Hotelijeri zatečeni: Vladine odluke o zakupu zemljišta ugrožavaju investicije

Nove vladine uredbe kojima se uređuje pitanje visine zakupa za državno zemljište u kampovima te oko hotela i turističkih naselja imat će negativan utjecaj na investicijsku aktivnost tvrtki u turističkom sektoru, ocjenjuju u Hrvatskoj udruzi turizma (HUT).

Uredbom o uređenju zakupa na turističkom zemljištu na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja propisuje se naknada za korištenje zemljišta u turističke svrhe u iznosu od 1,50 euro po četvornome metru zemljišta godišnje, ostavljajući mogućnost jedinicama lokalne samouprave da odrede i veći iznos naknade s ograničenjem  do najviše 3,00 eura po četvornome metru na godišnjoj razini. Iznos naknade korištenja turističkog zemljišta na kontinentu manji je i kreće se od 0,20 do 1,00 euro po četvornome metru godišnje.

Uredba o uređenju zakupa na dijelovima kampa u državnom vlasništvu propisuje početnu cijenu naknade korištenja zemljišta kampovima u rasponu od 1,26 eura do najviše 2,00 eura po četvornome metru zemljišta godišnje, ovisno o lokaciji i kategoriji kampa.

U HUT-u navode da su na uredbe dugo čekali, od srpnja 2020. godine, i da je dobro da su uopće donijete, no nikako nisu zadovoljni njihovim sadržajem.

"Prvo, tko bi bio zadovoljan što će nakon donošenja novog akta plaćati sedam ili osam puta više nego što plaća sada. Konkretno, riječ je o hotelima koji plaćaju prosječnu cijenu od oko 3 kune po kvadratu godišnje na temelju prošlog zakona, a sada će plaćati maksimalno 3 eura", kazao je direktor HUT-a Veljko Ostojić uz napomenu da je vjerojatnije da će jedinice lokalne samouprave odrediti višu dopuštenu cijenu.

Drugi, možda i važniji, razlog za nezadovoljstvo je vjerojatan negativan utjecaj na investicijsku aktivnost turističkih kompanija.

Naime, HUT upozorava da je za neke strateške razvojne turističke projekte, gdje država ima u vlasništvu zemljište i za koje su bili natječaji, gornja granica, odnosno maksimalni iznos koji će tvrtke morati plaćati za zakup zemljišta postavljen na 1,5 do dva posto godišnjeg prihoda, dok je ostalima četiri posto.

Ostojić smatra da će to negativno djelovati na investicijsku aktivnost i potencijal turističkih kompanija koje koriste državno zemljište.

"Ti troškovi će biti znatno viši nego su bili do sada, a svi skupa znamo da su nam nove investicije u kamping i hotelski sektor nešto što nam je nužno ako želimo održati i povećati konkurentnost hrvatskog turizma", smatra Ostojić.

Kako navodi, Vlada praktički nije usvojila niti jedan od prijedloga za uredbe koje je HUT dao na e-savjetovanju.

Vlada, naravno, misli da čini ono što je za turizam dobro.

"Uvažavajući partnerski odnos države, jedinica lokalne samouprave i turističkog sektora, u obje je uredbe propisano ograničenje visine zakupnine na način da najviši iznos zakupa ne prelazi 4 posto prometa zakupoprimaca. Time se ograničava mogućnost da cijena zakupa bude prevelik teret za poslovanje zakupoprimca", poručuju iz ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Hotel Marea Valamar u Poreču

Inače, po 40 posto novca od zakupnina u hotelima i turističkim naseljima ide Fondu za turizam i općini ili gradu, a 20 posto županijama.

Kod kampova podjela je nešto drugačija, pa Fondu za turizam ide 40 posto, u državni proračun 30 posto, općini ili gradu 20 posto te županiji 10 posto.

Vlada tvrdi da se novim uredbama stvaraju preduvjeti za dugoročan zakup zemljišta do 50 godina, da se olakšavaju investicije u turizmu te da se turistički tvrtkama osigurava stabilnost u poslovanju i planiranje daljnjeg razvoja.

Od hotela i turističkih naselja očekuje se godišnji prihod od pet milijuna eura, a od kampova 15 milijuna eura.

U Hrvatskoj ima 75 kampova na površini zemljišta od 14,5 milijuna četvornih metara u vlasništvu države, a kod hotela i turističkih naselja zemljište u vlasništvu jedinica lokalne samouprave ili države pokriva oko šest milijuna četvornih metara.

"Problematika rješavanja vlasništva zemljišta na kojima se nalaze turistički objekti, odnosno hoteli i kampovi, potekla je iz vremena pretvorbe društvenog vlasništva nakon čega su doneseni Zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije te Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu. Njima je određena podjela prava vlasništva na način da su trgovačka društva suvlasnici zemljišta na kojima se objekti nalaze, a jedinice lokalne samouprave vlasnici turističkog zemljišta oko hotela i turističkih naselja, dok je Republika Hrvatska vlasnik neprocijenjenog zemljišta na kojima su smješteni kampovi", pojašnjava nadležno ministarstvo.

Dakle, pitanje je rješavaju li nove uredbe problem stvarajući novi, odnosno ugrožavajući investicije, ili ne. Kao i gotovo uvijek, vrijeme će dati odgovor, no vrijedi podsjetiti da se u nacionalnom planu razvoja održivog turizma do 2027. godine ističe da se treba osigurati poticajno poslovno okruženje i smanjiti administrativno opterećenje dionika u turizmu.