Ruski rulet: Jesu li Arapi napravili dobar posao s Fortenovom ili zabili autogol?

Saga oko kupovine Sberbankovog vlasničkog udjela od strane arapskog investitora Saifa Alketbija sve se više komplicira. Iz ruske banke tvrde kako je prodaja realizirana i da su u potpunosti isplaćeni, dok iz Fortenove i domaćih institucija poručuju kako od cijele priče nema ništa jer nisu dobivene dozvole potrebne da se izbjegnu sankcije koje je EU uvela Rusiji.

Sberbanka je za Bloomberg Adriju potvrdila prodaju svojih vlasničkih udjela u Fortenovi 31. listopada u "skladu sa svim međunarodnim pravnim standardima" i naglasila da ih je ulagač iz UAE u potpunosti isplatio. Poručuju kako više nisu dioničari kompanije i da je obavijest o tome poslana Fortenovi u skladu sa zakonom.

"Sberbankova prodaja udjela u Fortenovi dovršena je 31. listopada 2022. godine, u strogom skladu sa svim međunarodnim pravnim pravilima i standardima, bez ikakvih kršenja. Kupac je veliki investitor iz UAE. Sber je cjelokupni iznos za realizaciju posla primio 31. listopada, Sber više nije dioničar te tvrtke i nije s njom povezan, ali joj želi daljnji uspjeh u razvoju na međunarodnom tržištu. Obavijest o promjeni vlasništva poslana je tvrtki u strogom skladu sa zakonom: to mora biti učinjeno u roku od sedam dana od trenutka transakcije", stoji u odgovoru koji smo u četvrtak dobili iz središnjice ruske banke.

Dakle, što se Sberbanke tiče, priča oko Fortenove je završena.

Kraj ili početak?

No, sudeći po informacijama koje smo dobili iz izvora bliskih kompaniji i Ministarstva financija, ovo je tek početak pravne sage.

Naime, Sberbank svoje vlasništvo u Fortenovi drži preko tvrtke SBK ART u Nizozemskoj. Ona kao imovinu ima udjele u Fortenova grupi, ali i obvezu kredita prema Sberbanku od 500 milijuna eura. Upravo tu tvrtku je kupio arapski ulagač, ali, čini se, ne poštujući pakete sankcija EU koji propisuju da se prodaja ruskog vlasništva može obaviti iznimno do 31. listopada, uz dozvolu nadležnih tijela, a to je u Hrvatskoj Ministarstvo financija.

Sberbank svoje vlasništvo u Fortenovi drži preko tvrtke SBK ART u Nizozemskoj / Fortenova

Iz ministarstva su službeno potvrdili da nisu izdali nikakve dozvole, odnosno nisu čak ni znali da se transakcija dogodila. Državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, Frano Matušić, kazao je kako su Indotek i mirovinski fondovi, koji su ranije bili zainteresirani za kupnju udjela Sberbanke, zatražili dozvole koje su im i izdane, ali da u ovom slučaju nisu dobili nikakav zahtjev.

"Jedino prijenos vlasništva može se ostvariti preko Krolla, nizozemskog depozitara, a i u tom slučaju se moraju tražiti odobrenja. To znači da se bez odobrenja ne može ući u vlasništvo. Ni UAE ni Rusija nisu obveznici poštivanja sankcijskog režima, ali ako žele poslovati u EU-u moraju poštovati", izjavio je Matušić, dodajući kako istražuju je li došlo do kršenja sankcijskog režima EU-a, što bi za sobom povlačilo određene posljedice.

Kazao je da sada Nizozemska tijela moraju utvrditi što je po sankcijskom režimu moguće. "Do 31. listopada bilo je moguće otkupiti udjele Sberbanka, ali uz odobrenja. Naša odobrenja nisu sigurno dobili, što se Hrvatske tiče, nismo u tome sudjelovali, a jesu li dobili od Nizozemske, to ćemo doznati."

Prošla baba s kolačima

Upitan o mogućem raspletu situacije, Matušić je rekao da postoji mogućnost da će se, ako se ne uspije provesti prijenos vlasništva, sredstva morati vratiti arapskom poduzetniku. Na pitanje novinara je li moguće da je arapski investitor samo paravan, a da iza svega i dalje stoji ruski kapital, državni je tajnik odgovorio da to u ovom trenutku ne može tvrditi, ali da će tražiti istragu SOA-e i tada znati detalje.

I iz dobro obaviještenih izvora vezanih uz Fortenovu su za Bloomberg Adriju potvrdili kako bez izdanih dozvola nema upisa u registar vlasnika, odnosno u knjigu dioničara.

 

 

"Za kupoprodaju tvrtke nisu potrebne nikakve dozvole, ali za upis u knjigu dioničara je potrebna dozvola tijela nadležnih za provedbu sankcija. Za Fortenova grupu je jedini relevantan dio priče tko se i pod kojim uvjetima može upisati u knjigu dioničara koja se vodi u Nizozemskoj, u ovom trenutku je vlasništvo i dalje na Sberbanki. Koliko sad znamo, nisu dobivene nikakve dozvole, a čak i da jesu tražili u Nizozemskoj, ako su to napravili iza 31. listopada, kao i u Hrvatskoj, rok je prošao."

Hrvatski regulatori u mraku

Hrvatski regulatore nitko nije kontaktirao niti od njih tražio ikakva odobrenja u slučaju ove transakcije.

Iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) za Bloomberg Adriju kratko su komentirali kako "nisu nadležni za provedbu ili odobrenje te transakcije". Dok su iz Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) odgovorili kako do našeg upita nisu zaprimili prijavu namjere provedbe koncentracije arapskog poduzetnika. No, jesu li ga trebali zaprimiti, još nije sasvim jasno, čak ni njima, što pokazuje koliko je situacije delikatna.

"Na temelju dostupnih podataka ne možemo komentirati postoji li obveza prijave namjere provedbe predmetne koncentracije AZTN-u", odgovorili su nam.

U AZTN-u nisu zaprimili nikakav upit oko ove transakcije /  Dario Grzelj/Hina

Dodali su kako je obveza sudionika koncentracije, najčešće stjecatelja, prijaviti namjeru provedbe koncentracije na ocjenu AZTN-u ako su ispunjeni uvjeti predviđeni Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja (ZZTN).

Drugim riječima, otvoreno je pitanje je li došlo do promjene u kontroli ili pak prevladavajućeg utjecaja nad ciljnim poduzetnikom u transakciji.

Potom se gleda je li ukupan godišnji konsolidirani prihod svih poduzetnika sudionika koncentracije ostvaren prodajom robe i/ili usluga na svjetskom tržištu iznosio najmanje milijardu kuna, te je li ukupan poslovni prihod svakog od najmanje dva sudionika koncentracije u Republici Hrvatskoj iznosio najmanje 100.000.000 kuna u financijskoj godini koja je prethodila koncentraciji. Ako su zadovoljeni ti uvjeti, postoji obveza prijave namjere provedbe koncentracije AZTN-u, doznajemo od regulatora.

AZTN pokreće istragu nakon našeg upita

Postoji li takva obveza, u AZTN-u će ponukani našim upitom istražiti.

"AZTN će, na temelju Vašeg upita, tretirajući ga kao informaciju trećih, zainteresiranih osoba, otvoriti predmet istraživanja oblika vlasničkog povezivanja navedenih poduzetnika, u kojem će utvrditi je li došlo do promjene u kontroli poduzetnika koji je predmetom Vašeg interesa u smislu članka 15. ZZTN-a te jesu li u tom slučaju ispunjeni uvjeti u smislu članka 17. ZZTN-a za nastanak obveze prijave namjere provedbe koncentracije AZTN-u na ocjenu."

Posao Sberbanka nakon upita Bloomberg Adrije istražit će i AZTN / Bloomberg

Odvjetnik Mićo Ljubenko za Bloomberg Adriju komentirao je da hrvatski regulatori teoretski jesu nadležni, ali ne misli da će moći spriječiti transakciju.

"Mislim da tu AZTN ništa ne može promijeniti jer on brine o tržišnom natjecanju i koncentraciji na tržištu. Ako novi dioničar, arapski investitor ne posluje u Hrvatskoj, nema rizik koncentracije ni problem s tržišnim natjecanjem u smislu dogovaranja cijena i sličnih poremećaja. AZTN tu nema što prigovoriti jer se ništa glede zakona o tržišnom natjecanju ne remeti time što je arapski investitor ušao", smatra Ljubenko.

Po svemu sudeći, Sberbank do daljnjeg ostaje vlasnik udjela, ali to im ostaje mrtvi kapital jer dok traju sankcije nemaju pravo na dividendu, kao ni pravo glasanja i upravljanja. S druge strane, ako su stvarno prodali svoj udio investitoru Saifu Alketbiju i za to primili puni traženi iznos, tu i njihova briga prestaje.

Kako će se ovo pravno-korporativno klupko otpetljati, vidjet ćemo u idućih nekoliko dana.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar