Dividende su vrlo rijetko razlog za investiranje u neku dionicu, no to ne znači da su nevažne, a kad su u pitanju popularne domaće dionice, pažnju treba obratiti na ING-GRAD-ove ili Ericsson NT-ove. S druge strane, usporedba najavljenih odnosno isplaćenih dividendi pokazuje kako ona sigurno neće biti razlog za kupnju dionice Končara.
Travanj i svibanj mjeseci su kad, nakon revizije financijskih izvještaja za prethodnu godinu i s namjerom održavanja skupština dioničara prije ljeta, najviše kompanija objavljuje isplatu dividendi. U Hrvatskoj je aktivno 600-tinjak dioničkih društava, a prikupili smo dostupne podatke za njih 40-ak koja su ili najavila dividende ili ih već isplatile. Radi se o mješavini poznatih imena s burze i manje poznatih tvrtki.
U toj konkurenciji pobjednik po apsolutnom iznosu je zagrebačka tvrtka Hornet projekt s dividendom od čak 179,21 eura po dionici. No radi se o društvu s malim brojem dionica gdje su si još malobrojniji vlasnici vjerojatno željeli isplatiti dobit. Slična priča je i s Tvornicom stočne hrane čije dionice ove godine nose dividendu od 132 eura. Radi se o malo većem društvu s malo većim brojem dioničara od Horneta, ali priča i dalje ostaje ista.
Čitaj više

Odlični rezultati slovenske Krke odlični su i za hrvatske mirovinske fondove
Neto dobit u prvom kvartalu skočila čak 54 posto.
16.05.2025

Do kraja godine još pet izdanja narodnih trezorskih zapisa
Nakon dvaju izdanja u veljači i ožujku, država će nastaviti građanima nuditi vrijednosne papire.
19.05.2025

Na domaćem tržištu kapitala u četiri mjeseca skupljeno gotovo pet milijardi eura
Uz državna izdanja, kompanije su emitirale i dionice i obveznice
13.05.2025
Od društava zanimljivijih nešto širem krugu dioničara najvišu dosad objavljenu dividendu vjerojatno isplaćuju Croatia osiguranje i Jadranski naftovod. Croatia vlasnicima i redovnih i povlaštenih dionica isplaćuje 106,52 eura, a u Janafu će dioničari dobiti 28,81 euro po dionici.
Visinu dividende pojedine kompanije treba gledati u odnosu na tržišnu cijenu dionice. Izdašna dividenda ne znači puno ako se za samu dionicu treba platiti puno.
Zbog toga smo u omjer stavili dividende i cijene dionica, odnosno izračunali dividendne prinose, kako bismo vidjeli koje su među njima najbolja prilika za kupnju. No i tu treba napomenuti kako zbog relativnog manjka likvidnih dionica na domaćem tržištu čak i njihove cijene s burze ne moraju nužno najbolje održavati vrijednost same kompanije.
Od zvučnijih imena po dividendnom prinosu pri vrhu se nalazi nedavni pridošlica na tržište, dionica ING-GRAD-a te starosjedilac Ericsson Nikola Tesla. Iz ING-GRAD-a su najavili dividendu od 2,60 eura po dionici, što znači da je dividendni prinos oko pet posto.
Solidan turizam
U Ericsson NT-u su, usprkos tome što im financijski rezultati u posljednje vrijeme nisu brilijantni, odlučili isplatiti dividendu od 10,54 eura. Zahvaljujući tome dividendni prinos te dionice je oko 5,6 posto.
Solidno se drže i domaće turističke dionice, što je interesantno jer je dobar dio turističkih kompanija, posebno velikih koje kotiraju na burzi, uglavnom okrenut kapitalnim ulaganjima. To uobičajeno znači nižu isplatu dobiti jer gotovinu čuvaju za investicije.
Domaći turizam i nije tako loš izvor dividendi | Bloomberg Adria
Valamar riviera uz dividendu od 0,24 eura ima dividendni prinos od 3,9 posto, Plava laguna s dividendom od 15,00 eura prinos od 4,6 posto, a sličan prinos ima i dionica Imperial riviere. Grupa Arena hospitality, kojoj su AZ mirovinski fondovi zamjerili prenisku najavljenu dividendu, ima prinos od nešto nižih 2,8 posto, a u tom rangu je i Ilirija.
Visoke prinose imaju i kompanije iz financijske industrije. Spomenuto Croatia osiguranje nosi dividendni prinos od gotovo pet posto, a s dividendom od 1,40 eura prinos dionice Zagrebačke banke je čak 5,6 posto. Agram banka nosi 5,3 posto, Adriatic osiguranje 4,8 posto, Podravska banka 4,5 posto, a Istarska kreditna banka iz Umaga 3,6 posto. No s izuzetkom Zagrebačke banke, radi se o nešto manje likvidnim dionicama.
Zlatna sredina
Najpopularnije dionice, poput grupe Atlantic, Podravke ili HT-a, nalaze se u zlatnoj sredini. Atlanticovih 1,5 eura dividende znači prinos od 3,5 posto, Podravka će isplatiti 3,2 eura, što daje prinos od 2,3 posto, a HT-ova dividenda od 1,64 eura daje prinos od 3,8 posto. Među spomenutima, HT kao telekomunikacijska kompanija ima i najviše mjesta za isplatu dobiti jer posluje u sektoru s relativno višim maržama.
Miljenica burze i investitora u posljednje dvije do tri godine, dionica Končara, nalazi se u našoj usporedbi među dionicama s najnižim dividendnim prinosom. Iz Končar-elektroindustrije najavili su isplatu dividende u iznosu od tri eura po dionici, što znači prinos od oko 0,6 posto.
Dividendni prinos Končara relativno je nizak u usporedbi s drugim popularnim dionicama | Goran Stanzl/Pixsell
Na nešto bolju zaradu mogu računati oni koji drže dionice najpopularnije tvrtke iz grupe Končar, Končar-distributivnih i specijalnih transformatora. Uz najavljenih 79,54 eura dividende, prinos se kreće nešto ispod tri posto.
Niski dividendni prinos kod Končar-elektroindustrije može biti kombinacija nekoliko faktora. Tvrtka se nalazi u investicijskom ciklusu, gdje uz akvizicije gradi nove pogone. Cijena dionice joj je u posljednje tri godine skočila 340 posto, što dodatno gura dividendni prinos prema dolje, a i radi se o politički osjetljivoj kompaniji gdje država kontrolira barem 30 posto dionica. Čak i kad bi mirovinski fondovi, koji drže natpolovično vlasništvo u Končaru, inzistirali na višoj dividendi, to bi im se moglo obiti o glavu ako popularnu kompaniju ostave bez gotovine za investicije.
Pregled dividendi i prinosa treba gledati isključivo kao informativnu vježbu, nikako kao preporuku za kupnju ili prodaju dionica. Razlozi za ulaganje u dionice su prvotno individualni i razlikuju se od ulagača do ulagača, a osim toga, zarada se može ostvariti na brojne načine, dakle i bez uvažavanja isplate dividendi i njihovih iznosa.
Jednako tako, razlike u visini dividendi i dividendnim prinosima, barem kad se gledaju na razini jedne godine, ne daju previše informacija o korporativnoj politici. Kompanije i menadžment prilagođavaju poslovanje trenutnim tržišnim uvjetima, što znači da niska dividenda ili prinos u nekom trenutku ne signaliziraju loše upravljanje kompanijom.