Privatni kapital je investicijska lokomotiva u Adria regiji

Regija srednje i istočne Europe pokazala se otpornom na globalne izazove zbog kojih se u 2023. obujam i vrijednost sklopljenih poslova smanjila za 16 posto u odnosu na 2022. Najnovije izvješće tvrtke Mazars ukazuje da su visoke kamatne stope, dugotrajna inflacija i geopolitičke napetosti pritom ipak nešto manje utjecale na Adria regiju. U 2023. u Adria regiji sklopljeno je stotinjak dealova vrijednih 37,3 milijardi eura. Prednjače Hrvatska i Slovenija, a ističu se aktivnosti telekom industrije i ulaganja privatnog kapitala – objašnjava za Bloomberg Adria TV Andrija Garofulić, partner u Mazarsu.

"Ovaj pad dolazi nakon dvije izvanserijske godine. Može se više promatrati kao povratak na neke normalne razine. U periodu pandemije sve se zatvorilo, a onda je uslijedila normalizacija, novčani tokovi su se otvorili, i bilo je puno transakcija", ističe Garofulić.

U Adria regiji prednjače Hrvatska i Slovenija

"Prednjače Hrvatska i Slovenija, države EU gdje investitori gledaju stabilnost kapitala i zakonodavstva. Kapital je inače jako osjetljiv na nestabilnost. Čim netko osjeti nestabilnost, ne ulaže ondje. Kad gledamo transakcije veće od pet milijuna eura, u Hrvatskoj smo u 2023. imali 33 transakcije vrijedne oko dvije milijarde eura. Slijedi Slovenija, pa tek onda Srbija i Bosna i Hercegovina. Promatramo li cijelu Adria regiju, to je 100-tinjak transakcija vrijednih oko 6,6 milijardi eura", naglašava.

Unatoč padu u 2023., makroekonomski izgledi su znatno bolji nego što su bili prije 12 mjeseci. Inflacija naglo pada u nekim regijama, a posebno među zemljama srednje i istočne Europe. U međuvremenu, najmoćnije svjetske središnje banke (Fed i ECB) najavile su i smanjenje kamatnih stopa.

Telekom i private equity kao investicijske lokomotive

"Imali smo značajan učinak telekom sektora. Događa se jedan trend izdvajanja telekom infrastrukture. United grupa i A1 su prodali svoje tornjeve. No to nije dominantna grana u Adria regiji. Ovdašnje tržište zapravo konsolidira private equity. Prvenstveno tu mislim na sektore zdravstva, dentalne medicine i hrane. Dakle sve ono što je fragmentirano, ali ima potencijal rasta. Ono gdje nekakav kapital može imati ulogu preslagivanja, profesionalizacije, povećanja, i konačno – prodaje. Dobro je da se u regiji podižu novi private equity. Treba nam slojevit private equity da se aktivnost tržišta dovede na željenu razinu. Kad kažem slojevit, mislim na jedne koji kupuju i konsolidiraju, a drugi su kupci takve konsolidirane imovine", pojašnjava Garofulić.

Kamate narasle s 1,5 na pet posto, ali slijedi pad

"Vidimo da je malo upita za dubinska snimanja izvana. Imamo sjajnih lokalnih investitora. Očekujemo da će se polaganim spuštanjem kamatnih stopa oslobađati više novca, što će dovesti do uzlaznog trenda. Primjerice, neke kompanije su prije dvije godine dobivale kamatu za financiranje akvizicije od 1,5 posto. Danas iste takve kompanije dobivaju kredit uz kamatu od 4,5 posto ili pet posto. Trebat će vremena da se ponuda i potražnja usklade, da se aktivnost vrate na normalnu razinu. Za to će trebati nekih šest do 12 mjeseci. Mislim da imamo razloga biti optimistični", zaključuje naš sugovornik.

 

-- Cijeli razgovor pogledajte u videu.