Hrvatska mora preispitati postojeći poslovni model u turizmu koji potiče izgradnju nekretnina za potrebe kratkoročnog turističkog najma i koje se najčešće registriraju kao obiteljski smještaj te se nalaze u uskom obalnom pojasu, izjavio je direktor Hrvatske udruge turizma (HUT) Veljko Ostojić.
"Te su nekretnine popunjene tek 60-ak dana godišnje i ne pridonose značajno lokalnim zajednicama izvan toga razdoblja. Taj model nas je doveo u problem prekomjernog turizma koji zahvaća sve veći broj obalnih destinacija. To je jedan od najvećih izazova za daljnji razvoj hrvatskog turizma jer za sobom nosi negativne posljedice, od neodrživog i agresivnog pritiska na lokalnu infrastrukturu i okoliš do pitanja postizanja željene kvalitete usluga i socioloških aspekata društva u području rada i zapošljavanja, stanovanja i sličnog", kazao je u razgovoru za Bloomberg Adriju Ostojić.
Kako ističe, danas hoteli čine tek oko 9,5 posto turističkog smještaja u Hrvatskoj, pri čemu se taj udio s godinama samo smanjuje.
Čitaj više
Analiza: Turistički sektor riješio problem radne snage, ali ga čekaju novi rizici
Na Hrvatsku otpada 65 posto svih noćenja i 78 posto ukupnih turističkih prihoda u Adria regiji.
23.10.2023
Velik turistički posao Pavla Vujnovca i benediktinki na popravnom
U fokusu buduće investicije u Petrčanima je moderni turistički kamp.
13.10.2023
Dubrovnik i dalje prvi po broju kruzerskih dolazaka
Manji je broj kruzera, ali je broj putnika na tim brodovima za 33 posto veći.
09.10.2023
Michelin počinje ocjenjivati i hotele
Kao dio strategije širenja, slavni vodič unosnoj hotelskoj industriji donosi simbolične ključeve.
09.10.2023
"To je najlošija struktura smještaja na Mediteranu i jedan od ključnih razloga zašto Hrvatska ima malu prosječnu dnevnu potrošnju po gostu, tek oko 100 eura. Primjerice, u Italiji je ta potrošnja oko 300 eura, kao i u Španjolskoj, a u Francuskoj oko 400 eura. Da imate ilustraciju dinamike gradnje kapaciteta za potrebe kratkoročnog najma, najbolji je podatak da je samo prošle godine na tržište pušteno 60 tisuća novih kreveta u takvom obliku nekretnina. To je ekvivalent za 120 hotela kao što su Ambasador u Opatiji ili Olympia u Vodicama. Utjecaj na gospodarstvo koji bi donijelo otvaranje tolikog broja novih hotela nezamisliv je s obzirom na to da hoteli generiraju značajno veću prosječnu turističku potrošnju uz značajno manje opterećenje prirodnih resursa i infrastrukture. Nastavak provođenja sadašnjeg razvojnog modela znači rapidan pad konkurentnosti i privlačnosti hrvatskog turizma u srednjem roku. Slobodno rečeno, ovakav model iscrpljuje naše vrijednosti i prirodno bogatstvo za malu financijsku dobit", poručuje Ostojić.
Govoreći o protekloj turističkoj sezoni, Ostojić smatra da je prošla u skladu s očekivanjima, odnosno procjenom stanja na konkurentskim mediteranskim tržištima i gospodarskom situacijom na najznačajnijim emitivnim tržištima.
"Ona nije bila jednostavna, no možemo je smatrati uspješnom i biti zadovoljni. U organiziranom smještaju, kao što su hoteli, turistička naselja i kampovi, imali smo odličnu predsezonu, jako dobru glavnu sezonu te sada ostvarujemo i vrlo dobru posezonu. U ostalim oblicima smještaja, obiteljskom i nekomercijalnom, imali smo u nekim razdobljima izazove s popunjenošću, no to je prije svega odraz snažnog povećanja smještajnih kapaciteta u tom obliku smještaja u kratkom vremenu", ističe Ostojić.
Hrvatska turistička zajednica
Prema procjeni Hrvatske narodne banke (HNB), ove bi godine mogli dosegnuti novi godišnji rekord u prihodima od turizma.
"Zadnja procjena HNB-a govori da će godina završiti s nešto oko 14,5 milijardi eura turističkih prihoda. To je odličan rezultat, no kod krajnjeg poslovnog rezultata sezone važno je staviti u kontekst i troškove koji su također narasli, a procjene govore da su u turističkim tvrtkama troškovi nastavili rasti po većim stopama od stopa rasta prihoda. No za finalno podvlačenje crte, morat ćemo još pričekati predaju godišnjih financijskih izvješća kompanija. Sigurno je da možemo zaraditi više poticanjem ulaganja u kvalitetu ponude i stvaranjem okvira za poticanje investicija u organizirani smještaj koji uz direktne financijske koristi donosi i višestruke neizravne koristi odredištima", kaže Ostojić.
Govoreći o cijenama protekle sezone, Ostojić ističe da Hrvatska nije ni najskuplja ni najjeftinija destinacija na Mediteranu.
"Cijene su egzaktna kategorija. U HUT-u smo proveli istraživanje uspoređujući cijene smještaja u hotelima, turističkim naseljima i kampovima u špici ove sezone u nekoliko popularnih turističkih odredišta na Mediteranu u Španjolskoj, Francuskoj i Italiji. Rezultati pokazuju da Hrvatska nije ni najskuplja ni najjeftinija ni u jednom od navedenih oblika smještaja što potvrđuje našu konkurentnost. Uostalom, zašto bi Hrvatska trebala biti najjeftinija i natjecati se isključivo cijenama? Također, analizirali smo popunjenost kapaciteta u hotelima i kampovima na datum 12. kolovoza, u samoj špici kada su cijene najviše, i uočili da su objekti s četirima ili pet zvjezdica imali najveću popunjenost. Istodobno, problem s popunjenošću imali su objekti niže kategorije unatoč nižim cijenama. Dakle, cijena sama po sebi bez usporedbe s kvalitetom usluge ne govori puno", ustvrdio je Ostojić.
Veljko Ostojić smatra da od turizma možemo zaraditi više | Admir Buljubašić/Hina
Pritom napominje da se ne smije zaboraviti i troškove budući da su oni u turističkom sektoru, prema analizi HUT-a na reprezentativnom uzorku hotelskih tvrtki, porasli 99 posto.
"Iako uvijek ima slučajeva nerealnog podizanja cijena, kao i svake godine, i ovoga su puta takvi objekti morali u sezoni revidirati i snižavati cijene. Takav je pristup, naravno, najlošiji jer ozbiljno utječe ne samo na vlastito poslovanje, već i na cijene sličnih objekata u destinaciji. Poruka je: prvo se brinimo o kvaliteti, a neka cijena prati tu kvalitetu", poručuje Ostojić.
Dodaje da nije bilo većih odstupanja ove godine od očekivanja od pojedinih emitivnih tržišta, premda je ipak zabilježeno blago smanjenje dolazaka i noćenja kad je riječ o Njemačkoj.
"Primijetili smo prve znakove gospodarskog usporavanja u Njemačkoj. Ostala tržišta su bila na razini očekivanja, a najveće stope rasta su od početka godine do kraja rujna zabilježene na tržištima SAD-a, Mađarske, Španjolske i Rumunjske. No struktura stranih gostiju je ostala manje-više ista. Najviše noćenja u prvih deset mjeseci ostvarili su gosti iz Njemačke (22,6 milijuna), zatim Slovenije (10,2 milijuna), Austrije (7,9 milijuna), Poljske (6,5 milijuna), Češke (5,4 milijuna), Italije (četiri milijuna), Mađarske (3,5 milijuna), Velike Britanije (3,4 milijuna) i Slovačke (3,3 milijuna)", iznosi Ostojić.
Jedan od ključnih izazova je radna snaga | Depositphotos
A što je s problemom radne snage koji se u zadnje vrijeme dosta nadvio nad hrvatski turizam?
"Nedostatak radne snage je jedan od ključnih izazova razvoja turizma. Velike turističke kompanije su i ove godine krenule u potrage za zaposlenicima na vrijeme i možemo reći da su uz značajne napore na vrijeme popunile svoje potrebe, no to postaje sve izazovnije, posebno srednjim i manjim subjektima. Javni sektor je odradio veliki posao, prije svega na području izdavanja radnih dozvola i viza i na tome im zahvaljujemo, no uvijek postoje područja mogućeg poboljšanja. Mi držimo da još uvijek nismo iskoristili sav domaći radni potencijal i da se moramo u budućnosti na to fokusirati prije svega daljnjom fleksibilizacijom radnog zakonodavstva. Pojednostavljeno rečeno, treba omogućiti svakome tko želi raditi, pa makar i jedan sat, da to može učiniti uz jednostavne i brze procedure ne radeći na crno nego legalno. Govorim o studentima, radu kroz drugi dohodak za ljude koji su već zaposleni ili umirovljenicima. Također, predložili smo kao sektor i konkretne mjere za poticanje edukacije stalno zaposlenih, sezonaca, ali i svih onih koji žele raditi u turizmu, kao i uspostavljanje sustava cjeloživotnog obrazovanja u turizmu. Što se pak tiče stranih radnika koji će nam sigurno trebati, moramo nastaviti s ubrzanjem i digitalizacijom postupaka izdavanja dozvola i organizacijom sustava koji može što brže obraditi zahtjeve za izdavanjem radnih dozvola i viza. No naglašavam, fokusirajmo se na potpuno iskorištavanje domaćeg radnog potencijala", kaže Ostojić.
Što se tiče kvalitativnih iskoraka u turizmu, poglavito kad je riječ o promjeni strukture smještaja, Ostojić ističe novi zakon o turizmu koji bi se trebao početi primjenjivati od iduće godine i koji je usmjeren na gradnju održivog turizma pružajući alate jedinicama lokalne samouprave za argumentirano donošenje odluka o turističkom razvoju putem izrade planova upravljanja destinacijom.
Novi zakon o turizmu pruža razvojne alate lokalnim samoupravama | Mastercard
"Smatramo da će se na lokalnim razinama gospodarski doprinos hotela, turističkih naselja i kampova u odnosu na kratkoročni turistički najam vidjeti još jasnije i da će se tu dogoditi neki konkretni pomaci koji bi omogućili rast udjela organiziranog smještaja u ukupnim kapacitetima. Želim pritom naglasiti da nitko nema ništa protiv pravog obiteljskog smještaja, odnosno smještaja kod domaćina, jer je to naša specifičnost po kojoj trebamo ostati prepoznatljivi. Dapače, treba poticati ulaganja u povećanje njegove kvalitete. Vjerujemo da se kombinacijom mjera na području prostornog planiranja, što je u domeni lokalne samouprave, te porezne politike vezane za nekretnine koje se koriste za kratkoročni turistički najam može zaustaviti nekretninski boom koji intenzivno opterećuje infrastrukturu, a daje male učinke za zajednicu", navodi Ostojić.
Smatra da nas iduće godine ne čeka jednostavna turistička sezona.
"Mi već sad možemo zaključiti da ispred nas nije jednostavna sezona i ne trebamo u nju ulaziti s očekivanjima nekih novih rekorda. Ono što sada znamo je da se ove godine čitava mediteranska konkurencija vratila na scenu nakon pandemijskih godina i sljedeće godine će sigurno biti još agresivniji u svojim ponudama. Dodatno će situaciju komplicirati očekivani nastavak usporavanja europskog gospodarstva, a posebno njemačkog koje je naše izuzetno važno emitivno tržište", smata Ostojić.
Zato će od velike važnosti biti promocija.
Ostojić smatra da je iduću sezonu ključna promocija | Oliver Bunic/Bloomberg
"Logično je očekivati da će značajan dio ukupne promotivne kampanje za narednu godinu na sofisticirani način komunicirati budućim gostima da pružamo dobru, odnosno očekivanu vrijednost za novac. Uz to treba jasno reći da svaka zemlja nastoji da se što više predviđenog budžeta za godišnji odmor potroši kod kuće. Ne želim navoditi imena, ali ove godine su bile izražene medijske kampanje u pojedinim zemljama i u pojedinim medijima s ciljem odvraćanja od putovanja u Hrvatsku. Sjetimo se famozne kampanje oko cijene kuglice sladoleda. Potpuni apsurd. Zar bi mi sada trebali pisati da je cijena litre piva na jednom poznatom pivskom festivalu u Europi 17 eura? Tko si to može priuštiti i želi posjetiti taj festival, ići će", ocjenjuje direktor HUT-a te dodaje kako optimizam budi što su naše turističke tvrtke već dovoljno puta pokazale da su odgovorne, profesionalne i kreativne u ostvarivanju odličnog rezultata u zahtjevnim uvjetima.
A što je s perspektivom turizma na srednji rok?
"Održivi turizam je jedini mogući put ako želimo zadržati konkurentnost i relevantnost kao turistička destinacija na Mediteranu. Nova krovna nacionalna strategija i Zakon o turizmu su dodatno stavili naglasak na razvoj održivog turizma i održivog turističkog proizvoda, i to smo pozdravili. Smatram da je turizam s 20 posto udjela u BDP-u prevažan za naše gospodarstvo i da ćemo u narednom razdoblju imati mnogo više argumentirane i stručne rasprave, pa onda i uspjeha u razvoju naših destinacija. Iako je bilo mnogo komentara o visini udjela turizma u BDP-u, i dalje je činjenica da turizam u Hrvatskoj ima veliki potencijal razvoja, privlačenja novih investicija, otvaranja novih radnih mjesta, povećanja plaća i standarda, pa to trebamo iskoristiti", zaključuje Ostojić.
.webp){kind=icon}
