.webp){kind=icon}
U danas objavljenom posebnom istraživanju Eurobarometra razmatraju se medijske navike građana, povjerenje u različite medijske izvore i stavovi prema dezinformacijama. Odjel za europske javne poslove agencije Ipsos proveo je anketu na reprezentativnom uzorku građana EU-a u dobi od 15 godina naviše u svakoj od 27 država članica Europske unije, a obavljeno je više od 52 tisuće intervjua.
Političke teme
Prema istraživanju, 50 posto građana najviše zanimaju nacionalne političke teme, no nisu u zaostatku ni europska i međunarodna pitanja koja zanimaju 46 posto ispitanika, kao ni lokalne vijesti koje zanimaju njih 47 posto.
Novosti o Europskoj uniji je čitalo, vidjelo ili čulo, bilo u tisku, na internetu, televiziji ili radiju, 72 posto ispitanika, a o Europskom parlamentu 57 posto.
U Hrvatskoj su ove brojke veće, pa je tako 86 posto građana pročitalo nešto o Uniji, a 73 posto o Europskom parlamentu.
Najmanje se ispitanika vijesti o EU-u prisjeća iz medija u Francuskoj, njih 57 posto, a najviše u Rumunjskoj, čak 90 posto. Kad je riječ o vijestima o Europskom parlamentu, ti postoci variraju između 39 posto u Francuskoj i 85 posto na Malti.
Medijske navike
S udjelom od 75 posto, televizija kao primarni izvor vijesti dominira, posebno za građane starije od 55 godina. Zatim slijede portali s 43 posto, radio s 39 posto te platforme društvenih medija i blogovi s 26 posto. Tiskani mediji nalaze se na petom mjestu, a svaki peti ispitanik novine i časopise navodi kao primarni izvor vijesti. S druge strane, mlađi su ispitanici za pristup vijestima skloniji koristiti društvene mreže i blogove – 46 posto ispitanika u dobi od 15 do 24 godine u odnosu na 15 posto starijih od 55 godina.
Iako su tradicionalni izvori vijesti važni, 88 posto ispitanika barem neke vijesti dobiva putem pametnog telefona, računala ili tableta, 43 posto ispitanika kao izvor vijesti koristi internetske stranice, a 31 posto čita članke ili objave koji se pojavljuju na njihovim društvenim mrežama. Pristup informativnim objavama putem društvenih mreža još je važniji mladima i zanima 43 posto ispitanika u dobi od 15 do 24 godine u odnosu na njih 24 posto starijih od 55 godina.
Plaćanje informativnog sadržaja na internetu i dalje je iznimka jer je 70 posto onih koji pristupaju vijestima na internetu spremno koristiti samo besplatni sadržaj vijesti ili usluge vijesti na internetu.
Kome se vjeruje
Građani vjeruju tradicionalnim medijima, uključujući njihove internetske stranice, više nego portalima i društvenim mrežama. Bilo da se radi o "izvornom kanalu" ili o njegovoj internetskoj inačici, 49 posto ispitanika očekuje kako će im javne televizijske i radijske postaje dati istinite vijesti, nakon čega slijede tiskani mediji, koje bira 39 posto ispitanika. S druge strane, 27 posto ispitanika navodi privatne televizijske i radijske postaje kao pouzdani medijski izvor.
Uloga povjerenja istaknuta je i kada su ispitanici trebali navesti što utječe na njihovu odluku o tome hoće li kliknuti na neki novinski članak na internetu. Iako je 54 posto motivirano time što je naslov relevantan za njihove interese, 37 posto ispitanika ističe važnost povjerenja u medij koji objavljuje članak.
Lažne vijesti
Više od četvrtine ispitanika smatra da su u posljednjih sedam dana vrlo često ili često bili izloženi dezinformacijama i lažnim vijestima. Ispitanici u Bugarskoj općenito su najskloniji odgovoriti da su im često bili izloženi, čak 55 posto ispitanika procjenjuje kako su "vrlo često ili često" izloženi, dok su ispitanici u Nizozemskoj najmanje skloni takvim izjavama, njih svega tri posto kaže da je "vrlo često" izložena.
Većina ispitanika uvjerena je da može prepoznati dezinformacije i lažne vijesti. Njih se 12 posto osjeća "vrlo samouvjereno", a 52 posto "prilično samouvjereno".
Razina povjerenja u razlikovanje stvarnih i lažnih vijesti smanjuje se s godinama i povećava s razinom obrazovanja.
