Studenac izlazi na burzu - ovo je sve što morate znati

Glasinama je došao kraj, na maglovito jutro stigla je službena potvrda kako će Studenac ići na istodobno izlistavanje na zagrebačkoj i varšavskoj burzi. Donosimo sve detalje oko IPO-a Studenca, za kojeg je naš analitčar Matteo Mošnja izračunao da bi mogao vrijediti između 210 i 270 milijuna eura.

Studenac namjerava kroz ponudu novih dionica prikupiti 80 milijuna eura, a zainteresiranim ulagačima na prodaju će biti ponuđene i dionice kompanije koje trenutno u vlasništvu imaju poljski fond privatnog kapitala kojim upravlja Enterprise Investors te još nekoliko dioničara. Zajednički, oni kontroliraju 99,2 posto dionica Studenca.

Što to znači i što je IPO?

Svaka kompanija ima svoje razloge za javnu ponudu svojih dionica te za njihovim uvrštenjem na burzu. Glavni razlog prikupljanja novca od novih investitora jest financiranje daljnjeg rasta kompanije. Kompanija izdaje nove dionice, a novac od investitora odlazi u kompaniju. Drugi razlog može biti da postojeći dioničari žele prodati dio ili sve svoje dionice kako bi unovčili svoju investiciju.

Inicijalna javna ponuda dionica će uključivati izdavanje novih dionica od strane Društva i prodaju postojećih dionica od strane pojedinih postojećih dioničara Društva, odnosno od strane Polish Enterprise Fund VIII (PEF VIII) jedan od najvećih private equity fondova u srednjoj i istočnoj Europi, a koji trenutno ima otprilike 90,08 posto dionica Društva.

Studenac namjerava prikupiti bruto priljev od okvirno 80 milijuna eura izdanjem novih dionica u sklopu ponude kako bi financirali daljnji dinamičan rast poslovanja, uključujući akvizicije i širenje mreže trgovina, kao i smanjili zaduženost mjerenu omjerom Prilagođenog neto duga/EBITDA.

Ponuda će uključivati dionice Studenac Group SA, kompanije registrirane u Luksemburgu. Riječ je o kompaniji koje je na vrhu grupacije koja čini Studenac kapitalnu grupu. Ovakva organizacijska struktura uobičajena je na financijskom tržištu i koristi se u mnogim drugim tvrtkama. Studenac Group SA je jedini vlasnik hrvatske kompanije Studenac d.o.o. koja posluje pod brendom Studenac Market. Kupnjom dionica Studenac Group SA, investitori će neizravno steći dionice kompanije Studenac d.o.o.

Kupnjom dionica Studenac Group SA, investitori će neizravno steći dionice  kompanije Studenac d.o.o. | Studenac

Malim ulagateljima mogu biti ponuđene postojeće dionice do najviše približno 10 posto dionica koje će biti ponuđene u ponudi. Neslužbene su informacije da je već odrađeno predstavljanje kompanije velikim institucionalnim investitorima.

Primjeri nedavnih inicijalnih javnih ponuda dionica na Varšavskoj burzi (WSE):

Murapol (2023.) – jedan od najvećih stambenih developera u Poljskoj.
Grupa Pracuj (2021.) – tehnološka platforma za ljudske potencijale i zapošljavanje.
Pepco Grupa (2021.) – paneuropski diskonter robe široke potrošnje.
Answear (2021.) – e-trgovina s ponudom odjeće.
Huuuge (2021.) – gaming tvrtka.
Allegro (2020.) – e-trgovina i marketplace, druga najveća inicijalna javna ponuda dionica u Europi 2020. godine i najveća ikad u Poljskoj (transakcija vrijedna 10,4 milijarde PLN, što je otprilike 2,3 milijarde eura).
Dino (2017.) – maloprodajni lanac hrane, koji je prije bio u vlasništvu Enterprise Investorsa(fond koji je trenutni glavni dioničar Studenca).

Koje su tipične faze inicijalne javne ponude dionica?

Pravila za provođenje inicijalne javne ponude strogo su regulirana zakonom. Ključne faze obično uključuju:

- Objava najave inicijalne javne ponude i uvrštenja na burzu: kompanija službeno objavljuje svoju namjeru javne ponude i uvrštenja svojih dionica na burzu (eng: Intention to Float, ITF). Obično prođe nekoliko dana od objave ITF informacija do početka javne ponude s prethodnom objavom prospekta. 

- Objava prospekta: prospekt je najvažniji dokument u postupku inicijalne javne ponude. Sadrži sve važne informacije o kompaniji i ponudi. Mora ga odobriti relevantno nadzorno tijelo. Nakon odobrenja, prospekt mora biti dostupan na službenoj internet stranici kompanije te ponekad i na službenoj internet stranici burze kao i agenata izdanja koji su uključeni u proces. Važno je da potencijalni investitori pažljivo pročitaju prospekt i uzmu u obzir rizike povezane s ulaganjem. Prospekt je jedini pravno obvezujući dokument vezan uz ponudu.

Prospekt Studenac Group SA bit će objavljen u skladu s relevantnim propisima nakon odobrenja Luksemburške nadzorne financijske agencije (Commission de Surveillance du Secteur Financier, CSSF). Još nije određeno kada će prospekt biti odobren i objavljen. Planirano je da će prospekt biti objavljen na engleskom jeziku, dok će sažetak biti dostupan na hrvatskom i poljskom jeziku.

Prospekt Studenac Group SA bit će objavljen u skladu s relevantnim propisima nakon odobrenja Luksemburške nadzorne financijske agencije | Studenac

U Hrvatskoj, uz objavu prospekta, također se objavljuje Poziv na upis dionica. Taj dokument, temeljen na informacijama iz prospekta, sadrži ključne podatke vezane uz upis dionica i IPO.

- Razdoblje upisa dionica: obično je to razdoblje od tjedan dana ili nekoliko dana tijekom kojeg investitori daju svoje ponude za kupnju dionica agentima izdanja koji su uključeni u proces izdanja. Ulagatelji zainteresirani za sudjelovanje u procesu IPO-a moraju unaprijed pripremiti financijska sredstva jer se upisane dionice moraju u potpunosti platiti tijekom razdoblja upisa dionica.

- Određivanje cijene: konačna cijena dionica određuje se tijekom procesa prikupljanja ponuda za upis dionica u Knjigu upisa (engl: Bookbuilding) putem koje profesionalni (institucionalni) investitori daju svoje ponude za kupnju dionica. Mali ulagatelji najčešće upisuju dionice po najvišoj cijeni koja je iskazana u prospektu. Ako je konačna cijena niža od maksimalne cijene po kojoj su mali ulagatelji upisali dionice, razlika se vraća tim investitorima.

Depositphotos

- Alokacija: to je trenutak kada se dionice prenose na račune investitora. Ako je potražnja vrlo visoka i premašuje broj ponuđenih dionica, investitori mogu dobiti manje dionica nego što su upisali i namjeravali kupiti. Može se čak dogoditi da broj alociranih dionica bude manji od minimalnog broja dionica koje su investitori smjeli upisati.
Prvi dan trgovanja: dan kada se počinje trgovati dionicama kompanije na burzi. Od tog dana investitori mogu prodavati i kupovati dionice kompanije na burzi.

Ako se IPO Studenca provede i završi prema planu, ističu iz Enterprise Investorsa, te ako dionice budu uvrštene na Zagrebačku burzu (ZSE) i Varšavsku burzu (WSE), trgovanje dionicama kompanije vjerojatno će istovremeno započeti na obje burze.

Može li svatko postati investitor na burzi?

Svaki hrvatski državljanin ili stanovnik stariji od 18 godina može otvoriti račun za vrijednosne papire predočenjem potrebnog identifikacijskog dokumenta, poput osobne iskaznice ili putovnice, osim ako ne postoje drugi formalni razlozi koji bi to ograničavali.

Uz male ulagatelje, na burzi trguju i profesionalni (institucionalni) ulagatelji poput mirovinskih fondova ili investicijskih fondova.

Kako mogu kupovati i prodavati dionice na burzi?

Kada su dionice kompanije uvrštene na burzu, njihova cijena može varirati na temelju naloga za kupnju i prodaju od strane investitora. Nalozi za kupnju ili prodaju dionica daju se preko investicijskog društva ili kreditne institucije s kojom investitor ima ugovorenu brokersku uslugu. Investitor navodi koliko dionica želi kupiti ili prodati i po kojoj cijeni. Trenutačno mnoge banke i investicijska društva nude online pristup i mobilne aplikacije za trgovanje dionicama.

 

Investitori trebaju znati da se prihod od prodaje dionica može odmah iskoristiti za kupnju više dionica (u istoj ili drugoj tvrtki). Međutim, novac od prodaje dionica prenosi se na račun investitora obično dva radna dana nakon prodaje dionica. Na Zagrebačkoj burzi (ZSE) se primjenjuje namira T+2 : datum trgovanja + dva radna dana.

Kako sudjelovati u inicijalnoj javnoj ponudi?

Svaki hrvatski mali ulagatelji (fizička osoba) zainteresiran za kupnju dionica u inicijalnoj javnoj ponudi mora ispuniti i potpisati obrazac (Upisnicu) za kupnju kod ovlaštenog agenta izdanja ili investicijskog društva, ovisno o pravilima određene inicijalne javne ponude. Detaljna pravila o upisu putem inicijalne javne ponude opisana su u prospektu koji priprema kompanija čije se dionice nude.

Mali ulagatelji obično daju svoje naloge za kupnju dionica po maksimalnoj cijeni navedenoj u prospektu, navodeći broj dionica koje namjeravaju kupiti.

Licencirane fotografije/Studenac

Zbog planiranog dvostrukog uvrštenja dionica Studenca na burzama u Zagrebu i Varšavi, proces upisa dionica zato se može malo razlikovati od prethodnih ponuda provedenih u Hrvatskoj. Primjerice, ističu iz Enterprise Investorsa, bit će potrebno otvoriti dodatni transakcijski račun vrijednosnih papira (transakcijski skrbnički račun ili transakcijski račun ulagatelja) u jednoj od kreditnih institucija ili investicijskih društava u Hrvatskoj. Za potrebe upisa, investitori će morati dostaviti broj transakcijskog računa vrijednosnih papira SKDD-u (Središnjem klirinškom depozitarnom društvu) na koji će im biti dodijeljene dionice, a koji mogu dobiti od kreditnih institucija ili investicijskih društava gdje su otvorili ili će otvoriti transakcijski račun vrijednosnih papira.

Detaljne informacije o pravilima za podnošenje upisa i potrebnim transakcijskim računima vrijednosnih papira za upis dionica tvrtke u javnoj ponudi bit će navedene u prospektu i u javnom Pozivu za upis dionica.

Što je dvojno uvrštenje?

Dvojno uvrštenje je istovremeno uvrštavanje dionica kompanije na dvije različite burze. To znači da se dionice kompanije mogu kupovati i prodavati na različitim tržištima, npr. na Zagrebačkoj burzi i na burzi u nekoj drugoj državi. Ako je dionica kompanije uvrštena na dva tržišta, može se dogoditi da je cijena dionice različita na burzama na različitim tržištima.

Kompanije se često odlučuju na dvojno uvrštenje kako bi privukle više investitora iz različitih zemalja i povećale likvidnost svojih dionica.

Studenac planira zatražiti uvrštenje i uvođenje svih dionica tvrtke na glavno tržište Varšavske burze i na službeno tržište Zagrebačke burze.

Koliko je veliko tržište u Poljskoj?

Varšavska burza (Warsaw Stock Exchange – WSE / Giełda Papierów Wartościowych – GPW) jedna je od najvećih burzi u srednjoj i istočnoj Europi te privlači i domaće i međunarodne investitore.

Trenutno je na glavnom tržištu Varšavske burze uvršteno 410 kompanija. Dodatno, 360 kompanija su uvrštene na NewConnect, alternativno tržište namijenjeno uglavnom manjim tvrtkama.

Ukupan broj brokerskih računa u Poljskoj dosegnuo je rekordnu razinu od 1,798 milijuna do kraja lipnja 2024., od čega je 1,679 milijuna online računa.

U nedavnoj objavi na LinkedInu Anne Czywczyńske, direktorice za odnose s javnošću Enterprise Investorsa navodi se kako je rast kompanija iza kojih je stajao Enterprise Investors impresivan – vrijednost Asseca povećala se 495 puta, KRUK-a 120 puta, a vrijednost Dino Polske stostruko je porasla od početne investicije.

LinkedIn

Na glavnom tržištu Varšavske burze strani investitori kontinuirano imaju najveći udio u volumenu trgovanja. Prema najnovijim podacima, u prvoj polovici 2024. godine njihov je udio iznosio 67 posto, što je povećanje od 2 postotna boda u odnosu na prethodnu godinu. To je ujedno bio i najveći udio u prvoj polovici godine u posljednjih 11 godina. Domaći mali ulagatelji ostvarili su 14 posto ukupnog volumena trgovanja, što je smanjenje od 3 postotna boda u odnosu na prethodnu godinu. Domaći institucionalni ulagatelji ostvarili su 19 posto volumena trgovanja, 1 postotni bod više nego u prvoj polovici 2023. godine.

Generalni direktor Varšavske burze je Tomasz Bardziłowski i na toj je poziciji od ožujka 2024. godine.

Tko regulira tržište kapitala u Hrvatskoj?

Trgovanje dionicama uvrštenima na Zagrebačku burzu (ZSE) nadzire Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA). HANFA također nadzire tržište kapitala te investicijske fondove, mirovinske fondove i sektor osiguranja u Hrvatskoj. Strane kompanije koje su uvrštene na Zagrebačku burzu (ZSE) mogu biti podložne financijskom nadzoru u zemljama u kojima su registrirane. Studenac Grupa SA bit će pod regulativom luksemburških propisa i nadzirat će je financijski nadzor u Luksemburgu.

Čega treba biti svjestan pri investiranju u dionice?

Svaka investicijska odluka u vezi s dionicama kompanije ponuđenima u sklopu inicijalne javne ponude može se donijeti isključivo na temelju informacija sadržanih u prospektu te kompanije. Investicijska odluka treba se donijeti nakon pažljivog razmatranja prospekta, posebice u vezi čimbenika rizika povezanih s ulaganjem u dionice.

Ulaganje u vrijednosne papire nosi rizike koji su uobičajeni na tržištima kapitala, kao što su promjene u ekonomiji, politički događaji ili novi zakoni. Također postoje rizici povezani s načinom poslovanja kompanije i okruženjem u kojem posluje. Ulaganje na burzi nije jamstvo dobiti, a moguće je izgubiti dio ili cjelokupni uloženi novac. Stoga takve investicijske odluke trebaju donositi samo investitori koji razumiju te rizike i mogu podnijeti potencijalne gubitke.

Investicijska odluka treba se donijeti nakon pažljivog razmatranja prospekta |Depositphotos

Međutim, ulaganje u vrijednosne papire također daje investitorima priliku sudjelovati u rastu kompanije i korist ako kompanija posluje dobro. Neke kompanije nagrađuju svoje dioničare dividendama ili posebnim isplatama. Osim toga, ulaganje u dionice nudi prednost lakše likvidnosti, što znači da investitor može brže kupovati ili prodavati dionice nego imovinu poput nekretnina, umjetnina ili nakita. Međutim, iako izlazak na burzu obično povećava likvidnost dionica koje su uvrštene, ne postoji jamstvo da će se to dogoditi jer ovisi o mnogim čimbenicima. Kao dioničar, investitor također dobiva pravo glasa, što mu daje određeni utjecaj na način vođenja kompanije.

Trenutni glavni vlasnik Studenca

Polish Enterprise Fund (PEF), kojim upravlja Enterprise Investors, odnosno jedan od najvećih private-equity fondova u srednjoj i istočnoj Europi, a koji trenutno ima otprilike 90,1 posto dionica kompanije.

Enterprise Investors (EI) najstarija je i jedna od najvećih private equity kompanija u srednjoj i istočnoj Europi (CEE). Specijalizirali su se za transakcije otkupa srednje velikih društava te u financiranju ekspanzije brzorastućih društava u nizu različitih sektora. Od 1990. godine do danas, prikupili su sredstva za deset fondova. Navedeni su fondovi izvršili ili ugovorili 2,3 milijarde eura investicija u 157 društava te izašli iz 140 društava. Taj broj uključuje i 35 inicijalnih javnih ponuda na burzama u Varšavi (WSE), Pragu (PSE), Vilniusu (Nasdaq) i New Yorku (NYSE).

Michał Kędzia, partner zadužen za ulaganja u Sloveniju i Hrvatsku  | Bloomberg Adria

Enterprise Investors ima veliko iskustvo u sektoru maloprodaje. U 2017. godini uspješno su prodali dionice kompanije Dino, jednog od najbrže rastućih maloprodajnih lanaca u Poljskoj, upravo putem inicijalne javne ponude. Dino upravlja mrežom srednje velikih supermarketa, prvenstveno u manjim gradovima i ruralnim područjima. Nakon inicijalne javne ponude, vrijednost dionica Dina na WSE-u porasla je za više od 700 posto.

Portfelj Enterprise Investorsa uključuje niz tvrtki, od čega su dvije u Hrvatskoj: Studenac i Pan-Pek. U vlasništvu Enterprise Investorsa je i Intersport, najveći trgovac sportskom opremom u regiji, sa sjedištem u Sloveniji.

Koliko bi Enterprise mogao utržiti za Studenac?

Za početak, naš glavni analitičar usporedio je neke od ključnih pokazatelja poslovanja kao što su rast prodaje, rast EBITDA-e, bruto marža i EBITDA marža. Studenac poprilično dobro izgleda u usporedbi s poljskim lancima i ostvaruje snažniji rast prihoda i EBITDA-e od Żabke i Dina. S obzirom na tendenciju investitora da gledaju u budućnost, snažniji rast u pravilu uz sebe veže i veće multiple na zaradu. Međutim, ističe Mošnja, također je važno uzeti u obzir činjenicu da Studenac karakterizira visoka razina zaduženosti od 4,5 puta omjera neto duga i EBITDA-e, dakle značajno više od poljskih kompanija.

Visoka razina zaduženosti predstavlja veći rizik za investitore, pa su oprezniji. Dodatno, Studenac sve svoje prihode ostvaruje na hrvatskom tržištu, a ne poljskom, i za očekivati je da će investitori biti više skeptični po tom pitanju, unatoč činjenici da je Hrvatska dio EU-a i da ostvaruje snažan gospodarski rast, a nije zanemariva ni činjenica da je Studenac višestruko manji od poljskih trgovačkih lanaca, uz veću sezonalnost poslovanja, što također investitori u pravilu kažnjavaju nižim multiplama.

U skladu sa svim navedenim, pretpostavka glavnog analitičara Bloomberg Adrije je da bi multiplikator na EBITDA-u Studenca mogao iznositi između osam i devet puta na vrijednost EBITDA-e iz 2023. godine, što bi rezultiralo multiplikatorom na EBIT u rasponu od 26 do 30 puta na vrijednost iz 2023. godine. Po pitanju EBITDA multiplikatora, time bi se Studenac smjestio iznad prosjeka industrije, ali ispod Żabke i Dina. Po pitanju multiplikatora na EBIT, Studenac bi se smjestio značajno iznad prosjeka industrije i poljskih kompanija.

Svoju pretpostavku Mošnja brani činjenicom da su financijski izvještaji za Studenac na bazi 2023. godine i za očekivati je da će Studenac nastaviti snažan rast profitabilnosti, što na krilima organskog rasta, a što na krilima novih akvizicija, pa će u konačnici ti multiplikatori biti niži u odnosu na navedene. Također, nije naodmet spomenuti da su iznosi EBITDA-e i EBIT-a bez usklađivanja za jednokratne stavke, a s obzirom na aktivnost Studenca po pitanju akvizicija, takvih jednokratnih stavki zasigurno ima i za očekivati je da su normalizirane vrijednosti više od izvještajnih. "Dodatno, Studenac je u 2023. godini ostvario rast operativne dobiti (EBIT) od 128 posto, stoga nam se multipla od više od 25 puta i ne čini toliko nerealnom."

Studenac procvao u njihovim rukama

Dakle, kupljen prije šest godina od Josipa Milavića, Studenac je procvao u rukama Enterprise Investorsa. Od lanca s 390 trgovina te 2018. godine, danas zapošljava gotovo 6500 ljudi i ima više od 1250 prodavaonica, s ciljem daljnjeg širenja u Hrvatskoj, a i po Sloveniji – u rujnu su službeno preuzeli slovenski lanac trgovina Kea.

Studenac je jedinstven u Hrvatskoj po svom formatu susjedskih prodavaonica. Uz organski rast, Studenac se posljednjih šest godina uspješno razvijao upravo preuzimanjem manjih lokalnih maloprodajnih lanaca. Realizacijom devet značajnih akvizicija, kompanija je od 2018. do kraja 2023. godine obogatila svoju mrežu s gotovo 700 prodavaonica diljem Hrvatske. Provedbom jedinstvene strategije rasta, Studenac je više nego utrostručio broj prodavaonica od 2018. godine te je danas najveći trgovački lanac po veličini prodajne mreže u Hrvatskoj.

Kome god otišao Studenac u ruke, ta će transakcija izazvati tektonske promjene na domaćem maloprodajnom tržištu.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar