Kako rast klimatskih rizika mijenja industriju osiguranja

Globalno tržište osiguranja bilježi snažan rast, dosegnuvši prošle godine vrijednost od 6,9 bilijuna eura, pokazuje novo Allianzovo globalno izvješće o osiguranju. U Allianzu procjenjuju da će u sljedećih deset godina nastaviti rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 5,3 posto. 

U Allianzu smatraju da će potražnju za osiguranjem u godinama koje dolaze sve više oblikovati geopolitička neizvjesnost, rastući klimatski rizici i sve veća potreba građana i kompanija za zaštitom. U Hrvatskoj, unatoč rastu tržišta od 7,5 posto prošle godine, svijest o potrebi zaštite imovine zabrinjavajuće je niska. O tome kako se sektor prilagođava novoj realnosti, za Bloomberg Adria TV govorila je Josipa Parać Bistrović, članica Uprave za proizvode Allianz Hrvatska.

Hrvatska: Imamo nekretnine, ali ne i police

Unatoč velikom udjelu privatnog vlasništva nad nekretninama, statistika za Hrvatsku je poražavajuća. Procjenjuje se da je tek svaka četvrta nekretnina osigurana od imovinskih rizika. Čak i kada polica postoji, ona je često neadekvatna.

"Najčešće se osiguranje ugovara prilikom podizanja stambenog kredita na zahtjev banke, pri čemu banke traže samo osiguranje od požarnih rizika, koje onda ne uključuje osiguranje od rizika kao što su poplava ili potres", upozorava Parać Bistrović.

Dodatni problem predstavljaju police ugovorene prije deset ili više godina. Zbog inflacije i rasta cijena građevinskih radova, osigurana svota na takvim policama danas vjerojatno nije dovoljna za pokrivanje stvarne štete, zbog čega je ključno redovito preispitivati adekvatnost postojećeg osiguranja.

S reaktivne na proaktivnu ulogu

Tradicionalna uloga osiguravajućih kuća bila je reaktivna – podmiriti financijske gubitke nakon što se šteta već dogodi, kako bi osiguranik mogao svoju imovinu vratiti u prvobitno stanje. Međutim, očekivanja klijenata i dinamika rizika zahtijevaju promjenu paradigme. Globalno istraživanje Allianza pokazalo je da dvije od tri osobe izražavaju veliku zabrinutost zbog prirodnih nepogoda, ali istovremeno navode nespremnost i nedostatak informacija o mjerama zaštite.

"Istraživanja daju jasan signal da osiguranici sada od osigurateljne industrije očekuju nešto drugo, očekuju više i aktivnije sudjelovanje u samoj prevenciji", istaknula je Parać Bistrović.

Kao odgovor na ta očekivanja, osiguratelji razvijaju rješenja za proaktivnu zaštitu imovine. Primjer takvog pristupa je digitalni alat Gloria, koji korisnicima omogućuje procjenu izloženosti nekretnine klimatskim rizicima poput poplava, oluja ili potresa na temelju adrese. Takvi alati pružaju klasifikaciju rizika i preporuke za preventivne mjere. Planira se i uvođenje sustava ranog upozoravanja putem SMS poruka o nadolazećim nepogodama. "Iako se savjeti poput zatvaranja prozora ili sklanjanja automobila mogu činiti jednostavnima, pravovremena reakcija klijenta može značajno utjecati na smanjenje ili potpunu prevenciju štete", objasnila je.

Cijena rizika raste

Ekonomske štete uzrokovane prirodnim nepogodama globalno rastu po stopi od oko osam posto godišnje. Parać Bistrović ilustrirala je to dramatičnim podacima: "Tamo sedamdesetih godina prošlog stoljeća, ukupan volumen ekonomske štete u godini dana od prirodnih nepogoda kretao se na razini 20 milijardi američkih dolara, dok danas te štete premašuju čak 300 milijardi". Objasnila je da štete rastu zbog više faktora: vrijednost osigurane imovine veća je jer su kuće veće a materijali skuplji, urbaniziraju se i prije nenaseljena područja, a istovremeno raste učestalost i razornost štetnih događaja.

Zbog toga osiguratelji, kako bi mogli formirati adekvatnu premiju i biti sposobni isplatiti potencijalne buduće štete, moraju razvijati sve sofisticiranije modele. Više nije važna samo opća lokacija, već i precizna mikrolokacija. "Nekretnina može biti na potresnom području, klizištu, u gusto naseljenom ili ruralnom području. Izrazito je bitno i kada je izgrađena i po kojim građevinskim propisima. Svi smo svjedočili potresu u Zagrebu – nije isti efekt potresa na nekretninu u centru građenu tridesetih godina i na onu izgrađenu po propisima iz osamdesetih", naglasila je. Važna je i katnost nekretnine – prizemni stan ima veću opasnost od poplave, dok je na visokim katovima izraženiji rizik od požara zbog otežanog pristupa vatrogasnih službi.

Na kraju, Parać Bistrović je zaključila kako prevencija mora biti zajednička odgovornost. Podsjetila je kako su kroz povijest brojne osiguravajuće kuće bankrotirale jer nisu adekvatno upravljale portfeljima i akumulacijom rizika. Da se to ne bi dogodilo i na našem tržištu, svi dionici moraju sudjelovati u prevenciji. "Pri tome mislim svakako na zakonodavstvo koje mora onemogućiti dobivanje građevinskih dozvola, primjerice u visokorizičnim područjima. S druge strane, građevinski sektor mora propise dosljedno primjenjivati u praksi", istaknula je. Velika je odgovornost i na vlasnicima koji su dužni održavati svoje nekretnine. "Nije jednak učinak jednog olujnog nevremena ako zgrada već ima oštećeno krovište ili napuknuće na fasadi", objasnila je.

Cijeli razgovor pogledajte u videu.