Glavna skupština Atlantske plovidbe zakazana za srijedu trebala bi donijeti odluku o isplati dividende iz lanjske impresivne dobiti, a, nakon što je početkom kolovoza predstavljen protuprijedlog, postavlja se pitanje hoće li dubrovački brodar dioničarima isplatiti 27,6 ili 83 milijuna kuna. Prema originalnom prijedlogu, Uprava Atlantske je predložila isplatu 20 kuna po dionici, odnosno 27,6 milijuna kuna. Dioničar Bojan Baretić uputio je protuprijedlog za isplatu dionice i predložio da se ona isplati u tri puta višem iznosu od 60 kuna po dionici, odnosno ukupno 83 milijuna kuna.
Lanjski profit Atlantske plovidbe d.d. iznosi impresivnih 878,4 milijuna kuna. Rezultat je dijelom posljedica oporavka poslovanja – poslovni prihodi su porasli s 257 na 461 milijun kuna u 2021. – a dijelom i knjigovodstvenih promjena u valorizaciji flote. Od ukupne dobiti, Atlantska je 274,5 milijuna namijenila za pokrivanje gubitaka iz prošlih razdoblja, 20-ak milijuna kuna išlo bi u zakonske rezerve, a uz predloženih 27,6 milijuna kuna dividende, preostalih 556 milijuna kuna rasporedilo bi se u zadržanu dobit, prođe li originalni prijedlog odluka.
Baretić drži da oporavak rezultata, a i prognoze o budućem poslovanju, podržavaju njegov prijedlog isplate više dividende. U dopisu uz protuprijedlog Baretić navodi da "isplata dividende od 60,00 kuna ne može negativno utjecati na stabilnost kompanije" i dodaje kako smatra da je "zadržana dobit od 500 milijuna kuna dovoljna za pokrivanje svih budućih kapitalnih investicija i projekata potrebnih za normalno funkcioniranje".
Za Bloomberg Adriju Baretić je u ponedjeljak napomenuo da zajedno s punomoćima on predstavlja vlasnike 43,5 tisuća dionica, od čega je njegovih blizu dvije tisuće. Radi se o oko 3,1 posto vlasništva Atlantske plovidbe za koju je karakteristično da ima jako puno malih dioničara. Deset najvećih drži manje od 40 posto kompanije, otkrivaju podaci Središnjeg klirinškog depozitarnog društva.
Baretić je u svojoj analizi, ali i izravno, pohvalio poteze Uprave po pitanju poboljšanja situacije u Atlantskoj plovidbi, posebno što se tiče uspješnih refinanciranja starih dugova. U prijedlogu dodaje kako smatra da 20 kuna po dionici "ne predstavlja dovoljan povrat vrijednosti za postojeće dioničare uzimajući u obzir financijsko stanje i poslovno okruženje društva".
Baretić smatra kako bi se isplatom 60 kuna dividende Atlantska plovidba približila svjetskoj praksi isplate dividendi, a upozorio je i da u aktualnom razdoblju visoke inflacije s investicijske strane nije uputno novac držati na računu. Kazao nam je i kako je bio u kontaktu s puno dioničara, čak i s nekima koji se nalaze među deset najvećih, i smatra da bi se njegov prijedlog u srijedu čak možda i mogao izglasati, ali nije previše uvjeren u to.
Novi brodovi
Atlantska plovidba je u prvih šest mjeseci ostvarila poslovne prihode od 300 milijuna kuna, pedesetak posto više nego lani, uz rast poslovnih rashoda sa 148 na 171 milijun kuna. Brodar je prošle godine ugovorio izgradnju dvaju novih brodova u Kini, a njihovu bi izgradnju trebao djelomično financirati prodajom starih. U floti trenutno upravlja s dvanaest brodova za prijevoz rasutog tereta.
Najveći pojedinačni dioničar Atlantske plovidbe jest predsjednik Uprave Igor Bilbija koji kontrolira 12,5 posto dionica. Drugi po veličini dioničar je Republika Hrvatska s udjelom od 7,7 posto, a svi ostali dioničari imaju po manje od pet posto dionica. Čak i među onima koji ulaze među deset najvećih vlasnika nalazi se dosta pojedinačnih investitora fizičkih osoba.
.webp){kind=icon}
