Ivan Tavrin bio je zauzet ulaganjem u telekomunikacijske tornjeve kada je Vladimir Putin napao Ukrajinu prošle godine. Od tada je postao najveći ruski ulagač u imovinu tvrtki koje povlače iz Rusije.
U posljednjih 12 mjeseci, ovaj 46-godišnji Moskovljanin iskoristio je svoju poziciju ulagača pod sankcijama kako bi preskočio milijardere koji su tradicionalno dominirali ruskim tržištem. Bivši čelnik ruske mobilne telekomunikacijske tvrtke potrošio je najmanje 2,3 milijarde dolara na tehnološke tvrtke, uključujući lokalnu tvrtku Prosus NV Avito i online platformu za zapošljavanje u kojoj je dioničar bio i Goldman Sachs.
Rat i međunarodne sankcije koje su uslijedile uništile su tri desetljeća ekonomske integracije sa Zapadom i rezultirale odlaskom iz Rusije ulagača poput Exxona, McDonaldsa i ostalih multinacionalnih kompanija. Tavrin je djelovao korak po korak, čim bi se neki od etabliranih igrača povlačilis tržišta uslijed sankcija.
Čitaj više
Amerikanci u lovu na Ruse koji su prodajom umjetnina kršili sankcije
Američko ministarstvo pravosuđa istražuje aukcijske kuće i prodaju skupih umjetnina Rusima.
04.02.2023
Rusi predvodili veliku nekretninsku šoping groznicu u Dubaiju
Dubai za Ruse postao sigurno utočište usred geopolitičke i ekonomske neizvjesnosti za ulaganja drugdje u svijetu.
16.01.2023
Kazahstan je utočište stranih ulagača za trgovanje ruskim obveznicama
Rusi su bili najčešći strani klijenti koji na kazahstanskim burzama.
12.01.2023
Sberbank tuži EU zbog prodaje podružnica u Hrvatskoj i Sloveniji
Iz Sberbanke tvrde da im je povrijeđeno "temeljno pravo na vlasništvo i na slobodu poduzetništva".
21.11.2022
"Kratkoročno, čini se da se definitivno događa rusifikacija poslovnog krajolika. Međutim, nema mnogo naznaka kako će ti poslovni ljudi uspjeti dosegnuti istu razinu bogatstva i slobode kakvu su imali prije rata", rekla je Liana Semchuk, analitičarka britanske konzultantske tvrtke Sibylline.
Tavrin je izgradio reputaciju poslovnog čovjeka i menadžera, a ne moćnog brokera i zato ne podliježe nikakvim kaznenim mjerama. Odbio je komentirati ovaj članak.
Njegovu kupnju Avite, u listopadu prošle godine, vrijednu 151 milijardu rublji (1,93 milijarde eura), koja je prije rata bila procijenjena na preko pet milijardi eura, financirala je Rosselkhozbank, državni zajmodavac koji je pod sankcijama SAD-a i Europske unije. Mjere američkog Ministarstva financija sprječavaju banku u prikupljanju dugoročnog financiranja, ali nije stavljena na stroži popis posebno označenih državljana dijelom zbog ključne uloge koju ima u financiranju izvoza hrane.
Tavrin je prošlog mjeseca kupio i 23 posto udjela u HeadHunter grupi od privatnog dioničkog fonda Elbrus Capitala za 147 milijuna dolara, a pritom su Elbrus i Goldman Sachs ostali dioničari. Njegova Kismet Capital grupa kupila je Russian Towers, neovisnog operatera mobilne infrastrukture, u siječnju 2022. neposredno prije invazije.
Tavrin se također neuspješno nadmetao za McDonald'sove restorane u Rusiji i posao prijevoza Yandex NV-a, kako navode osobe upoznatim s pregovorima, koje su htjele ostati anonimne.
Kako se rat približava svojoj jednogodišnjoj granici, obje se strane spremaju za nastavak borbi na neodređeno vrijeme. SAD i njegovi saveznici dosljedno su povećavali količinu i sofisticiranost vojne pomoći Ukrajini i redovito su pojačavali sankcije, uzrokujući egzodus stranih tvrtki iz Rusije.
Tavrin je kroz povijest ulagao u telekomunikacije, medije i reklamnu imovinu i u jednom trenutku se smatrao bliskim petoj najbogatijoj osobi u Rusiji, Alisheru Usmanovu. Surađivao je s Usmanovim u nekoliko poslova u posljednjih 15 godina, a bio je i glavni izvršni direktor mobilnog operatera milijardera, MegaFon PJSC. Usmanov je pod sankcijama SAD-a, EU-a i Velike Britanije.
Tavrin je prikupio oko 768 milijuna dolara s tri tvrtke s bjanko čekovima 2020. i 2021. Prva se spojila sa studiom za igre Nexters Global, dok se druge dvije, koje je sam pokrenuo, približavaju izvornim rokovima za dovršetak posla. On nije jedini Rus koji se bavi brzim akvizicijama, no broj zainteresiranih strana ograničen je zbog predloženog ruskog zakona o ograničavanju stranog vlasništva u mnogim imovinama i sankcija protiv sve većeg broja ljudi.
Vladimir Potanin, najbogatija osoba u Rusiji protiv koje je SAD u prosincu uvele sankcije, kupio je Rosbank PJSC od Societe Generalea i udio u TCS Group Holdingu od osnivača Olega Tinkova, koji je izjavio kako je bio prisiljen prodati udio nakon kritiziranja ruske invazije na Ukrajinu.
Nekoliko tvrtki prodano je lokalnim menadžmentima, a u nekim je ugovorima stajala i opcija o ponovnom otkupu. Mnoge tvrtke nisu otkrile uvjete pod kojima su se zadržale na ruskom tržištu. Primatelj franšize McDonald'sa Alexander Govor kupio je sve restorane te tvrtke, dok je Putin izdao dekret o prijenosu glavne imovine Exxona u zemlji na operatera koji uključuje državni Rosneft PJSC.
Kako se rat odugovlači, čak i otpornici poput Volkswagena, koji je zaustavio proizvodnju u svojoj ruskoj tvornici nakon invazije, preispituju svoju daljnju prisutnost na ruskom tržištu.
Milijarder i vlasnik Sistema PJSFC Vladimir Evtušenkov pregovara s njemačkim proizvođačem automobila o kupnji njegove tvornice u Kalugi, izvijestio je Kommersant 6. veljače, pozivajući se na osobe uključene u pregovore, koje su htjele ostati anonimne.
"Ruski ulagači su pod političkim pritiskom kupovine imovine od odlazećih stranih ulagača, a mnogi tu vide priliku za jeftino stjecanje imovine", rekao je Chris Weafer, glavni izvršni direktor Macro-Advisory. "Prisiljavanje Rusa da svoju imovinu odnesu kući, uz plašenje kako možda nikad više neće moći otići na Zapad, barem je pozitivno utjecalo na oblak sankcija protiv Putina."
.webp){kind=icon}
