.webp){kind=icon}
Nova Ljubljanska banka (NLB) je u sljedećim godinama spremna za širenje po zemljama zapadnog Balkana, što je već naznačeno akvizicijom tvrtke Summit Leasing. Banka je, prema izvješću Bloomberga, u proteklih pet godina bila na "akvizicijskom pohodu", konkurirajući mađarskoj OTP banci i jačajući prisutnost na zapadnom Balkanu. Samo je u Hrvatskoj neprisutna, no i tamo želi proširiti poslovanje, ali je to trenutačno spriječeno problemima iz prošlosti.
"S lakoćom bismo mogli kupiti srednje veliku banku u Hrvatskoj ili jednu od vodećih banaka u Srbiji", rekao je Blaž Brodnjak, prvi čovjek NLB-a, u intervjuu za Bloomberg prošlog tjedna. Bankarska grupa ima kapacitet za spajanja i preuzimanja u visini od četiri milijarde eura i traži potencijalne mete za preuzimanje na zapadnom Balkanu.
Kako smo izvijestili, NLB je od Apolla i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) kupio 100-postotni udio u tvrtki Summit Leasing, čime na hrvatsko tržište ulazi "na mala vrata". Za dovršetak preuzimanja čeka se još odobrenje regulatora.
NLB, koji je 2020. godine kupio srbijansku Komercijalnu banku i podružnicu Sberbanka u Sloveniji nakon početka rata u Ukrajini, sljedećeg će svibnja predstaviti dugoročnu poslovnu strategiju. Srbija, koja bilježi brzi gospodarski rast i ima 6,8 milijuna stanovnika, predstavlja važno tržište za NLB. "Bili bismo jako zainteresirani ako bi bila dostupna neka velika srbijanska banka," rekao je Brodnjak i dodao da očekuju veliku konkurenciju.
NLB sljedeće godine planira dvije emisije obveznica ukupne vrijednosti 800 milijuna eura, ako uvjeti na tržištu budu prikladni.
Banka bilježi dobit
Dobit Grupe NLB prije poreza u trećem kvartalu iznosila je 144,2 milijuna eura, što je porast od 18 posto u usporedbi s prethodnim kvartalom. Čisti prihodi dosegnuli su 289,2 milijuna eura, što je sedam posto više kvartalno. Budući da su u prvih devet mjeseci ostvarili 800,8 milijuna eura čistih prihoda (42 posto više u usporedbi s istim razdobljem prošle godine), očekuju da će prihodi ove godine premašiti milijardu eura.
U svim sastavnicama Grupe bilježi se porast čistih prihoda od kamata na godišnjoj razini za čak 70 posto. Rast uglavnom proizlazi iz kreditiranja klijenata u iznosu od 190,1 milijun eura (od toga je 74,2 milijuna eura odobreno stanovništvu, a 115,9 milijuna eura gospodarstvu i državi) te ostatak iz depozita kod banaka i središnjih banaka.
