.webp){kind=icon}
Jadranski naftovod ostvario je u prvih devet mjeseci ove godine prihode od 662 milijuna kuna što je 17 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je neto dobit kompanije istovremeno skočila za čak 33 posto na 262 milijuna kuna. Rast prihoda posljedica je prije svega boljih rezultata u poslovanju s inozemnim kupcima gdje Janaf ostvaruje dvije trećine svojih prihoda koji su skočili za 28 posto u odnosu na prošlu godinu.
Prihodi na domaćem tržištu porasli su tek jedan posto na 209 milijuna kuna, saznaje se iz priopćenja kompanije. Janaf blizu 64 posto prihoda ostvaruje od transporta nafte, dodatnih 26 posto od njenog skladištenja, dok od skladištenja derivata dolazi još 11 posto.
Uprava kompanije koju čine Stjepan Adanić i Vladislav Veselica je devetomjesečne rezultate proglasila "iznimno uspješnima". Adanić i Veselica su na čelo kompanije imenovani nakon što je u jesen 2020. po prvi puta uhićen dotadašnji predsjednik Uprave Dragan Kovačević zbog sumnji u pogodovanje prilikom dodjele poslova u Janafu u zamjenu za materijalnu korist.
Janaf se nedavno našao i usred afere oko isporuke ruske nafte Naftnoj industriji Srbije (NIS). Početkom ove godine kompanija je sklopila ugovor o isporuci nafte NIS-u do kraja 2022. godine. Zbog sankcija Rusiji koje je Europska unija uvela nakon njene invazije Ukrajine u pitanje je došla isporuka te nafte. Iznimkom u dijelu koji se odnosi na naftovodni transport sirove nafte sankcije se za Janaf ne primjenjuju sve do 5. prosinca, pa tamo ne očekuju da će zabrana isporuke ruske nafte NIS-u imati utjecaj na njihove ovogodišnje financijske i poslovne rezultate.
Janaf se našao i usred afere oko zatvaranja sisačke rafinerije Ine. Bivši šef Kovačević nedavno je svjedočio da je na sugestiju premijera Andreja Plenkovića 2018. potpisan memorandum temeljem kojeg je ostvarena povratna veza u dijelu transporta nafte čime se omogućio daljnji transport nafte na preradu u Mađarsku. Janaf je profitirao od tog posla, ali je nakon toga zbog nerentabilnosti zatvorena Inina rafinerija u Sisku. Premijer Plenković je rekao da nije naredio potpisavanje tog memoranduma.
Janaf se nalazi u većinskom vlasništvu države koja izravno i neizravno drži više od 78,5 posto dionica. Ina drži još 11,8 posto vlasništva, a 5,4 posto se nalazi u rukama Hrvatske elektroprivrede. Više od tri posto dionica zajednički drže domaći mirovinski fondovi.
Dionicom Janafa se u četvrtak na Zagrebačkoj burzi oko 14:30 sati trgovalo po cijeni od 6000 kuna, 6,2 posto više nego dan prije. U posljednjih godinu dana najviša cijena Janafove dionice bila je 6850 kuna po kojoj se trgovalo početkom lipnja. Najniža cijena, od oko 4800 kuna, zabilježena je krajem listopada i početkom studenog prošle godine. No, dionicom se inače relativno slabo trguje. Od početka godine vrijednost joj je porasla za 18 posto, dok je vrijednost Crobex indeksa Zagrebačke burze u istom razdoblju snižena za osam posto.
