Podobnik: Porez na ekstraprofit MOL-u mogao bi utjecati i na Hrvatsku

"Jedini gori primjer u Europskoj Uniji (EU) od Hrvatske, po pitanju poreza na ekstraprofit, je Mađarska. Porez na ekstraprofit uveden MOL-u mogao bi utjecati i na hrvatsko gospodarstvo", izjavio je član nadzornog odbora udruge Glas poduzetnika Boris Podobnik.

"Hrvatska spada među najgore zemlje u EU-u. Većina zemalja kompletno je odbacila porez na ekstraprofit, dok su se ostale zadržale na energetskom sektoru, kako je Europska komisija i preporučila. S druge strane imamo Hrvatsku i Mađarsku, kao najradikalnije primjere u EU-u" rekao je Podobnik gostujući na HRT-u.

Podsjećamo, nedavno je Mađarska MOL-u stopu poreza na ekstraprofit povećala na čak 95 posto, što je već drugo povećanje stope poreza u 2022.godini.

"Vlada je prvo omogućila poduzetnicima isplatu većeg neoporezivog iznosa od 7.500 kuna, a potom im je uzela novac iz dobiti. Zanima me kako će građani profitirati od prikupljenog novca iz ovog poreza i hoće li dobiti išta više od onog što su trebali dobiti ili je to kompenzacija za manjak novaca u proračunu", izjavio je predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel.

Istaknuo je i kako je novouvedeni porez s Vladine strane loše iskomunicirana reforma te da je potrebno raditi dodatne izmjene zakona kako bi se došlo do iznimki.

"Kada se u Hrvatskoj krenulo u priču dodatnog poreza na dobit, onda se krenulo u horizontalni pristup, utvrdio se neki cenzus i onda u tu priču uđu oni koji nisu imali apsolutno ništa s ovom trenutnom situacijom koja je nekima omogućila ekstraprofit. A netko je igrom slučaja imao, doista, neke projekte, primjerice kao brodogradilište Viktor Lenac, koji je svu dobit koju je stekao u protekle četiri godine planirao investirati u novu nadogradnju proizvodnih kapaciteta, zadržavanju radnih mjesta i slično. I sada je u istoj poziciji to brodogradilište i neka energetska tvrtka, koja je stvarno na račun izuzetno visokih cijena energenata ostvarila ekstraprofit", zaključio je Novosel.

"Po pitanju ustavnosti i zakona, porez se mora uvesti horizontalno, bez obzira na granu djelatnosti i sektora u kojem tvrtka posluje. Ne može se zakonom ciljati na određenu tvrtku koju se želi oporezovati, a drugu neće", istaknuo je državni tajnik u Ministarstvu financija Zlatko Zrinušić te dodao kako je limit od 40 milijuna eura izglasan konsenzusom i da te tvrtke zakonom o računovodstvu spadaju u velike porezne obveznike. "Porez je temeljen na načelu solidarnosti i razmjernosti."

"Ustav je narušen zbog uvedenog cenzusa od 300 milijuna kuna. Po kojem je ključu uveden cenzus?", pita se Podobnik te ističe neravnopravnost jer neke tvrtke ostvaruju jako veliki profit, a imaju manje od 300 milijuna prihoda. Dodaje i kako je porez na ekstraprofit šamar poduzetnicima. "Ovo je porez i na inovacije i nameće se pitanje hoće li buduće firme htjeti biti inovativne kada budu imale na umu da se inovativnost može dodatno oporezovati", zaključio je Podobnik.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar