Veselica: Zahvaljujući Janafu, Hrvatska je iz energetske krize izašla kao dobitnik

Iza Jadranskog naftovoda (Janaf) je par rekordnih godina, pa financijski stoje bolje nego ikad, dividenda je ove godine bila triput veća nego lani, a oslastio se i državni proračun. Geopolitička previranja, pandemija, ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku, sve se to izredalo u vrlo kratkom vremenu, a član uprave Janafa Vladislav Veselica nam je ispričao kako smo na državnoj razini od toga uspjeli profitirati i postati važno energetsko čvorište Europe.

Tu bi poziciju dodatno trebalo ojačati ulaganje Janafa u proširenje skladišnih kapaciteta u Omišlju, rekordan ugovor o transportu s Naftnom industrijom Srbije (NIS) i smirivanje tenzija s Mađarima.

U razgovoru smo se dotaknuli i zelene tranzicije kompanije, ulaganja u obnovljive izvore energije (OIE), kao i afere s bivšim šefom Draganom Kovačevićem.

Janaf posljednjih godina bilježi povijesno dobre financijske rezultate. Što je omogućilo takav rast? Koliko su vas nosili opći tržišni trendovi i kako ste ih iskorištavali?

Transformacija Janafa koja je dovela do niza rekordnih poslovnih rezultata od 2020. naovamo ustvari je počela nešto ranije, kad sam 2014. preuzeo upravljanje Sektorom komercijalnih poslova i promijenio paradigmu poslovanja. Okrenuo sam kompaniju tržištu i krenuo ostvarivati svoju viziju Janafa koji nije monopolist već tržišna kompanija koja je partner globalnim energetskim liderima. Obratio sam se Trafiguri, Glencoreu, Shellu, Petracu… I dobio sam priliku prezentirati im zajednički poslovni model i tada su krenula neka od partnerstava koja traju i danas.

Skladište Janafa u Omišlju

Kasnije sam, stupanjem na dužnost člana uprave 2020. godine, dobio priliku u suradnji s predsjednikom uprave Stjepanom Adanićem dodatno osnažiti tržišno usmjerenje Janafa. Jedan od ključnih ciljeva bio nam je preobraziti se iz naftovodno-skladišnog sustava u profitabilnu energetsku kompaniju koja donosi veću vrijednost svom većinskom vlasniku – Republici Hrvatskoj (RH). U tome smo i uspjeli, iz godine u godinu isplaćujemo visoku dividendu, a ove godine je bila gotovo tri puta veća nego godinu ranije, ukupno 31,2 milijuna eura, od kojih je većina otišla u državni proračun. Pritom Janaf stoji bolje nego ikad, financijska imovina društva je od 2020. porasla za 200 milijuna eura i sada iznosi 250 milijuna. Sve to otvara nam mogućnost za daljnji razvoj i transformaciju kompanije.

Kad je o trendovima riječ, neki su nam išli na ruku, neki baš i nisu, ali trendovi i nisu presudni za poslovanje ako kompanija ima upravu koja promišlja sve prilike i izazove te zna donijeti odgovarajuće poslovne odluke.

Financijska, gospodarska i geopolitička situacija se konstantno mijenja, koliko će teško biti održati pozitivne trendove u takvom okruženju?

Naftna industrija je navikla na poslovanje u sjeni geopolitičkih i drugih kriza. U proteklih nekoliko godina dogodila se pandemija, izbijanje rata u Ukrajini i eskalacija niza sukoba na Bliskom istoku, pa je Janaf svejedno uspio zabilježiti rekordne rezultate poslovanja. Uz strateško promišljanje uprave i prave poslovne poteze itekako je moguće pretvoriti krizu u priliku. Paradoksalno, ali da nije bilo globalnih kriza koje sam spomenuo, Hrvatska potencijalno ne bi postala energetski hub Europe, što danas definitivno jest zahvaljujući Janafu i LNG terminalu.

Koliko će projekt proširenja skladišnih kapaciteta u Omišlju doprinijeti energetskoj sigurnosti Hrvatske i regije?

Sve što Janaf poduzima usmjereno je na jačanje energetske sigurnosti, kako Hrvatske tako i zemalja srednje Europe i u okruženju, ali i zadovoljenju poslovnih potreba naših partnera. Kako je potražnja za skladišnim prostorom toliko snažna da su svi kapaciteti unaprijed rasprodani, pokrenuli smo 62 milijuna eura vrijedan projekt izgradnje dvaju novih spremnika kapaciteta po 80 tisuća kubičnih metara. Projekt je Vlada RH uvrstila na popis projekata od strateške važnosti, što će nam pomoći s realizacijom, pa možemo očekivati da ćemo tijekom 2025. kompletirati svu potrebnu dokumentaciju, a 2026. krenuti s izgradnjom.

Kakav utjecaj očekujete od rekordnog ugovora o transportu nafte s NIS-om na dugoročnu stabilnost kompanije?

Riječ je o ugovoru za transport rekordne količine nafte, čak 10 milijuna tona, za razdoblje do 31. prosinca 2026. NIS je iznimno važan partner za Janaf te nam je jako važno nastaviti im jamčiti sigurnost opskrbe te neprekidnog i neometanog poslovanja, kao što smo i radili tijekom svih ovih godina partnerstva koje su za nama. Svaki ugovor i partner nam je važan, ali NIS je ugovorenom količinom nafte na prvom mjestu i kao takav je jamac stabilnosti našeg poslovanja u predstojećem razdoblju.

LNG terminal je Hrvatskoj pomogao da se etablira kao europsko energetsko čvorište

Jesu li se u potpunosti smirile tenzije po pitanju isporuke MOL-u i kako komentirate izjave Mađara i Slovaka kojima su dovodili u pitanje kapacitete i kvalitetu infrastrukture vaših naftovoda?

Ovdje moram naglasiti kako je MOL Grupa naš važan i dugogodišnji cijenjen partner te se njima, kao i svim drugim partnerima, trudimo pružiti sigurnu i kvalitetnu uslugu. U više navrata smo javno iznosili naše argumente u tom prijeporu. Važno je znati da Janaf cijene formira transparentno i u skladu s internim pravilima koja su ista za sve partnere, da su predstavnici MOL Grupe upoznati s metodologijom, kao i da su nazočili i bili upoznati s rezultatima testiranja kojima smo dokazali da naš transportni sustav može u cijelosti pokriti godišnje potrebe rafinerija u Mađarskoj i Slovačkoj za sirovom naftom. Vjerujem da su točni i egzaktni podaci koje smo iznijeli u javnosti doprinijeli smirivanju situacije.

Janaf generalno ostvaruje veliki dio prihoda od inozemnih klijenata. Koji su ključni izazovi i prilike u održavanju tih odnosa?

Od ukupno 146,7 milijuna eura prihoda iz temeljne djelatnosti tijekom prošle godine, Janaf je čak 73 posto ostvario u poslovanju s inozemnim partnerima. Riječ je o nekim od najuglednijih kompanija na tržištu, renomiranim regionalnim vertikalno integriranim naftnim kompanijama i globalno poznatim traderima. Pregovori s takvim partnerima iznimno su zahtjevni i traže veliko znanje i iskustvo. Činjenica da je uglavnom riječ o partnerima s kojima dugo surađujemo i sklapamo ugovor za ugovorom potvrđuje da smo pridobili njihovo povjerenje, i to prije svega proaktivnim pristupom, brigom za zadovoljenje njihovih potreba te kontinuiranim ulaganjima u sigurnost, održavanje i unaprjeđenja našeg transportno-skladišnog sustava.

Dosta ulažete u obnovljive izvore energije, kako se planirate pozicionirati na tom tržištu? Što još radite po pitanju diverzifikacije?

Odlična financijska pozicija u kojoj se nalazimo, sa strategijom tranzicije i razvoja Janafa za razdoblje od 2022. do 2030. godine, s vizijom do 2050., čini izvrsnu podlogu za zelenu tranziciju društva s kojom smo već započeli. Tijekom 2024. akvizirali smo projekt solarne elektrane Vođinci, koja u pogon kreće u proljeće 2025., te dovršenu solarnu elektranu u Bulincu. Sa solarnim elektranama koje smo već ugradili na lokacijama naših terminala sada smo na pragu samodostatnosti u električnoj energiji. Kad pustimo u pogon Vođince pokrivat ćemo gotovo 86 posto vlastitih potreba, što je značajna količina budući da se električnom energijom pogone crpke u našem naftovodnom sustavu.

Solarna elektrana Vođinci u izgradnji | Janaf

I iduće godine nastavljamo s akvizicijama u sektoru obnovljivih izvora energije. Imamo više projekata u raznim fazama dubinskog snimanja i preuzimanja te ćemo uskoro objaviti nove akvizicije. Prihvatljiva su nam greenfield i brownfield ulaganja u energiju vjetra, sunca i geotermalnih izvora, a konačni cilj je transformirati Janaf u suvremenu energetsku kompaniju sa značajnim udjelom na hrvatskom tržištu električne energije, i to iz obnovljivih izvora. Samo tako možemo dugoročno sačuvati vrijednost kompanije i radna mjesta.

Smatrate li da priča o prijelazu na niskougljično gospodarstvo gubi dah u zadnjih par godina? Energetska kriza zbog rata u Ukrajini je pokazala kako se brzo zaborave zeleni principi, a tradicionalne energetske kompanije se vesele dolasku Trumpa na vlast. Čini se da ćemo idućih par godina ići u "natrag u budućnost", kakva su vaša razmišljanja po tom pitanju? Ide li to na ruku i Janafu, dajući vam više vremena za prilagodbu?

Niskougljično gospodarstvo je put koji su Europska unija (EU) i Vlada RH odabrali i njegovo uvođenje je neupitno. Možda je malo pretjerano reći da nastojanja za transformaciju gube dah u posljednje vrijeme. Točnije bi bilo reći da je porasla svijest o tome kako transformacija nije moguća preko noći. Upravo je zato Janaf spreman nastaviti pružati partnerima usluge iz naše temeljne djelatnosti, odnosno transporta i skladištenja sirove nafte te skladištenja naftnih derivata, dok god bude postojala potražnja za njima. Ali sve analize i predviđanja govore nam kako ta era ide prema svom kraju i zato je esencijalna pravodobna transformacija koju provodimo.

Janaf

Kako ste se nosili s narušenom reputacijom kompanije nakon afere s bivšim direktorom Kovačevićem?

Odmah po samom stupanju aktualne uprave na dužnost u rujnu 2020. poduzeli smo niz koraka kako bismo povećali transparentnost poslovanja. Među ostalim, kao prva kompanija u većinskom državnom vlasništvu uveli smo antikorupcijski standard ISO-37001, a tom prilikom izmijenjeni su i interni pravilnici i procedure kako bi se mogućnost netransparentnog ponašanja svela na najmanju moguću mjeru. U međuvremenu je Janaf u javnosti postao puno zapaženiji po izvrsnim poslovnim rezultatima i uspješnim koracima u zelenoj tranziciji, pa s pravom možemo reći kako je ta reputacijska kriza koju je kompanija prošla ostala u prošlosti, daleko iza nas.

Koliko problema imate u privlačenju i zadržavanju stručnih kadrova u vrlo konkurentnom energetskom sektoru?

Janaf je kompanija koja je iznimno posvećena poticanju profesionalnog i osobnog razvoja zaposlenika. Osim uobičajenih materijalnih prava zaposlenika, provodimo i niz mjera za očuvanje balansa njihovog poslovnog i privatnog života. Zaposlenici na to dobro reagiraju i Janaf suprotno većini poslovnih subjekata na tržištu nema problema s pridobivanjem i zadržavanjem stručnih kadrova.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar