Tipurić: Korporativno upravljanje u Hrvatskoj treba niz poboljšanja

Teško je ne složiti se s tvrdnjom kako su puno veći izgledi da će tvrtka biti uspješna ako su zaposlenici zadovoljni, odnosno ako se osjećaju vrednovano i uključeno u poslovnu dinamiku.

Slično se može reći i za dionike izvan tvrtke kao što su investitori, dioničari ili naprosto oni koji se koriste uslugama ili proizvodima. Veće zadovoljstvo i kvaliteta u odnosu poluče veći interes.

Da bi se stvorilo takvo ozračje nužno je da korporativno upravljanje bude na visini, odnosno da ljudi koji upravljaju poslovnim procesima odrade svoj posao na kvalitetan način. Nažalost, često nije slučaj, a da stvari ne ostanu na percepciji porazgovarali smo o tome s predsjednikom Hrvatskog društva ekonomista i profesorom na katedri za organizaciju i menadžment zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Darkom Tipurićem koji je o važnosti korporativnog upravljanja nedavno s kolegicom na katedri višom asistenticom Lanom Cindrić objavio knjigu "Nadzorni odbor: korporativno upravljanje i grupna dinamika".

Po riječima Tipurića, kvaliteta korporativnog upravljanja u Hrvatskoj još nije na zadovoljavajućoj razini premda su proteklih godina ostvareni određeni pomaci.

"Kvalitetno korporativno upravljanje rezultira smanjenjem troškova kapitala i efikasnom uporabom raspoloživih resursa. Često je jedan od nužnih uvjeta za postizanje održive konkurentske prednosti i stvaranje veće vrijednosti za vlasnike, izgradnju povjerenja u odnosu s investitorima, osnaživanje odnosa sa zaposlenicima i uspostavu dugoročnih veza sa širom zajednicom. Ono također smanjuje agencijske troškove u upravljačkim strukturama, sprječava oportunističko ponašanje glavnih menadžera, pruža okvir za zaštitu interesa dioničara, potiče poslovnu izvrsnost i zahtjeva da se organizacijom upravlja na načelima društvene odgovornosti i održivosti kako bi se osigurala njezina utkanost u socijalnu sredinu u kojoj djeluje", kazao je u razgovoru za Bloomberg Adriju Tipurić.

Slaba transparentnost

Po njegovim riječima, neki od ključnih problema u korporativnom upravljanju hrvatskih poduzeća odražavaju se u neadekvatnom sastavu i organizaciji rada nadzornog odbora, nedostatku učinkovitih sustava unutarnjih kontrola, neučinkovitom upravljanju rizicima te neiskorištavanju unutarnje revizije kao važnog internog mehanizma u korporativnom upravljanju. Osim toga, hrvatska poduzeća još uvijek uvelike zaostaju za globalnim trendovima i preporukama regulatornih institucija kada su u pitanju prakse razvoja i nagrađivanja nadzornika i menadžera. To se očituje u činjenici da poduzeća često nemaju jasno definiranu politiku i kriterije za razvoj kompetencija i nagrađivanje.

Jedna od stvari na koje upozorava je nedostatak transparentnosti.

Depositphotos

"Bez transparentnosti, dioničari, investitori i ostale zainteresirane strane mogu imati ograničen uvid u poslovanje i procese donošenja odluka, što može dovesti do nedostatka povjerenja i povećati rizik od korupcije", ističe Tipurić.

Primjerice, u slučaju nadzornih odbora prisutni su loši postupci izbora članova i njihova nedovoljna neovisnost.

"Dodatan je problem i to što se postupci evaluacije rada nadzornog odbora provode samo kako bi se zadovoljili kriteriji regulatora te oni rijetko pomažu u identificiranju potencijalnih problema i područja za poboljšanje rada", kaže Tipurić.

Napominje i da postojeći zakonodavni i regulatorni okvir u Hrvatskoj u tom kontekstu nije dovoljno dobar jer zakoni ne pružaju dovoljno jasan skup pravila ili nedostaju odgovarajući mehanizmi za njihovo provođenje.

"Nedostatak učinkovitog pravnog sustava može ohrabriti nepoštene prakse i otežati dioničarima da zaštite svoja prava. Osim toga, regulatori često nemaju dovoljno neovisnosti i ovlasti za sankcioniranje. Nedostatak suradnje i povjerenja između privatnog sektora i vlasti također predstavlja ozbiljan problem", upozorava predsjednik Hrvatskog društva ekonomista.

Dioničarski aktivizam

Posebna su tema tvrtke čije su dionice uvrštene na uređena tržišta kapitala jer tu veliki izazov u postizanju veće kvalitete korporativnog upravljanja predstavlja skoro potpuni izostanak dioničarskog aktivizma.

Veliki su izazovi i kod tvrtki uvrštenih na burzu | Bloomberg

"Nažalost, okvir za jačanje prava dioničara nije dovoljno snažan, a mali broj društava ima instrumente za zaštitu interesa manjinskih dioničara. Često se stoga događa da su interesi poduzeća podređeni interesima većinskih dioničara", ocjenjuje Tipurić.

Dodaje da se kod poduzeća iz javnog sektora javljaju neki specifični problemi.

"Veliki izazov za korporativno upravljanje u javnom sektoru predstavlja izostanak jasne politike državnog vlasništva. Izazov predstavljaju i često nejasna očekivanja države kao vlasnika u pogledu ostvarivanja tržišnih ciljeva i ciljeva vezanih uz pružanje javnih usluga. Zbog toga je teško kvalitetno ocjenjivati i pratiti učinkovitost ovih poduzeća. Također, postupci imenovanja u nadzorne odbore i uprave često nisu ujednačeni u različitim poduzećima u državnom vlasništvu, a jedan od ključnih problema je to što nadzorni odbori nisu dovoljno zaštićeni od političkog utjecaja", smatra Tipurić.

Zapreka dobrom korporativnom upravljanju u Hrvatskoj je i nedovoljno razvijena kultura cjeloživotnog obrazovanja, pa je u praksi usavršavanje članova nadzornih odbora i uprava rijetko.

Problem je i nedovoljno razvijena kultura cjeloživotnog obrazovanja | Depositphotos

"Premda postoje izolirane inicijative u obliku seminara ili kraćih edukacije od strane nekih organizacije, to nije dovoljno. Potrebno je slijediti primjer drugih europskih zemalja u kojima regulatorne institucije, različite stručne organizacije i poslovne škole zajedno surađuju u oblikovanju kvalitetnih programa za kontinuirano unapređenje kompetencija u nadzornim i upravljačkim tijelima poduzeća", ističe.

U Hrvatskoj, kako zaključuje, postoje tvrtke u kojima postoji prvoklasno korporativno upravljanje, no nema ih puno.

"Čini mi se bitnim istaknuti da je  korporativno upravljanje u takvim poduzećima obilježeno visokim standardima transparentnosti, integriteta i odgovornosti. Ističu se dosljednom primjenom najboljih praksi korporativnog upravljanja, što uključuje snažnu ulogu neovisnih članova u upravnom ili nadzornom odboru, redovite revizije procesa i politika te transparentno izvještavanje dioničarima i ostalim zainteresiranim stranama", navodi vodeći čovjek stručne udruge hrvatskih ekonomista.