.webp){kind=icon}
Čelnik danske kompanije Ørsted, jednog od najvećih svjetskih proizvođača obnovljivih izvora energije, brine se oko energetske tranzicije koja bi mogla usporiti zbog rastuće konkurencije i rasta kamatnih stopa, smanjujući povrate i preokrećući argumente za ulaganja.
Ørsted je najveći svjetski proizvođač električne energije iz energije pučinskih vjetrova (offshore vjetroelektrana). Također, bio je i pionir ove vrste proizvodnje električne energije koja je postala jedan od najbržerastućih oblika obnovljive energije. Ova vrsta vjetroelektrane može koristiti puno veće turbine te se mogu uključiti na jače sjeverne vjetrove s obale. Europa, Kina i SAD uskoro planiraju povećati broj vjetroelektrana na moru kako bi postigli svoje klimatske ciljeve.
No, dok vlade diljem svijeta povećavaju svoje ambicije da fosilna goriva zamijene čistom energijom, tvrtke od kojih se očekuje ostvarenje tog pomaka pod financijskim su pritiskom. Lideri tih kompanije zovu na uzbunu zbog visokih očekivanja od ove industrije.
Izbjegavanje po Zemlju katastrofalnih klimatskih promjena zahtijevat će milijarde eura dodatnih ulaganja i sposobnost tvrtki za proizvodnju energije iz vjetra kako bi ostvarile povrate na uloženo. Trenutačno je taj put do održivosti kompliciran zbog sve većih troškova posuđivanja novca za izgradnju elektrana s povećanom konkurencijom. Posao bi se u budućnosti mogao dodatno zakomplicirati ako bi se proizvođačima obnovljive energije naplatio porez na ekstraprofit.
"Mi smo tvrtka s vizijom svijeta koji u potpunosti radi na zelenoj energiji. Kao najveći rizik za budućnost našeg poslovanja istaknuo bih nedostatak potrebnog kapitala koji bi financirao naše projekte. Ako države diljem svijeta smatraju da cijene energije mogu samo pasti, to će biti utrka prema dnu", rekao je Mads Nipper, glavni izvršni direktor Ørsteda, za Bloomberg Green u epizodi podcasta Zero.
Donedavno je priča o energiji vjetra bila priča o njenoj sve većoj dostupnosti. Dolaskom sve većih i jačih turbina troškovi su padali. Vlade su očekivale kako će se ta putanja nastaviti zauvijek, a taj dojam je i sama industrija podržavala, što potvrđuju i natječaji na kojima su za nove projekte bile favorizirane tvrtke koje su mogle obećati niže cijene električne energije. Međutim, tijekom proteklih nekoliko godina inflacija i rastuće kamatne stope prekinuli su silazni trend troškova energije i sada kontinuirani rast industrije dovode u opasnost.
U sektoru nema puno prostora za marže koje bi apsorbirale visoke troškove. Tipična offshore vjetroelektrana stvara povrat od oko jedan posto iznad cijene kapitala, rekao je Nipper. Zaista dobar projekt može ostvariti do tri posto. Više kamate sada gutaju taj povrat, a, ako cijena električne energije iz vjetroelektrana ne poraste, tvrtke neće moći ulagati tempom potrebnim za postizanje zacrtanih klimatskih ciljeva.
Ørsted i njegovi konkurenti u sektoru čiste energije tradicionalno na svoje dobavljače vrše pritisak kako bi smanjili troškove. No to više nije održivo. Naime, dobavljači vjetroturbina su posljednjih godina izgubili stotine milijuna dolara jer su snosili najveći teret skoka cijena čelika i skupih prekida opskrbnog lanca te su sada i oni primorani dizati cijene.
Stvaranje dojma kako bi troškovi električne energije iz vjetra mogli samo pasti bila je najveća pogreška koju je industrija ikada napravila, rekao je prošle godine za Bloomberg Henrik Andersen, izvršni direktor najvećeg svjetskog proizvođača turbina Vestas Wind Systemsa.
Mnogi proizvođači koji su prihvatili tu tezu sada se bore oko prilagodbe na nove uvjete. U SAD-u tvrtke koje su trebale graditi prvi val vjetroelektrana u Atlantskom oceanu pokušavaju ponovno pregovarati o ugovorima jer cijena po kojoj su pristali prodavati energiju više nije održiva. Postoji rizik kako bi se isto moglo dogoditi u Ujedinjenom Kraljevstvu, svjetskom lideru za pučinske vjetroelektrane nakon prošlogodišnje vladine aukcije koja je postavila novu rekordno nisku cijenu energije.
Unatoč rastućim troškovima, energija vjetra i dalje je povoljna u usporedbi s cijenom energije iz fosilnih goriva. Primjerice, u Britaniji je cijena energije iz pučinskog vjetra bila gotovo upola manja od energije iz postrojenja na prirodni plin u drugoj polovici 2022. godine, prema podacima istraživača BloombergNEF-a. Turbine postavljene na kopnu čak su jeftinije, a ti izračuni ne uključuju šire prednosti smanjenja emisija koje uzrokuju zagrijavanje planeta.
Kako bi održali tempo potreban za ograničavanje klimatskih promjena, vjetroelektrane tvrde kako je, čak i ako cijena energije poraste, njihov proizvod i dalje jeftin. "Cijena će morati biti realnija. Energija će i dalje biti znatno jeftinija od bilo koje energije dobivene iz fosilnih goriva", zaključio je Nipper.
