Kompanije

U najvećim hrvatskim lukama tereta sve manje, a poslovanje sve teže

Autor: Karlo Vajdić

01. kolovoz 2024, 15:14

U riječkoj luci pretovareni teret u prvoj polovici godine smanjen za pet posto

U Luci Ploče samo u drugom kvartalu pad bio 14 posto

Za manji promet najzaslužniji pad u pretovaru rasutih tereta

U najvećim hrvatskim lukama tereta sve manje, a poslovanje sve teže

Jure Divić/Hina

Karlo Vajdić Novinar

Pad prometa i nešto izazovnija financijska situacija obilježila je poslovanje dviju najvećih domaćih teretnih luka u prvom dijelu godine, saznaje se iz njihovih poslovnih izvještaja objavljenih na Zagrebačkoj burzi. U prvih šest mjeseci Luka Rijeka i društvo Jadranska vrata zabilježili su ukupan promet od 2,93 milijuna tona, što je pet posto manje nego u istom razdoblju lani, stoji u objavi Grupe Luka Rijeka.

Glavnina pada prometa proizašla je iz smanjenja od 20 posto za rasuti teret te pada od 43 posto za kontejnerski promet u Luci Rijeka. Generalni teret u toj luci zadržao se na lanjskoj razini, a i kontejnerski promet na terminalima Jadranskih vrata je ostao na razini kao i lani. Jadranska vrata su tvrtka koja upravlja kontejnerskim terminalom Brajdica, a u zajedničkom je vlasništvu Luke Rijeka i filipinskog logističkog diva ICTSI.

Niži promet rezultirao je i smanjenjem poslovnih prihoda Grupe za deset posto na 15,2 milijuna eura u prvom polugodištu. Dobit prije oporezivanja, kamata, amortizacije i deprecijacije (EBITDA) srezana je za 38 posto na 2,41 milijun eura, a neto dobit je smanjena za 55 posto na 1,95 milijuna eura.

Prihodi su smanjeni "zbog manjeg obima prekrcaja tereta, prvenstveno rasutog tereta (ugljena) čija isporuka je terminski produžena zbog krize u Crvenom moru, odnosno zbog otežanog prolaska Sueskim kanalom", objašnjava se u komentaru rezultata.

Promet, barem u drugom tromjesečju, smanjen je i u Luci Ploče. U njihovom izvještaju stoji kako je promet u drugom kvartalu iznosio 2,23 milijuna tona, što je 14 posto manje nego u istom razdoblju lani.

Pad se primarno odnosi na pad prometa rasutih tereta od 23 posto, "čemu najznačajnije doprinosi pad prekrcaja ugljena od 35 posto", objašnjavaju u Luci Ploče. Smanjenje prekrcaja ugljena rezultat je promjene u poslovnoj politici čeličane ArcelorMittal u Zenici koja je dugi niz godina ugljen uvozila preko Luke Ploče, a ubuduće namjerava barem dio nabavljati na tržištu Bosne i Hercegovine.

U Luci Ploče navode i kako su im generalni tereti u drugom tromjesečju porasli za 13 posto najviše zahvaljujući porastu prometa betonskog željeza. U komentaru rezultata navodi se i kako je rusko-ukrajinska kriza tijekom 2022. godine "donijela pozitivne efekte" za poslovanje koji su prisutni i ove godine, "ali u znatno manjoj mjeri". Ukupan promet je i dalje veći od prometa prije krize, i to za 30-ak posto u odnosu na situaciju iz 2021. godine.

Skok prihoda

Usprkos padu količine pretovarenog tereta, poslovni prihodi Grupe Luka Ploče u prvoj polovici godine skočili su s lanjskih 33,8 na ovogodišnjih 60,6 milijuna eura. Manji dio toga, oko 18,8 milijuna eura došao je iz prihoda od prodaje lučkih usluga, i to zahvaljujući rastu cijena tih usluga, a gotovo 42 milijuna eura ostvareno je kroz prodaju roba. Taj prihod je gotovo 200 posto viši nego lani u istom razdoblju, a posljedica je "veće količine prodane robe tijekom prvih šest mjeseci", navode u Luci Ploče.

No snažan rast prihoda pratio je i visok rast rashoda zbog čega je profit u prvih šest mjeseci ipak smanjen. EBITDA je snižena za deset posto na 8,1 milijun eura, a neto dobit za 20 posto na 5,7 milijuna eura.

Pad teretnog prometa u hrvatskim lukama vidljiv je i iz podataka Državnog zavoda za statistiku za prvo tromjesečje ove godine. Prema njihovim podacima, 4,44 milijuna tona pretovarene robe bilo je za 25 posto manje nego lani. Najoštriji pad su imale pločanska i omišaljska luka: u Pločama je u prva tri mjeseca u odnosu na isto razdoblje lani promet smanjen za 20 posto, a u Omišlju za gotovo 60 posto. Luke u Splitu i Bakru ostvarile su rast.

Podaci DZS-a otkrivaju kako u strukturi ukupnog teretnog prometa u domaćim lukama oko 40 posto opada na tekući teret, dodatnih 33 posto na rasuti, te oko 20 posto na kontejnerski, uz desetak posto ostalih vrsta. Vodeća luka po teretu u prva tri mjeseca bile su Ploče s 1,05 milijuna tona, a slijedili su Rijeka s 972 tisuće tona, Omišalj sa 776 tisuća te Bakar sa 723 tisuće i Split s 577 tisuća tona prekrcanog tereta.

Sve vijesti iz rubrike Biznis

Biznis

sve vijesti iz rubrike Biznis

Registrirajte se da biste nastavili sa čitanjem. Registriraj se

Nastavite čitati odabirom jedne od opcija u nastavku.

BESPLATAN RAČUN

Pročitajte ovaj i još 1 članak (ne odnosi se na PREMIUM članke)

Besplatni newsletter

Registracija

Pretplata

Neograničen pristup premium sadržaju na svih 5 portala

Neograničen pristup TV i video sadržaju

Ekskluzivne priče i analize iz Businessweek Adria

Istraži ponude

Aktivirajte još 1 besplatni članak i nastavite čitati.

Otključajte sada

Iskoristili ste 1 besplatni članak.

Cijenimo vaš interes za pouzdane informacije. Aktivirajte još 1 članak besplatno i nastavite čitati.

Otključajte sada

Iskoristite ekskluzivnu ponudu danas! Čitajte neograničeno za 1 € tjedno.

Osigurajte si neograničen pristup već odmah

Nastaviti

Iskoristite ekskluzivnu ponudu danas! Čitajte neograničeno za 1 € tjedno.

Vaši suparnici to već znaju. Hoćeš li ostati u mraku?

Pridružite se sada za samo 11 € mjesečno!

Istraži ponude