Već i površan pogled uokolo u bilo kojem domaćem gradu posljednjih mjeseci otkriva kako hrvatski građevinski sektor doživljava svoje najbolje dane. Gradilišta su na svakom uglu, prašina se diže na sve strane i za potvrdu radišnosti nisu čak potrebne niti brojke koje pokazuju izvanredan dvoznamenkasti rast u posljednja tri kvartala. A zahvaljujući najavljenoj inicijalnoj javnoj ponudi dionica (IPO) tvrtke ING-GRAD priliku za uživanje barem dijela tog uspjeha mogli bi dobiti i financijski ulagači.
U medijima su početkom tjedna objavljene informacije o tome kako su pripreme za IPO u zagrebačkoj kompaniji već u tijeku. Sam ING-GRAD to je i potvrdio za Forbes, a ponuda dionica i njihovo listanje na Zagrebačkoj burzi očekuje se iduće godine. Nakon nedavnog propalog pokušaja trgovačkog lanca Studenac jasno je kako na tržištu kapitala nikad ništa nije sigurno, ali svakako se valja nadati da će ING-GRAD biti bolje sreće.
Građevinski sektor zvijezda je domaće ekonomije. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju kako bruto dodana vrijednost u tom sektoru realno raste dvoznamenkastim stopama već tri kvartala za redom. Pad je posljednji puta zabilježen još u drugom tromjesečju 2020. godine, a i to nakon barem 20 kvartala uzastopnog rasta.
Čitaj više
Nije vam ništa jasno oko burzovnog debakla Studenca? Pročitajte ovo
EBRD je odustao od ranijeg dogovora za kupnju udjela.
29.11.2024
Studenac nije jedini, ovo je 10 najvećih burzovnih promašaja
Uberov IPO smatran je neuspjehom Wall Streeta.
29.11.2024
Burzovni debakl Studenca postaje triler, doznali smo zašto je propao IPO godine
Iz Studenca su naprasno u četvrtak javili kako odustaju od izlaska na Zagrebačku i Varšavsku burzu.
29.11.2024
Jesu li Poljaci ignorirali znakove i što će propali IPO značiti za Studenac
Očito je Studenac pao u zamku koja je snašla i poljski maloprodajni lanac Żabku.
28.11.2024
Veliki igrači poput Kamgrada, ING-GRAD-a i drugih bez problema pronalaze poslove i nedostaje im uvijek samo još radnika. Investitori na tržištu kapitala dosad nisu imali previše prilike za uživanje u tom uspjehu. Sporadična izdanja obveznica tvrtki poput Samoborke, Kamen-Psunja ili Laništa su obično relativno skromna i usmjerena na tek odabrane skupine institucionalnih igrača.
Dionica građevinskih kompanija također ima nekolicina na tržištu, no dijelom se radi o preostacima negdašnjih divova koji su kroz godine i desetljeća, i brojne financijske i organizacijske izazove, rascjepkani na sve manje i manje ciglice. Tako i one nerijetko predstavljaju tek priliku samo za one najhrabrije i najsklonije riziku.
Analitičar Erste & Steiermärkische banke Bruno Barbić smatra kako bi "mala konkurencija na Zagrebačkoj burzi (...), barem u teoriji, trebala privući pozornost investitora, u najmanju ruku zbog manjka sličnih opcija". On dodaje kako "značajna sredstva iz EU fondova, poput Mehanizma za oporavak i otpornost, podržavaju projekte obnove od potresa, izgradnje infrastrukture i energetske tranzicije, koji trenutačno generiraju povećanu aktivnost u građevinskom sektoru". Investitore bi eventualno, smatra Barbić "mogli odvratiti regulatorni izazovi i administrativne prepreke, koji su česti u ovom sektoru na domaćem tržištu".
Letimičan pogled na brojke ING-GRAD-a odaje vrlo solidnu kompaniju. Ukupni prihodi su u pet godina porasli s 68,5 na 98,2 milijuna eura i to bez znatnih oscilacija što daje dojam stabilnosti i dobrog planiranja poslovanja. Dobit prije oporezivanja, kamata, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) je lani iznosila 15,5 milijuna eura, a neto rezultat je bio 11,5 milijuna eura, pokazuju podaci Financijske agencije.
Kompanija zapošljava ispod 200 radnika, a neto plaća je impresivno porasla s prosječnih 987 eura u 2019. na 2.536 eura prošle godine, očito odražavajući ekspanziju u građevinskom sektoru. Jasno, može se očekivati kako ING-GRAD angažira brojne podizvođače. Projekti predstavljeni na njihovim internetskim stranicama pokazuju kako imaju širok profil poslova: od klasičnih poslovnih i stambenih zgrada preko infrastrukturnih građevina, sve do obnove kulturne baštine.
Kompanija je u ovom trenutku u vlasništvu poduzetnika Branislava Brizara, a ostvare li se planovi o javnoj ponudi, vlasnička struktura bi se idućih mjeseci mogla ponešto promijeniti. To će, naravno, ovisiti o tome koliko će dionica biti ponuđeno u ponudi te ostalim uvjetima.
Dosta nepoznanica
Analitičar Erste banke Barbić objašnjava kako "pri određivanju veličine IPO-a kompanije uzimaju u obzir planove za širenje, otplatu postojećih dugova i operativne potrebe kao što su osiguravanje obrtnog kapitala i kapitalnih ulaganja. Ugrubo gledano, IPO-em se često cilja free float od 15-20 posto vrijednosti kompanije, ali taj udio uvelike ovisi o strategiji vlasnika, odnosno želi li sadašnji vlasnik zadržati kontrolu i do koje mjere želi deinvestirati svoje vlasništvo".
Uspjeh javne ponude ovisit će o cijeni dionice koju će odrediti vlasnik u suradnji s aranžerom, odnosno o traženom iznosu svježeg kapitala. Sve će to biti povezano i s vrijednošću same kompanije, te planovima budućeg rasta, a Barbić napominje kako tu u ovom trenutku postoji "još dosta nepoznanica".
Interesa će sigurno biti. Državna izdanja tzv. narodnih obveznica i trezorskih zapisa pokazala su kako i među građanima, malim investitorima, postoji zanimanje za tržište kapitala. Institucionalni ulagači, a posebno domaći mirovinski fondovi, također su uvijek gladni novih prilika za investiranje.
Nakon inicijalne javne ponude dionica Spana prije tri godine, koja je poslužila kao svojevrstan ulazak informatičko-tehnološkog sektora na domaću burzu, dionice ING-GRAD-a bi mogle slično napraviti za građevinski. Tamo sada kotira nekolicina građevinskih dionica, no trgovina se uglavnom vrti samo oko dvije, dionica Ingre te Dalekovoda. Zajednički, ove dvije kompanije imaju tržišnu vrijednost od 170 milijuna eura što je četvrtina vrijednosti Atlantic grupe.
"Domaće građevinske kompanije, kao i u pravilu cijeli korporativni sektor u Hrvatskoj i Europi, je bankocentričan i tradicionalno preferira bankovno financiranje", objašnjava Bruno Barbić manjak prisustva građevinskih kompanija na domaćem tržištu kapitala. Dodaje i kako poslovni model i solventnost domaćih građevinskih kompanija u zadnje vrijeme nisu stvorili potrebu za dodatnim vanjskim financiranjem "jer su kompanije rast uspijevale financirati vlastitim sredstvima".
Uz to, "mnoge kompanije u Hrvatskoj i dalje su obiteljske tvrtke, koje bi za ozbiljniji iskorak trebale osigurati svježi vlasnički kapital, a koji bi uključivao predavanje dijela kontrole kao i prihvaćanje rigoroznijih standarda korporativnog upravljanja". Na to, dodaje Barbić, "mnogi vlasnici nisu spremni".
Ostvare li se najave ING-GRAD-a, nove će dionice biti vrlo dobro došlo osvježenje za domaće tržište kapitala. Uspješan IPO mogao bi postati primjer i drugim kompanijama iz građevinskog sektora na moguće razmatranje sličnog koraka. Čak i u razdobljima snažnog rasta kapital za razvoj poslovanja nije uvijek lako naći, a ograničenja koja dolaze s bankovnim kreditima mnogima su značajna prepreka. Alternative poput izdavanja dionica nekima bi mogle biti dobar način za učvrstiti zidove poslovanja i izgradnju još kojeg kata financijskog uspjeha.