja je postala najvrjednija kompanija u povijesti s tržišnom vrijednosti od četiri bilijuna dolara, što je više od ukupnog godišnjeg BDP-a svih osim pet država na svijetu (SAD-a, Kine, Njemačke, Indije i Japana). Jedva trideset godina od nastanka, od skromnih začetaka do neizostavne kompanije za AI revoluciju. A sve je počelo s računalnim igricama.

Nvidia je postala popularna nakon velikog postpandemijskog uzleta u AI ulaganjima. Zapravo cijenu njene dionice guraju ostale najveće kompanije na svijetu po tržišnoj vrijednosti: Microsoft, Alphabet (Google), Apple, Amazon i Meta (Facebook), a sve se temelji na visokim očekivanjima od umjetne inteligencije.

Oni koji su pratili početak razvoja kriptovaluta su na Nvidiju obratili pozornost prije velikog uzleta cijene njenih dionica početkom 2024. Davno prije i kriptovaluta i AI kompanija je bila poznata među onima koji su pratili razvoj računalnih igara, zbog čega je i osnovana. Iz toga proizlazi da bi današnja AI revolucija bila puno teža da nije bilo velikog širenja računalnih igara 90-ih godina prošlog stoljeća.

Sve je počelo zbog računalnih igara

Počeci Nvidije su relativno skromni za ono što je postala. Godine 1993. u restoranu brze hrane Dennys u Kaliforniji tri inženjera osnivaju kompaniju. Sva tri su imali dobro plaćena radna mjesta u tadašnjoj industriji mikročipova. Jensen Huang, podrijetlom s Tajvana i već tada direktor u kompaniji za proizvodnju čipova, te američki inženjeri Chris Malachowsky i Curtis Priem su uložili 40 tisuća dolara (oko 90 tisuća dolara danas).

Ime kompanije je odlučeno kasnije, a temelji se na riječi "invidia", što na latinskom znači zavist. Zanimljivost je da se radi o istom Dennys restoranu u kojem je jedan od osnivača, Jensen Huang, radio kao 16-godišnjak. Kasnije je u intervjuima savjetovao mladima da im prvi posao bude u ugostiteljskoj industriji. 

Temeljna ideja je bila da se naprave posebni čipovi koji bi poboljšali grafičke performanse računala, primarno računalnih igara koje su tada bile u uzletu i na početku prijelaza u 3D. Osnivači Nvidije su predvidjeli da će tehnička ograničenja postati ograničavajući faktor u razvoju grafike i ubrzo nadmašit snagu tadašnjih procesora, zbog čega treba napraviti sasvim odvojenu jedinicu za obradu podataka. U tome nipošto nisu bili jedini, ali su bili najuspješniji u rješavanju tog problema.

Investicijska kompanija Sequoia Capital je ubrzo investirala 2,5 milijuna dolara (oko pet milijuna dolara danas) u Nvidiju, što je za nju bila samo jedna u nizu investicija u tehnološke kompanije (već ranije je investirala u Apple, Cisco i Google).

Sequoia Capital pokazuje važnost razvijenog financijskog ekosustava za nastanak, rast i  razvoj inovativnih tehnoloških kompanija. On je puno razvijeniji u SAD-u nego bilo gdje na svijetu, što objašnjava zašto današnje najveće tehnološke kompanije i predvodnici AI revolucije dolaze iz SAD-a. Nvidia, Microsoft, Apple, Amazon, Alphabet (Google) i Meta (Facebook)  bi teško nastali drugdje na svijetu, a sigurno ne bi dosegle sadašnju tržišnu vrijednost od ukupno 17 bilijuna dolara.

Jensen Huang, CEO i jedan od osnivača Nvidije | Bloomberg

Osvajanje tržišta grafičkih kartica

Nvidia je rasla vrlo brzo na leđima vanjskih investicija pa već 1999. izlazi na burzu. Rast od osnivanja 1993. do burze nije bio lagan. Prvi proizvod je loše prošao na tržištu, tehnološki je Nvidia počela brzo zaostajati za konkurencijom a u jednom trenutku je bila na rubu bankrota. Ali drugi proizvod kompanije se dobro prodavao, što ju je spasilo.

Iste godine kada je izašla na burzu na tržište izbacuje proizvod po kojem će biti poznata u svijetu računalne grafike, GeForce grafičku karticu.  Taj segment poslovanja je sve do početka 2022. činio najveći dio prihoda. Danas su prihodi poslovanja koji se odnose na podatkovne centre za umjetnu inteligenciju nekoliko puna veći izvor prihoda od tradicionalnog, grafičkih kartica za računalne igre. Ali bez velikog razvoja računalnih igara ranih 90-ih koji je stvorio potrebu za novih tehnološkim rješenjima ne bi bilo današnje Nvidije, ključne kompanije u AI revoluciji.

Standard & Poor's je 2001. izbacio kompaniju Enron, simbol korupcije i korporativne neodgovornosti, iz indeksa S&P 500 i uvrstio Nvidiju. Tada je kompanija bila poznata malo kome na Wall Streetu. Praktički usred pucanja dot-com balona, apetit investitora za dionicama tehnoloških kompanija nije bio velik iako je do tada Nvidia postala dobro etabliran proizvođač grafičkih kartica na rastućem tržištu osobnih računala tj. računalnih igara.

Uslijedile su godine brojnih akvizicija, razvoja proizvoda, preuzimanja većeg tržišnog udjela, širenja na tržište mobilnih telefona i igraćih konzola. Naravno, bilo je i pogrešnih odluka. Kupnja kompanije Icera 2011. za 367 milijuna dolara je izgledala dobro na papiru jer je otvarala mogućnosti za integraciju tehnologija dvije kompanije s ciljem preuzimanja tržišta modema za mobilne telefone. Stotine milijuna dolara su uložene u razvoj ali rezultat je bio katastrofalan. Godine 2015. Nvidia sasvim odustaje od tog tržišta.

Bloomberg

Rani ulazak na tržište umjetne inteligencije

Do 2015. je liderska pozicija na tržištu grafičkih kartica zacementirana a već tada Nvidia polako počinje proboj prema preuzimanju primata po pitanju umjetne inteligencije. Snažni prihodi od centralnog poslovanja s grafičkim karticama za osobna računala, primarno za računalne igre, su joj omogućile da počne ulagati u tehnologije umjetne inteligencije, podatkovnih centara i samovozećih automobila. Investitori su prepoznali da se Nvidia počela mijenjati i da će postati bitan faktor u razvoju novih tehnologija pa je cijena dionice stabilno rasla 2016. i 2017. godine.

Sretna okolnost je bila ta što su se grafičke kartice pokazale kao najbolji alat za rudarenje (eng. mining) kripto valuta, što je dodatno povećalo potražnju. Druge polovice 2018. je počela kriza na tržištu kripto valuta a cijene su naglo pale, što je srušilo i potražnju za Nvidijinim grafičkim karticama. Jensen Huang, osnivač i CEO, je to opisao kao "kripto mamurluk".

Svih godina je kompanija kontinuirano inovirala u svom centralnom poslovanju, grafičkim karticama. Dapače, uspjeh na tom području joj je stvorio prostor za akvizicije, razvoj i širenje potrebno za ulazak na tržište umjetne inteligencije. 2020. i 2021. je Nvidia pokušala kupiti Arm, britansku kompaniju (iako u vlasništvu japanskog holdinga SoftBank Group) specijaliziranu za dizajn mikročipova, za golemih 40 milijardi dolara. Regulatorna tijela iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a i EU su prijetili zabranom akvizicije zbog prevelike koncentracije moći, nacionalne sigurnosti i potencijalnog sukoba interesa zbog toga što su Google, Microsoft i Qualcomm koristili tehnologiju Arma. Zbog kontroverzi je akvizicija otkazana početkom 2022. godine.

David Paul Morris/Bloomberg

Od 40 tisuća do četiri milijarde u 32 godine

Kako su ulaganja u umjetnu inteligenciju rasla zadnjih godina tako je rasla i Nvidia. Najveće kompanije iz tehnološkog sektora prognoziraju da će umjetna inteligencija u budućnosti biti sveprisutna. Da bi se to ostvarilo treba se izgraditi golema infrastruktura, posebice podatkovni centri. Upravo ulaganja u podatkovne centre "guraju" rast prihoda Nvidije, jer se većina infrastrukture za umjetnu inteligenciju bazira na njenom hardwareu. Skoro da se radi o monopolskoj poziciji.

Prošla godina je bila eksplozivna za Nvidiju. Postala kompanija s najvećom tržišnom vrijednosti na svijetu. Prvo tromjesečje ove godine je situacija bila neizvjesna zbog restrikcija na izvoz čipova u Kinu koje je uveo Donald Trump. Nakon oštrog pada od početka godine do travnja, ponovno počinje rasti na valu optimizma tržišta da Trumpove trgovinske restrikcije ipak neće biti toliko oštre koliko je najavljivao na početku. Velik dio ograničenja po pitanju izvoza čipova iz SAD-a u Kinu je ukinut početkom ovog mjeseca, što je dalo veliki poticaj dionicama da dosegnu rekordne razine od 160 dolara i više a kompanija prva u povijesti s tržišnom vrijednosti od četiri bilijuna dolara.

A sve je počelo s poslovnim planom koji se oslanjao na to da će grafika u računalnim igrama postajati sve kompleksnija i trebati posebni hardware, voljom tri osobe s dobrim radnim mjestima da daju otkaz i preuzmu rizik poduzetništva te ulaganjem investicijskog fonda. Početno ulaganje od 40 tisuća dolara 1993. je do 2025. postalo tržišna vrijednost od četiri bilijuna dolara.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar