Za razvoj IT proizvoda potrebni su nam i pravnici, sociolozi, trgovci

Hrvatski IT sektor ne smije biti prepušten sam sebi već se u njegov razvoj moraju uključiti i obrazovna i znanstvena zajednica, za što su potrebni čak i psiholozi, sociolozi i pravnici. Vlada je u prosincu donijela drugu Strategiju pametne specijalizacije, a vodeći ljudi domaćih strukovnih IT udruga osvrnuli su se u utorak u Zagrebu na to što im ona donosi u praksi.

Novim Vladinim dokumentom definiraju se prioritetna područja za poticanje ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije javnim sredstvima. Uvodi se i Tematsko prioritetno područje za informatičko-komunikacijsku industriju - Digitalni proizvodi i platforme, što je ključno za daljnji rast i razvoj, tj. za brži prijelaz IT industrije s usluga na proizvode. Upravo taj prijedlog nove vertikale rezultat je suradnje vodećih hrvatskih udruženja IKT industrije (HGK, HUP, CISEx i CroAI). 

''Cilj Strategije je otvaranje novih radnih mjesta i privlačenje novih talenata. Strategija nije samo prostor za izvlačenje novca iz EU fondova nego i za privlačenje investitora'', rekao je predsjednik HUP-ICT Udruge Hrvoje Balen te dodao kako je cilj pametne specijalizacije zapravo put IT-ja iz horizontalnog prema vertikalnom poslovanju. Ističe da je u ovom slučaju vertikalna politika zapravo pametno korištenje lokalnih resursa da bi se osigurala konkurentnost u idućih pet do sedam godina u toj industriji. Smatra kako je potrebno osvijestiti važnost ulaganja javnog novca za istraživanje i razvoj te tako doprinijeti rastu društva i gospodarstva.

Voditelj Odjela za konkurentnost gospodarstva HGK Domagoj Šarić osvrnuo se na probleme koji se susreću kada je riječ o provedbi strategije.

''Kada smo definirali tematsko prioritetno područje već je tada trebalo okupiti dionike koji su radili u ovim područjima kako bismo krenuli raditi. Prošle su dvije godine i još nemamo jasan plan i korake i vrijeme je da potaknemo sve i krenemo surađivati prije samih natječaja'', rekao je.

Domagoj Šarić. Izvor: HGK

Predsjednica Nadzornog odbora Cisexa Tajana Barančić objasnila je da se strategija slabo provodi jer nastaje problem kada se treba tumačiti natječaj, ali i sporost evalaucije projekta.

''Ova priča traje od 2015. godine, od prve strategije. Prođe pet godina od jednog do drugog natječaja i ništa se ne dogodi. Važno je obavijestiti poduzetnike da znaju kada se raspisuje koji natječaj. Mora se znati točno vrijeme kako bi se projekti mogli planirati. Kada gledate natječaje to je uvijek istih 50 kompanija jer imaju iskustva i znaju što i kako treba napraviti, a imamo ukupno šest tisuća kompanija koji ni ne znaju za našu strategiju i ne razumiju je. Naša je dužnost njih informirati i uključiti. Također, sustav je nepredvidiv u objavama, planiranju i tumačenju. Mi i dalje imamo problem s tumačenjem odredbi. To najviše ovisi o tome koje tijelo raspisuje natječaj odnosno koje ministarstvo ga raspisuje'', istaknula je Barančić.

Dodala je i kako evaluacije projekata traju jako dugo, za jednu treba od šesti mjeseci do čak godinu dana. Ističe kako je važno da se evaluacije provode brzo i efikasno.

Tajana Barančić. Izvor: HGK

''U IT industriji tehnološki napredak događa se puno brže nego u ostalim industrijama. Najbolji primjer je brzi razvoj umjetne inteligencije. Dok smišljate projekt i razvijete ga prođe dosta vremena i često se dogodi da se u međuvremenu nešto slično pojavi na tržištu. Ako vaš projekt dođe na evaluaciju tek za šest mjeseci, to što vi predstavljate nije više novo i više se ne može zvati inovacijom. Zato moramo biti brži, provedbena tijela moraju biti fleksibilnija'' rekla je Barančić.

Predsjednik Udruženja za IT HGK Alojzije Jukić objašnjava kako se strategija treba provoditi od dolje prema gore odnosno pristupom bottom-up. Navodi kako ministrastvo definira što će se događati i kada, a da bi bili uspješni informacija se mora dobiti iz baze odnosno samih IT kompanija.

Cilj Strategije je hrvatskim tehnološkim tvrtkama pružiti da ostanu konkurentne na zajedničkom EU tržištu stoga je načelna ideja postići od 13 posto udjela ICT industrije u BDP te kreiranju dodatnih 50.000 radnih mjesta do 2023. godine.

''Ovo je veliki poticaj za istraživanje i razvoj, ali moramo naglasiti da ovo nisu budžeti koji se mogu koristiti za startup zajednicu, moramo doći do joint venture kompanija koji će sve ovo pokrenuti. Moramo istaknuti dinamiku na tržištu, ne samo našem, već i globalnom. Neke agencije će se morati gasiti, a neke će se maknuti iz Hrvatske i gdje onda pronaći tih 50 tisuća ljudi koje nam je cilj dostići. Zato moramo raditi na okrupnjavanju IT firmi, a suradnja i kritična masa ljudi je ono što moramo stvoriti.  Mala kompanija nema ljudskih i financijskih kapaciteta za rad na znanstvenom razvoju, važna je transformacija kompanija te je bitno napraviti proizvod koji se može plasirati i dalje na tržištu'', rekao je Jukić.

 

Alojzije Jukić. Izvor: HGK

Da bi se dostigla brojka od 50 tisuća ljudi, Jukić smatra kako se moraju privući i kadrovi iz okruženja jer kapaciteti stvaranja novih kadrova unutar ukupne znanstvene i edukativne zajednice to ne mogu pokriti.

''Moramo transformirati neka druga zanimanja koja više nisu atraktivna i implementirati ih u poslove u IT indrustriji'', istaknuo je.

Balen smatra kako su potrebni sociolozi, pravnici, psiholozi te djelatnici uslužnih djelatnosti.

 

Hrvoje Balen. Izvor: HGK

''Moramo privući i ljude iz trećih zemalja jer ljudi iz zemalja poput Norveške, Njemačke i slično nam neće doći. Stoga, zadržavanje ljudi je bitno, ne želimo da nam bježe iz naših kompanija u freelance tvrtke ili da odlaze u druge zemlje EU. Zašto Hrvatska ne bi bila zemlja koja ima najniže opterećenje rada za obrazovane ljude'', istaknuo je Balen.

''Krajnji ishod S3 strategije je komercijalizacija proizvoda. Potrebna nam je sinergija poslovne i znanstvene zajednice. Novac treba dati znanstvenicima ne samo kako bi istraživali nego kako bi došli do rezultata i proizvoda'', poručio je Jukić.

Barančić objašnjava kako se često događa da se naše domaće IT tvrtke sele van jer ih financiraju strane kompanije, najčešće američke pa samim time traže da je intelektualno vlasništvo proizvoda njihovo.

Šarić objašnjava da je upravo cilj S3 Strategije da se u Hrvatskoj razvije opstanak i rast tvrtki. Objašnjava kako je proizvod model, a ne samo materijalna stvar pa u IT sektoru kada razvijate proizvod zapravo pakirate svoje znanje. Potencijal vidi i u tržištu developera koje raste.

Kada je riječ o prepoznatljivosti hrvatskih IT proizvoda na globalnom tržištu Balen ističe kako je teško znati točan broj tih proizvoda jer su digitalni proizvodi često volatilni i ako okruženje nije dobro posloženo lako ga je preseliti iz Hrvatske u druge države. Tu se događa i bijeg prihoda, a to se ne može spriječiti, smatra.

''Moramo krenuti od toga da se stvori takvo okruženje da naši proizvodi ne bježe van te da možemo dokazati da je proizvod proizveden i razvijen kod nas'', zaključio je.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar