.webp){kind=icon}
Ako Hrvatski Telekom (HT) ne bude indeksirao cijene uz stopu inflacije, a pretpostavka je da neće, u ovoj bi godini mogao zabilježiti pad prihoda i dobiti, istaknuo je Bloomberg Adrijin analitičar korporativnih financija Matteo Mošnja u komentaru financijskih rezultata kompanije objavljenih u četvrtak.
Istaknuo je da najsnažniji pozitivni efekt na prihode HT-a dolazi iz segmenta prodaje mobilnih uređaja (114 milijuna kuna, rast od 11,4 posto), što je jako bitno u kontekstu poslovne perspektive jer je ta kategorija proizvoda osjetljiva na gospodarske izazove.
"Taj segment će se teže oduprijeti padu realne kupovne moći građana u 2023. godini. S druge strane, najsnažniji negativni efekt dolazi iz segmenta sistemskih rješenja koji je ostvario pad prihoda od 117 milijuna kuna, odnosno 16,8 posto. Taj pad dolazi nakon prošlogodišnjeg pada od 221 milijuna kuna, odnosno 24,1 posto. Prema riječima menadžmenta HT-a, razlog tome je fokus na profitabilnije projekte. Očigledno je usporavanje trenda pada prihoda tog segmenta, no za očekivati je da će se pad nastaviti i iduće godine", pojašnjava Mošnja.
Čitaj više
HT prošlu godinu završio s tek blagim rastom prihoda i dobiti
Organska dobit rasla za 10,5 posto, a prihodi za 2,2 posto.
23.02.2023
Telekomi se protiv ekonomskih izazova bore investicijama
Daleko najveći dio investicija telekoma usmjeren je na širenje optičke i 5G mreže.
30.12.2022
Siniša Đuranović novi član uprave HT-a za korporativne poslove
Uprava HT-a proširena sa šest na sedam članova.
08.12.2022
Pet telekoma se nadmeće u javnoj dražbi za RF spektar
Započela javna dražbu za izdavanje dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra (RF) za mobilne mreže.
16.01.2023
Što se troškova zaposlenih tiče, u ukupnom su iznosu za 1.5 posto niži u odnosu na prošlu godinu. To se može pripisati izglednom padu broja radnika u prošloj godini (konkretna brojka bit će navedena tek u revidiranom godišnjem izvještaju).
"Međutim, u posljednjem kvartalu, s obzirom na novi kolektivni ugovor koji je postao efektivan upravo u Q4, rast troškova zaposlenih iznosio je 7,2 posto, pa očekujem da će se to odraziti na rast troškova zaposlenih u narednom razdoblju za četiri do pet posto. Kako su troškovi zaposlenih prošle godine činili 25,7 posto ukupnih operativnih troškova, njihov rast od četiri posto, uz sve iste parametre, rezultirao bi padom EBITDA-e za otprilike jedan posto", naglašava Mošnja, uz napomenu kako spomenute brojke uključuju i kontribuciju Optima telekoma do kraja lipnja 2022.
Indeksirati ili ne?
Zabrinjava ga rast zaliha sa 190 milijuna kuna na 263 milijuna kuna na međugodišnjoj razini.
"Rekao bih da je rezultat viših zaliha slabija prodaja uređaja tijekom blagdanskog perioda, što bi u 2023. godini moglo rezultirati promo akcijama koje će negativno utjecati na bruto maržu segmenta. Ako usporedimo rast zaliha od 38,4 posto sa rastom prodaje mobilnih uređaja od 11,4 posto, to dodatno potvrđuje prethodnu konstataciju", elaborira.
U medijima je bilo puno govora o dizanju cijene telekom usluga nakon što im je HAKOM odobrio uvođenje indeksacijske klauzule, odnosno usklađivanje cijena usluga s godišnjom stopom inflacije. Telekomi su bili obavezni navesti maksimalnu stopu indeksacije, što je u slučaju HT-a 10 posto godišnje.
Pitanje je hoće li HT usklađivati svoje cijene jer s jedne strane postoji pritisak Vlade, a s druge opasnost odljeva korisnika ako konkurencija ne bi krenula istim stopama. Stvari će biti jasnije nakon prvog kvartala ove godine jer su telekomi obavezni obavijestiti korisnike u roku od 60 dana od objave DZS-ove godišnje stope inflacije.
"S obzirom na izglede Hrvatskog telekoma za 2023. godinu u kojoj očekuju niski jednoznamenkasti rast prihoda, očekujem da će se od usklađivanja cijena odustati", smatra Mošnja.
Drži da bi takav razvoj situacije rezultirao padom prihoda i EBITDA-e HT-a u 2023. godini, a to argumentira daljnjim padom prihoda u segmentu sistemskih rješenja i prodaje mobilnih uređaja te višim troškovima zaposlenih.
U protivnom, HT bi zaista mogao ostvariti niski jednoznamenkasti rast prihoda te EBITDA-u na razini ovogodišnje.
Što se tiče nagrađivanja dioničara, HT je bio široke ruke tijekom 2022. godine, pa je uz već standardnu dividendu (638 milijuna kuna), dioničare nagradio i otkupom vlastitih dionica u iznosu od 180 milijuna. Time ukupan iznos nagrade dioničarima iznosi 818 milijuna kuna i predstavlja nešto iznad pet posto trenutne tržišne kapitalizacije društva (1,9 milijardi eura).
Pad cijene dionica u 2022. godini bio je 4,6 posto, iz čega se može zaključiti da su investitori u HT ipak imali pozitivnu godinu, pogotovo ako to usporedimo s ukupnim povratom (uključujući dividende) Crobex indeksa koji je iznosio negativnih četiri posto.
"S obzirom na visoku net cash poziciju zbog nepostojanja duga u bilanci te iznos free cash flowa koji premašuje jednu milijardu kuna godišnje, očekujem da se nagrađivanje na otprilike istoj razini nastavi i iduće godine", predviđa Mošnja i dodaje kako bi volio vidjeti isplatu cjelokupnog iznosa kroz dividendu jer ne vidi dionicu HT-a kao podcijenjenu, čime se inače može pravdati otkup vlastitih dionica.
"Za usporedbu, prosječni EV/EBITDA istočnoeuropskih telekoma iznosi 4,8×, prosječni EV/EBIT iznosi 11×, a prosječni PE iznosi 9×. S druge strane, HT-ova EV/EBITDA multipla iznosi 4,2×, EV/EBIT iznosi 13,1×, a PE iznosi 23,1×. Te brojke ne ukazuju na podcijenjenost dionice HT-a u odnosu na druge telekome", zaključio je Mošnja u svojoj analizi.
