.webp){kind=icon}
Prva i zadnja verzija zrakoplova Boeing 747 započela je rukovanjem nakon dogovora.
Sredinom 1960-ih čelnici Boeinga i nekadašnje zrakoplovne tvrtke PanAm složili su se da će, ako američki proizvođač krene u izgradnju novoga velikog zrakoplova s odvažnim dizajnom, PanAm te zrakoplove koristiti.
Taj je dogovor doveo do jednog od najuspjelijih programa civilnog zrakoplovstva koji je preobrazio industriju i doveo do vladavine "kraljice neba", kako su nazvali Boeing 747, svjetskim zrakoplovnim rutama desetljećima kasnije.
Nijedan drugi zrakoplov nije privukao i zaintrigirao maštu javnosti kao grbavi jumbo-jet. Boeing 747 označio je eru u kojoj je američka inovativnost širila tehničke granice, uključujući raketu za omogućavanje leta prema Mjesecu Saturn V koju je također izradio Boeing.
Boeing 747 je dizajnirao tim stručnjaka predvođenih inženjerom Joem Sutterom, čovjekom slovenskih korijena čiji je otac u SAD došao iz Dobrove u potrazi za zlatom.
Novi je zrakoplov bio dizajniran i izgrađen u manje od dvije i pol godine, što je nezamislivo kratko za današnje standarde.
Novi je koncept zauvijek promijenio putovanja na velike udaljenosti, od širokotrupnog izgleda do prostora za prtljagu iznad glave i zabave tijekom leta. Redefiniran je i luksuzni način putovanja ugradnjom spiralnih stepenica za penjanje na gornju palubu zrakoplova.
Sada, nakon 54 godine, Boeing završava s proizvodnjom modela 747.
Upravo prvog dana veljače posljednji takav zrakoplov napustio je tvornicu u Seattleu, čime je završena i era četveromotornih divova nakon što je Airbus u prosincu 2021. godine isporučio zadnji model zrakoplova A380.
Boeing je izgradio 1574 primjerka modela 747, od putničkih do teretnih, uključivo Air Force One za američke predsjednike.
Posljednji, transportni primjerak modela 747 izlazi iz tvornice
U posljednjem je desetljeću Boeing 747 bio zasjenjen manjim i lakšim dvomotorcima poput Boeinga 777 iii Airbusa 350 koji mogu letjeti na istim udaljenostima, ali jeftinije.
Dakle, i posljednja izvedba modela 747 svoje postojanje zahvaljuje rukovanju nakon što su se u Fairmont hotelu u Seattleu prije petnaestak godina sastali predstavnici Boeinga i Lufthanse koja je tražila nadogradnju tehnologijom 747 koja je bila predviđena za Boeingov najmoderniji model 787 Dreamliner.
Joe Sutter, tada već duboko u devetom desetljeću života, se na sastanku okrenuo čelnicima Boeinga i rekao: "Dečki, učinite to."
To je učinjeno te je Lufthansa kupila tu posljednju izvedbu legendarnog zrakoplova čiji će primjerci letjeti i do sredine ovoga stoljeća, barem oni teretni, s obzirom na to da prodaja putničke varijante nije baš tekla najsjajnije.
Premda se zrakoplove dugo radilo sa željom da lete dalje, brže i više, kroz vrijeme je u igru ušao novi važan čimbenik – troškovi.
Quantasova posada potpisuje se na trup jednog od zrakoplova Boeing 747 prije posljednjeg leta iz Sidneya uoči povlačenja iz uporabe
Neuspjeh Airbusa s modelom A380 samo je učvrstio razmišljanje da treba dorađivati i poboljšavati sadašnje okvire zrakoplovnog razvoja, a ne pokušati micati granice preko onoga što je fizički i ekonomski izvedivo. Boeing je objavio da u ovom desetljeću neće izaći s novim zrakoplovom.
Ipak, unatoč želji za smanjenim rizikom, novi oblik inovacije nazire se potaknut klimatskim promjenama i potrebom da se smanje emisije stakleničkih plinova.
Boeing s NASA-om planira izgraditi i testirati prototip uskotrupnog zrakoplova sa širokim tankim krilima koji bi mogao zamijeniti model 737, dok Airbus eksperimentira s alternativnim gorivom poput vodika.
"Bit će promjena. Samo što će one ovaj put započeti s manjim zrakoplovima", smatra bivši čelnik Lufthanse Nico Buchholz.
