text size
Prihodi Atlantic grupe od prodaje prošle su godine rasli 12 posto na 6,37 milijardi kuna, a glavni doprinos rastu došao je iz segmenta kave, i to 16,2 posto, te segmenta pića, 20,2 posto, u odnosu na 2021. godinu, ističe u komentaru Matteo Mošnja iz analitičkog tima Bloomberg Adrije te dodaje kako bi operativna dobit i ove godine mogla nastaviti padati.
Kako navodi, rast prodaje primarno je potaknut uspješnom turističkom sezonom u Hrvatskoj te ukidanjem epidemioloških mjera u prodajnom kanalu za ugostiteljstvo svih distribucijskih područja. Manji dio rasta dolazi kao rezultat promjene cijena određenih proizvoda, primjerice kave s obzirom na značajno poskupljenje sirovine uslijed vremenskih nepogoda, i drugih tržišnih okolnosti, kao što su rast cijene transporta ili jačanje dolara.
"Rast prihoda nije bio dovoljan da nadoknadi značajan rast gotovo svih kategorija troškova u kojima prednjače troškovi proizvodnih materijala s rastom od 540 milijuna kuna ili 36,1 posto na godišnjoj razini. Postotno je najveći rast zabilježila kategorija troškova energije, od 88,9 posto godišnje. Jedina kategorija troška koja je niža u odnosu na prethodnu godinu trošak je marketinga i prodaje s padom od 10,6 posto, primarno zbog marketinških ušteda u segmentu kave", ističe Mošnja.
Operativna dobit Atlantic Grupe u prošloj godini smanjena je za petinu, na 575 milijuna kuna uz pad EBITDA marže s 12,7 na devet posto.
Cijena rada
Troškovi zaposlenika, navodi se u komentaru financijskih rezultata, nisu imali značajan porast, odnosno rasli su samo pet posto u odnosu na 2021. godinu.
"S obzirom na to da se natprosječna inflacija nastavlja i tijekom 2023. godine, može se očekivati dodatan pritisak cijene rada na ovu troškovnu komponentu", objašnjava Mošnja.
Što se već spomenutog pada operativne dobiti tiče, on je najveći u segmentu slatko i slano, odnosno 61,6 posto ili 70,6 milijuna kuna. To je rezultat većih ulaznih cijena biljnih ulja, šećera i kakaa.
"Rast prihoda tog segmenta od niskih 6,9 posto ukazuje na to da je uprava procijenila da im nije u interesu prenijeti rast ulaznih cijena kako bi se eventualno ugrabio tržišni udio konkurenata, ali i kako bi se izbjegao značajan volumenski pad prodaje", napominje se u komentaru.
Najveći apsolutni pad operativne dobiti od 89,4 milijuna kuna dogodio se u segmentu kave, a postotni pad je drugi najveći ili 32 posto.
Jedina dva segmenta s većom operativnom profitabilnošću su ljekarničko poslovanje i Donat, s rastom od 16,8, odnosno 6,6 posto.
Mošnja ističe i da se neto dug Atlantic Grupe povećao za 43 posto, na 658 milijuna kuna, a omjer neto duga i EBITDA se, s obzirom na pad dobiti prije poreza kamata i amortizacije, povećao za 100 posto, no na još uvijek "vrlo niskih 1,2×".
Jednoznamenkasti pad
Kratkoročna zaduženja povećala su se za 169,1 milijun kuna, a dugoročna za 111 milijun kuna.
"Naša je pretpostavka da je menadžment nastojao anticipirati rast kamatnih stopa i zadužiti se po nižim kamatama", kaže se u analizi.
Mošnja ističe i kako tijekom ove godine ne očekuje oporavak profitabilnosti.
"Prva polovica 2023. bit će lošija u odnosu na prošlogodišnju s obzirom na ciklus obrtaja zaliha koji u prosjeku traje dva do tri mjeseca, što znači da će nabavne cijene zaliha iz posljednjeg kvartala 2022. završiti u troškovima prvog kvartala ove godine. U drugoj polovici godine očekujemo niže cijene sirovina i energenata u odnosu na drugu polovicu 2022. godine, no turistička potrošnja bit će nešto slabija od prošlogodišnje dok će realna kupovna moć građana biti pod dodatnim pritiskom natprosječno visoke inflacije. To bi u konačnici moglo rezultirati dodatnim jednoznamenkastim padom operativne dobiti Atlantic Grupe", smatra Mošnja.
Slobodni novčani tijek bi trebao biti na razini od 200 do 250 milijuna kuna, što je i dalje 50 do 60 posto niže od razine u 2021. godini.
U prošloj je godini slobodni novčani tijek imao pad od 84 posto ili 422,4 milijuna kuna.
.webp){kind=icon}
