Europljani žele da Europska unija (EU) bude snažnija i neovisnija, posebno s obzirom na trenutačne globalne izazove, ali i da optimističnije gledaju na budućnost, pokazalo je najnovije istraživanje Eurobarometra koje je objavljeno u četvrtak.
Više od tri četvrtine Europljana (77 posto) podržava zajedničku obrambenu i sigurnosnu politiku država članicama EU-a, a 71 posto slaže se da EU treba ojačati svoje kapacitete za proizvodnju vojne opreme. Usto se 69 posto građana EU-a izjasnilo za zajedničku vanjsku politiku država članica. Više od dvije trećine građana slaže se da je EU mjesto stabilnosti u turbulentnom svijetu (67 posto) te da EU ima dovoljno ovlasti i instrumenata za obranu gospodarskih interesa Europe u globalnom gospodarstvu (69 posto).
Europljani smatraju da su srednjoročno prioritetna područja djelovanja EU-a sigurnost i obrana (34 posto) te odmah zatim klima i okoliš (30 posto). Zdravlje (26 posto) zauzima treće mjesto, a gospodarstvo i migracije četvrto (oboje po 25 posto). Istodobno, gotovo polovina (46 posto) svih građana smatra da će osiguravanje mira i stabilnosti kratkoročno imati najveći pozitivan učinak na njihov život, nakon čega slijede opskrba hranom, zdravlje i industrija u EU-u (28 %), otvaranje novih radnih mjesta i upravljanje migracijama (26 posto).
Kontinuirana velika potpora odgovoru EU-a na rat u Ukrajini
Uslijed agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine 87 posto građana podržava pružanje humanitarne pomoći ljudima pogođenima ratom, a njih 83 posto podržava prihvat osoba koje bježe od rata u EU. Čak 72 posto građana EU-a podupire gospodarske sankcije protiv ruske vlade, poduzeća i pojedinaca, a 70 posto slaže se s pružanjem financijske potpore Ukrajini. Uz to se 60 posto ispitanika slaže da EU Ukrajini dodijeli status zemlje kandidatkinje te da financira kupnju i isporuku vojne opreme Ukrajini.
Od najnovijih kriza, na predodžbu građana EU-a o budućnosti najviše je utjecala ruska invazija na Ukrajinu (42 posto), zatim pandemija i druge zdravstvene krize (34 posto) pa gospodarska i financijska kriza (23 posto).
Rat u Ukrajini smatra se jednim od dvaju najvažnijih pitanja s kojima se EU suočava, s ukupno 35 posto, što je sedam postotnih bodova više nego u studenome prošle godine. Slijede useljavanje (24 posto), međunarodna situacija (22 posto) i inflacija (19 posto). Inflacija je i dalje najčešći problem s kojim se zemlje suočavaju s 38 %, što je za šest postotnih bodova manje nego u prethodnom istraživanju.
Raste optimizam u pogledu gospodarstva
Percepcija stanja europskog gospodarstva poboljšala se od jeseni 2023., pri čemu 47 posto ispitanika smatra da je 'dobro', što je najviša ocjena od 2019. godine. Velik broj građana (45 posto) smatra da će europsko gospodarsko stanje ostati stabilno u sljedećih 12 mjeseci. Pozitivan trend vidljiv je i iz kontinuirano visoke potpore euru, u EU-u u cjelini (70 posto) i u europodručju (78 posto).
Pozitivna predodžba o EU-u i građanstvu EU-a
Prije europskih izbora gotovo tri četvrtine ispitanika (74 posto) izjavilo je da se osjećaju građanima EU-a, što je ponovno najviša razina u više od dva desetljeća. Povrh toga, 62 posto građana, nešto više nego u prethodnom istraživanju, iz jeseni 2023., optimistično je u pogledu budućnosti EU-a. Povećalo se i njihovo povjerenje u EU i sada iznosi 49 posto, dok povjerenje u nacionalne vlade iznosi 33 posto.
Gotovo 60 posto građana EU-a zadovoljno je načinom na koji demokracija funkcionira u EU-u (57 posto) i u njihovoj zemlji (58 posto).
.webp){kind=icon}
