Europljani zadovoljni životom, kvalitetu dobrom ocijenili i Hrvati

Unatoč nekoliko kriznih godina, stanovnici Europske unije očito su zadovoljni svojim životom. Oni, baš kao i Hrvati, pozitivno gledaju na kvalitetu života u svojim regijama.

Naime, Komisija je objavila istraživanje Eurobarometra koje je provedeno na regionalnoj razini koje pokazuje da većina stanovnika Europske unije pozitivno gleda na gospodarsko stanje i kvalitetu života u svojim regijama. Čak 82 posto Europljanki i Europljana tvrdi da je kvaliteta života u njihovoj regiji dobra (20 posto je smatra vrlo dobro, a 62 posto prilično dobrom), a 65 posto ih je izjavilo da je trenutačno gospodarsko stanje u njihovoj regiji također dobro.

Postotak za samu Hrvatsku je ipak nešto manji, no i dalje 68 posto ispitanih kvalitetu života smatra dobrom (20 posto vrlo dobrom i 48 posto prilično dobrom), dok ju tek njih devet posto smatra vrlo lošom. No neslaganje naizgled postoji kada je u pitanju gospodarska situacija jer je u Hrvatskoj mišljenje podijeljeno. Onih koji je smatraju prilično dobrom je 38 posto, dok je 35 posto smatra prilično lošom.

Pri tome ne iznenađuje da najbolje mišljenje o gospodarskoj situaciji imaju u Sjevernoj Hrvatskoj, gdje je 45 posto ljudi smatra prilično dobrom, a najlošije u Panonskoj Hrvatskoj u kojoj je 49 posto ljudi smatra prilično lošom.  

Kada je u pitanju kvaliteta života, najbolje mišljenje imaju u Jadranskoj Hrvatskoj u kojoj je 55 posto ispitanih smatra prilično dobrom, a tek osam posto vrlo lošom. S druge strane, Panonska Hrvatska je ponovo najlošija u toj kategoriji. Iako 40 i 14 posto smatra da je kvaliteta života prilično i vrlo dobra, ta regija nosi i najveći postotak nezadovoljstva jer je 14 i 32 posto ljudi smatra vrlo ili prilično lošom.

Najaktualniji problemi

Očekivano, Europljani smatraju da su najvažniji problemi s kojima se njihova regija trenutno suočava troškovi života (31 posto), zatim gospodarska situacija i nezaposlenost (26  posto) te zdravlje (26 posto). No tu su i problem stanovanja (20 posto), okoliš i klimatske promjene (19 posto) te obrazovni sustav (18 posto).

U Hrvatskoj su kao dva ključna problema prepoznati troškovi života (44 posto) i odlazak ljudi i/ili poduzeća iz regije (37 posto). Odmah iza toga su gospodarska situacija i nezaposlenost (31 posto), dok su se s 15 i 12 posto među hrvatske probleme smjestili kriminal i imigracija.

Po regijama unutar države, Panonska Hrvatska najviše se bori s problemom odlaska ljudi i/ili poduzeća iz regije te s gospodarskom situacijom i nezaposlenosti, dok su u Gradu Zagrebu, Sjevernoj Hrvatskoj te na Jadranu najizraženiji problemi troškovi života i odlazak ljudi i/ili poduzeća iz regije. Zanimljivo je da se pitanje okoliša i klimatskih promjena kao problem spominje samo u Gradu Zagrebu, prijevoza samo u Sjevernoj Hrvatskoj, dok se pitanje stanovanja spominje samo u Jadranskoj Hrvatskoj.  

Budućnost Europe

Kada je u pitanju budućnost Europe, među najvažnijim pitanjima 29 posto ispitanika navodi gospodarstvo, socijalnu pravdu i radna mjesta, a zatim klimatske promjene i okoliš (24  posto), obrazovanje, kulturu, mlade i sport (24 posto) te demokraciju, vrijednosti i prava s vladavinom prava (21 posto). Također, s 21 posto spominje se pitanje zdravlja, dok 20 posto Europljana ključnim smatra sigurnost i obranu EU-a te 19 posto pitanje migracija.

Povjerenje u regionalne i lokalne vlasti i dalje je visoko, kao i povjerenje u EU. Više od polovice (58 posto) ispitanika uglavnom vjeruje regionalnim i lokalnim vlastima, dok im 38 posto ne vjeruje. Jednaki su omjeri zabilježeni kad je riječ o povjerenju u EU.

Iako ne s velikom prednošću, većina Europljanki i Europljana i dalje pokazuje optimizam. Njih 66 posto optimistično je u pogledu budućnosti svoje regije, a 32 posto ih je pesimistično. Također, njih 55 posto optimistično je oko budućnosti EU-a, dok ih je 42 posto pesimistično.

Istraživanje pokazuje i da gotovo pola ispitanika (47 posto) i dalje ima pozitivnu sliku o Uniji, dok njih 21 posto ima negativnu predodžbu, a 30 posto neutralnu.

Inače, istraživanje o javnom mnijenju u regijama EU-a provodi se svake tri godine na regionalnoj razini i pruža detaljnu sliku stavova europskih građanki i građana o toj temi, a ove je godine u njemu sudjelovalo više od 62 tisuće ispitanika iz 194 europske regije.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar