Najnovije širenje američkih sankcija ruskom energetskom sektoru zahvatilo je Naftnu industriju Srbije (NIS) pa posljedično dovelo u probleme i naš Jadranski naftovod (Janaf), kojem je NIS najveći kupac.
Podsjećamo, prije par dana je Ured za kontrolu inozemne imovine (OFAC) američkog Ministarstva financija objavio je ažurirani popis sankcioniranih pojedinaca i tvrtki, na kojem se spominje i NIS, koji je u većinskom vlasništvu ruskog Gazproma.
Amerikanci zahtijevaju da se Rusi potpuno povuku iz vlasništva srpske naftne kompanije, a tamošnjim vlastima dali su rok od 45 dana da riješe situaciju. Drugim riječima, Srbi imaju mjesec i pol dana da odrade prodaju ili nacionalizaciju NIS-a i isplate Ruse, odnosno Gazprom Neft koji je 2009. kupio 56,15 posto vlasništva, da bi taj udio 2022. godine, upravo zbog sankcija, smanjio na 50 posto. Još 6,1 posto drži Gazprom koji nije pod sankcijama EU-a, dok je 29,87 posto je u vlasništvu države Srbije. Ostatak je u rukama manjih dioničara i vlasnika.
Čitaj više
Veselica: Zahvaljujući Janafu, Hrvatska je iz energetske krize izašla kao dobitnik
Od ukupno 146,7 milijuna eura prihoda iz temeljne djelatnosti tijekom prošle godine, Janaf je čak 73 posto ostvario u poslovanju s inozemnim partnerima.
08.12.2024
Rusija pomaže Srbiji u izgradnji naftovodnog konkurenta Janafu
Novi naftovod trebao bi se odvajati od naftovoda Družba kojim ruska nafta stiže u Mađarsku.
22.11.2024
MOL će kupovati naftu iz Rusije unatoč sankcijama Ukrajine, Janaf izvisio
MOL će vlasništvo nad sirovom naftom preuzimati na granici Bjelorusije i Ukrajine.
10.09.2024
Janaf provjerio kapacitet, moguća potpuna opskrba MOL-ovih rafinerija
Službena Budimpešta u nekoliko je navrata govorila da Hrvatska nije pouzdan poslovni partner, što Janaf u potpunosti odbacuje.
02.09.2024
NIS najvažniji partner Janafu
Kako Janaf s NIS-om ima sklopljen ugovor o transportu 10 milijuna tona nafte od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2026. godine, odmah se otvorilo pitanje koliko će američke sankcije nanijeti štete našoj državnoj tvrtki i mogu li narušiti energetsku sigurnost regije.
Važnost NIS-a za poslovanje Janafa apostrofirao je i Janafov član uprave Vladislav Veselica u našem razgovoru s njim otprije mjesec dana.
"Svaki ugovor i partner nam je važan, ali NIS je ugovorenom količinom nafte na prvom mjestu i kao takav je jamac stabilnosti našeg poslovanja u predstojećem razdoblju", kazao nam je tada.
Odmah nakon što je objavljeno da se NIS nalazi na popisu sankcioniranih tvrtki iz Janafa su reagirali priopćenjem.
"Puna primjena sankcija nastupit će za 45 dana, a do tada je moguća prilagodba i poduzimanje mjera koje bi omogućile dezinvestiranje i podržavanje sigurne opskrbe naftom Republike Srbije", istaknuli su iz uprave kompanije i naglasili da se još od prosinca 2022. putem Janafovog sustava u Srbiju transportira isključivo nafta neruskog podrijetla.
Veselica je u subotu za HRT izjavio kako su već napravili stres-test te da vjeruje kako će se naći rješenje, odnosno model provede ugovora s NIS-om.
Janaf će sigurno osjetiti posljedice
Energetski stručnjak Ivan Brodić ističe kako će Janaf svakako imati određenih teškoća zbog uvođenja sankcija jer je upitno hoće li i kako srpske vlasti uspjeti riješiti problem ruskog vlasništva. Naglašava kako će imati 60-ak dana za prilagodbu jer uz rok od 45 dana za dogovor oko prodaje, Amerikanci daju i 15 dana za realizaciju transakcije.
Smatra kako će i u slučaju zastoja nakon tog zadanog roka Janaf imati pomoć Europske unije (EU) jer se radi o strateški važnoj tvrtki.
Njegovo mišljenje dijeli i srpski energetski stručnjak Miloš Zdravković.
"Računam da će EU zaštititi svoju članicu Hrvatsku od zabrane transporta nafte naftovodom Janaf koji snabdijeva NIS sirovom naftom, što čini 74 posto prometa i od čega ta kompanija ima godišnji prihod od 60-64 milijuna dolara", rekao je Zdravković, dodavši da će NIS ostati bez 82 posto sirove nafte za preradu ako se EU ipak priključi američkim sankcijama i prinudi Hrvatsku da ih primjeni.
"Mi imamo rezerve nafte za 80 dana, a šta poslije toga? Druga stvar je to što ne znam zašto bi ruske kompanije pristale da prodaju svoj udio u NIS-u kada za sankcije nema pokrića u međunarodnom pravu. Vjerujem da će one odbiti prodaju", zaključio je Zdravković.
Brodić, pak, ostavlja sve opcije otvorenima – od najizglednije nacionalizacije do manje vjerojatne prodaje drugim kompanijama iz branše ili nekim fondovima rizičnog kapitala.
Kao potencijalne kupce vidi Hellenic Petroleum, MOL ili Socar, ali upozorava da je rasplet cijele priče još daleko i da se svašta može dogoditi u idućih 60-ak dana.
Što se nacionalizacije tiče, Brodić spominje cijenu od oko 1,5 milijardi dolara, dok Vladan Pavlović, analitičar Ipopema Securities, vrijednost NIS-a procjenjuje na 590 milijuna eura.
Vučić traži produženje roka
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u subotu nakon sastanka sa zamjenikom američkog državnog tajnika za upravljanje i resurse Richardom Vermom koji je poručio da su sankcije uperene protiv Rusije, a ne protiv Srbije, navodeći da je NIS samo jedna od 2000 tvrtki u ruskom vlasništvu koje je SAD stavio na "crnu listu".
Vučić je u intervjuu za Bloomberg kazao kako je nacionalizacija u igri, iako on osobno nije za to. "Nisam za nacionalizaciju. Mi ovdje nismo komunisti. Ne želim uzimati ničiju imovinu besplatno", izjavio je Vučić.
Na sastanku s Vemom je, kako prenosi Tanjug, tražio da se "malo pomaknu rokovi... 10, 15, 20 dana" i poručio je kako je uvjeren kako će njegov zahtjev naići na razumijevanje SAD-a. Također je izjavio da će se Srbija u idućem razdoblju oslanjati na rezerve energenata te da neće biti nestašice plina ni nafte.