.webp){kind=icon}
Iza kriptotržišta je turbulentno ljeto. Pad povjerenja investitora uzrokovao je udarac za udarcem, a odljevi kriptofondova dosegli su vrtoglavih 455 milijuna dolara, bilježi upravitelj imovinom CoinShares.
Krajem rujna izbrisano je čak 89 posto ukupne imovine posvećene kriptoulaganjima u kumulativnoj vrijednosti od 179 milijuna dolara, izvještava kriptomjenjačnica Bitfinex. Nestrpljivost i pesimizam investitora Bitfinex je objasnio odgodom odluke Američke komisije za vrijednosne papire i burze (SEC) da definira dugoočekivan Bitcoin spot ETF.
Što se događa iza kulisa kriptoindustrije te IT sektora pitali smo Nikolu Glumca, bivšeg technical menadžera Cardana i osnivača Thespiana, tvrtke za full-cycle razvoj digitalnih proizvoda. Glumac je od 2017. upoznao sve sfere kriptoindustrije, obnašao inženjerske, voditeljske, menadžerske i naposljetku direktorsku poziciju.
Iznenađuje li vas odljev prihoda na kriptotržištu?
Smanjenje investicija na kriptotržištu nije iznenađujuće. Sva financijska tržišta trenutno prolaze kroz teško razdoblje najviše uvjetovano turbulentnim svjetskim događanjima poput pandemije i ratova, ali i restriktivnom monetarnom politikom centralnih banaka. Također, kriptotržište je povijesno ciklično vezano za Bitcoin halving, prepolavljanje nagrade za generaciju bloka na Bitcoin mreži koje se po Bitcoinovu protokolu događa svake četiri godine.
Povjerenje u kriptotržište stalno se smanjuje. Što bi moglo potaknuti investitore na ulaganja?
Kriptotržište je, nažalost, i dalje vrlo apstraktno većini ljudi koji se njime profesionalno ne bave. Stvorila se slika o lakoj i jednostavnoj zaradi na kriptovalutama s malo ili ništa truda. Taj mentalitet raznim zlonamjernicima otvara prilike za iskorištavanje i varanje ljudi koji nisu upoznati s tim tržištem.
S druge strane, blockchain tehnologija, na kojoj tržište počiva, uvijek je radila i radi po svojim programskim zakonitostima, iz dana u dan dokazujući svoju transparentnost i funkcionalnost. Jasna regulativa, jednostavnija korisnička sučelja i javni ulazak institucionalnih investitora (kroz Bitcoin ETF, na primjer) vratili bi povjerenje u tehnologiju i tržišta kriptovaluta.
U kojoj se fazi razvoja i usvajanja blockchaina nalazimo?
Puno toga već je napravljeno. Ipak, čini se da je interes javnosti i dalje usko vezan uz nepredvidljivost i špekulacije oko blockchaina. Sama blockchain zajednica je puna fanatika koji zagovaraju samo određene tehnologije, dok na ostale gledaju s neodobravanjem. Kroz određeno vrijeme izbor same tehnologije će sa stajališta korisnika postati nebitan. Prevladat će tehnologije koje donose najbolje korisničko iskustvo. Kao što nam nije važno tko nam je dobavljač električne energije ili mobilnih usluga, tako će se za neko vrijeme manje pričati na kojem se chainu nešto događa.
Blockchain nam kroz decentralizaciju omogućava izbacivanje posrednika i zapravo ne ostavlja mjesta za tradicionalne poslovne modele. Kako naplatiti uslugu ako korisnici direktno mogu razmjenjivati vrijednosti? I dalje se traže dobitne kombinacije za izgradnju održivog poslovanja u tim uvjetima i pokušava se doći do odgovora što zapravo znači shared ownership, što znači razvoj platforme i, u konačnici, projekata na samim platformama.
Vidite li svijet u kojem jedan blockchain apsolutno dominira?
Jedna od prednosti blockchaina je dostupnost raznih opcija. Svaki istinski pobornik blockchaina vjeruje u decentralizaciju. Samim time ne može postojati nikakva točka singulariteta. Ne smatram da će ikada doći do jednog blockchaina koji će vladati nad svima drugima. Besmislen je pogled da bi se trebala voditi bespoštedna borba koja će kasnije iznjedriti pobjednika. Za cijeli ekosustav je zdravije da postoji više igrača koji se međusobno nadopunjavaju, a da su u nekim situacijama rivali. U svakom području ima dovoljno prostora za uspjeh više od jednog ili čak dvaju projekata. Dapače, vjerujem da nas u budućnosti čekaju multichain i crosschain rješenja.
Kako biste u ovu priču podveli Web 3?
Web 3, o kojem se često idealistički i senzacionalistički priča, počiva na decentralizaciji, ali samo na papiru. Ne znam kada ćemo i hoćemo li to u potpunosti doživjeti. Za korisnike bi svakako bilo bolje da ne postoji neki mastodont koji kontrolira sve što oni rade.
Svaki javni blockchain se susreće s blockchain trilemom, odnosno potragom za ravnotežom između decentralizacije, sigurnosti i skalabilnosti, tj. brzine. Neki projekti teže uravnotežiti te tri komponente, dok neki svjesno žrtvuju jednu komponentu u korist preostale dvije. Takav pristup dobar je za industrije u razvoju jer različitim paradigmama daje priliku da pokažu koja je najbolja u nekoj svrsi.
Koje biste druge prednosti blockchaina, osim mogućnosti izbora, istaknuli?
Blockchain rješava problem povjerenja i posredništva u određenim sustavima. Klasičan primjer je financijski sustav u kojem imamo centralni entitet – centralnu banku. Ona diktira monetarnu politiku i na vlastitu diskreciju upravlja proizvodnjom novog novca, utječući na inflaciju. U modernom financijskom sustavu postoji jako puno posrednika; investicijske i komercijalne banke, brokeri… Glavna ideja Bitcoina je na transparentan i programatski način riješiti izdavanje nove valute i eliminirati te posrednike u validiranju transakcija.
Jedna od važnijih prednosti svakako je i tokenizacija imovine poput zlata i nekretnina. Tako "mali čovjek" prvi put ima priliku investirati u inače teže mu dostupne resurse.
Zanimljiva je i ideja privatnosti u blockchainu. Platforme koje svakodnevno koristimo od početka web booma navikle su nas da im besplatno dajemo osobne podatke na kojima velike kompanije kasnije zarađuju.
Mislim da je upravo blockchain ono što će nam u konačnici omogućiti da mi budemo vlasnici svojih podataka, isto kao što smo trenutno s blockchainom vlasnici digitalnih imovina. To će svakako okrenuti paradigmu marketinga, ali i općenito pogled na privatnost.
Je li blockchain ultimativno rješenje za privatnost podataka?
Problem privatnosti je u modernom svijetu vrlo kompleksan. Teško je precizno povući liniju između toga što mora biti vidljivo nekoj državnoj ustanovi, a što je potpuno privatno i pripada vlasniku. Standardna je praksa da korisnici svoje osobne podatke daju velikim korporacijama u zamjenu za besplatno korištenje njihovih usluga.
Privatnost je temeljno ljudsko pravo i mora biti sačuvana u zakonskim okvirima. Tehnološko je pitanje kako ostvariti te zakonske okvire u javnoj globalnoj blockchain mreži, naročito jer je zakonski okvir često drukčiji od države do države. Blockchain nam omogućuje vlasništvo nad vlastitim podacima te bi kao takav mogao biti odgovor.
Međutim, dok u jednu ruku donosi mogućnost kontrole nad osobnim podacima, za sobom povlači i povećanu osobnu odgovornost. Ne postoji nikakav entitet koji na prigovor može vratiti sredstva ako ste ih pogrešno poslali. Potrebno je dobro shvatiti čime se barata. To korisničko iskustvo, ili njegov manjak, svakako bi bila veća mana blockchaina.
Je li kriptozima utjecala na pružanje vaših blockchain usluga?
Kriza jest utjecala na postotak blockchain projekata u našem poslovanju. Na nekima je obujam smanjen, a neki su završili. Kako primarno nudimo full-cycle razvoj softvera te izgradnju posvećenih timova za naše klijente, samo je taj treći, blockchain stup poslovanja, osjetio blage posljedice kriptozime.
Ipak, obećavajući projekti uvijek se pojavljuju. Upravo dogovaramo suradnju s jednim hrvatskim sveučilištem gdje ćemo biti partneri u testnoj implementaciji novog konsenzus algoritma. Projekti koji su kvalitetni, bez obzira na ciklus u kojem se nalazili, pronaći će put do investitora.
Napomenuli ste da se Thespian bavi full-cycle razvojem. Kako se on razlikuje od tradicionalnog razvoja softvera?
Full-cycle pristup koncept ili ideju pretvara u pokretač rasta cjelokupnog poslovanja. Nije poanta samo izraditi softver i žuriti prema nekom predodređenom rješenju, već se pobrinuti da aktivno usmjeravamo razvoj prema onome što najviše ima smisla.
Softver je ipak dugoročno vlasništvo firme. Uvijek se priča o zero-waste menadžmentu i održivim rješenjima, a ipak, ljudi softver često shvaćaju jako finitno. Finitnost nas dovodi do donošenja kratkoročnih, loših odluka. Visoka cijena razvoja softvera je zapravo najčešće vezana za odabir krivih rješenja pri planiranju razvoja softvera. Razvoj počinje puno prije pisanja samog koda. Mi u Thespianu posvećujemo jako puno pažnje na konceptualnu razradu, pripremu i validaciju koncepata. U pisanje koda krećemo s velikom dozom sigurnosti da kodiramo pravu stvar.
Put kojim idemo ne završava na prvoj inačici softvera. S jednim klijentom radimo već gotovo deset godina te se pokazalo da dugoročne suradnje donose najbolje rezultate. One podrazumijevaju konstantnu evoluciju, vrhunac inženjerskog pristupa i product developmenta. Prakticiramo je sa svim našim klijentima.
Sposobnost firmi da dugoročno zadrži timove trebala bi biti jedna od njenih temeljnih zadaća, kaže Glumac | Thespian
Kako gledate na digitalnu transformaciju, je li nužnija nego ikada?
Živimo u svijetu gdje ništa ne staje i gdje sve funkcionira na principu 24–sedam. Naša očekivanja zato mogu ispuniti samo usluge s kojima nam je sve dostupno nadohvat ruke, u svakom trenutku. S pandemijom smo svjedočili da su digitalne usluge dobile puno više na značaju. Tu postoje i zamke, svakako je jedan od nedostataka ta digitalna ranjivost te treba voditi brigu o zaštiti podataka kako ne bi došlo do malverzacija. Ipak, u edukaciji i pogotovo zdravstvu, nužno je da imamo što lakši pristup podacima, mogućnostima i uslugama. Pitanje zdravlja je jedno od osnovnih pitanja gdje je brzina ključ i od kritične važnosti. E-health platforme kroz uštedu vremena spašavaju živote.
Puno velikih softverskih tvrtki otpušta zaposlenike, a klijenti se često žale na visoke cijene razvoja softvera. Kako se Thespian prilagođava trenutnom stanju tržišta?
Neovisno o zahtjevima tržišta, Thespian na prvo mjesto uvijek stavlja ljude. Nasreću, nismo se do sada našli u situaciji da dijelimo otkaze. Pri odabiru projekata usmjereni smo na kvalitetu, a ne kvantitetu. Svi oni dugoročne su suradnje temeljene na partnerskim odnosima koje nam omogućavaju kontinuitet. Zaposlenik koji mari premašuje očekivanja, zato prije svega gradimo odnose, a tek onda softver.
Tako nastavljamo formirati, a na kraju krajeva i zadržavamo kvalitetne, motivirane i involvirane timove. Baš smo početkom rujna proslavili petu godišnjicu jednog od naših senior inženjera. Sposobnost firmi da dugoročno zadrži timove trebala bi biti jedna od njenih temeljnih zadaća. To je jedna od naših snaga i pokazatelj naše kulture i odnosa prema zaposlenicima te općenito poslu.
Zašto ljudi biraju ostati u Thespianu?
Thespian je odgovor na loša iskustva koja sam imao kao mladi inženjer. Rano sam uvidio da je IT industrija vrlo kruta, bez pretjerane podrške mladim ljudima te bez pravog mentorstva i empatije.
Profesionalni put je duga staza s puno zamki i lutanja. Puno je lakše kada čovjek u svojoj radnoj okolini ima ljude koji idu tim istim putem te su spremni podijeliti što je njima pomoglo u otkrivanju sebe. Jako me veseli istraživanje vlastitog ljudskog potencijala, kao i pomaganje drugima da otkriju svoj. To je upravo misija Thespiana, svakome od pojedinaca unutar tima pomoći da pronađu što ih pokreće i onda da zajedno, kao tim, rastemo i pronalazimo nove visine.
