Trump carine Indiji povećao na 50 posto. Što stoji iza te odluke?

Američki predsjednik Donald Trump uveo je dodatne carine od 25 posto na indijsku robu zbog kupnje ruske energije, objavila je Bijela kuća u srijedu, nekoliko sati nakon što razgovori Washingtona i Moskve o ratu u Ukrajini nisu donijeli pomak. Nove carine nadovezuju se na već postojećih 25 posto, čime se ukupna davanja podižu na 50 posto, a počet će se primjenjivati u roku od 21 dan, prema izvršnoj uredbi koju je potpisao Trump.

Time američki predsjednik želi kazniti Indiju zbog kontinuirane kupovine ruske nafte, optuživši ih ih da tako podupiru rat.

Sve to iznenadilo je analitičare koji su ga ranije smatrali prilično naklonjenim Vladimiru Putinu. Nakon obnove američke vojne pomoći Kijevu, prijetnji sankcijama Moskvi i postavljanja roka za mirovni sporazum, očito je da Washington nastoji smanjiti prihode Rusije, a povećati vlastite od izvoza energenata. U tom kontekstu, Trump sve više djeluje kao proukrajinski nastrojen čelnik, unatoč prijašnjoj retorici koja je sugerirala suprotno.

Iako je službeni New Delhi ponudio Washingtonu bescarinski uvoz američke robe u Indiju, Trump je izjavio da to nije dovoljno, zaprijetivši povećanjem carina i još neodređenom kaznom Indiji zbog kupovine i preprodaje ruske nafte.

Trump je za CNBC izjavio: "Oni podupiru ratnu mašineriju, i ako to nastave, neću biti zadovoljan."

Na platformi Truth Social napisao je: "Indija ne samo da kupuje velike količine ruske nafte, nego je i preprodaje na otvorenom tržištu uz ogroman profit. Nije ih briga koliko ljudi ubija ruski ratni stroj. Zbog toga ću značajno povećati carine koje Indija plaća SAD-u."

Indijski odgovor

Prema Reutersu, izvor iz indijske vlade izjavio je da je kupnja ruske nafte pomogla stabilizirati globalne cijene smanjujući pritisak na druge izvore. Indija, treći najveći uvoznik i potrošač nafte, više od trećine svojih potreba zadovoljava iz Rusije.

Indija ne samo da kupuje velike količine ruske nafte, već njezine rafinerije tu naftu prerađuju i prodaju na otvorenom tržištu | Bloomberg

 

"Ako prestanemo kupovati rusku naftu, tko će nadomjestiti te barele kako bi se održala ravnoteža na tržištu i spriječilo naglo povećanje cijena? Ne želimo da se ponovi 2022. godina kada je cijena nafte skočila na 137 dolara po barelu", izjavio je izvor upoznat s politikom New Delhija, aludirajući na situaciju s početka ruske invazije na Ukrajinu.

Dužnosnik je govorio pod uvjetom anonimnosti jer nije imao ovlasti za istupanje u medijima. Ministarstvo vanjskih poslova Indije prethodno je priopćilo kako je Indija neopravdano izdvojena zbog kupnje ruske nafte, naglasivši pritom da upravo zemlje koje kritiziraju Indiju same nastavljaju trgovati s Rusijom unatoč ratu u Ukrajini.

"Nepravedno je izdvajati Indiju", stoji u priopćenju.

New Delhi je pritom ukazao na to da SAD i dalje uvoze ruski uranijev heksafluorid za potrebe nuklearne industrije, ali i paladij, gnojiva i kemikalije, dok je Europska unija u 2024. ostvarila trgovinsku razmjenu s Rusijom u vrijednosti od 67,5 milijardi eura, uključujući rekordni uvoz ukapljenog prirodnog plina u količini od 16,5 milijuna metričkih tona.

Od početka rata u Ukrajini, Indija je pod pritiskom Zapada da se distancira od Moskve, no New Delhi tome odolijeva, pozivajući se na dugogodišnje strateške veze s Rusijom i vlastite ekonomske interese. Indija je tako postala jedan od najvećih kupaca ruske energije, a u prvoj polovici ove godine indijske su rafinerije dnevno kupovale više od 1,75 milijuna barela ruske sirove nafte. Takva strategija pomogla je zemlji u obuzdavanju inflacije i smanjenju troškova uvoza, unatoč kritikama iz Washingtona.

S druge strane, urednik ekonomije portala India Today Koustav Das podsjeća da su američki dužnosnici još 2022. i 2023. godine privatno poticali Indiju da nastavi s kupnjom ruske nafte kako bi se osigurala globalna stabilnost cijena.

"Ta se rečenica danas više ne čuje", zaključuje Das.

Ako Indija bude prisiljena smanjiti uvoz ruske nafte i okrene se skupljim alternativama, godišnji račun za sirovu naftu mogao bi joj porasti za 11 milijardi dolara, što bi dodatno potaknulo inflaciju i usporilo gospodarski rast.

Također, sada bi zbog carina indijski izvozni sektor mogao godišnje pretrpjeti štetu od 18 milijardi dolara, što bi smanjilo profitne marže, povisilo cijene i ugrozilo radna mjesta u malim i srednjim poduzećima.

Novi kupci za američku naftu i plin

Trumpovo povezivanje geopolitičkih ciljeva s naftnom politikom i trgovinskim pritiscima ne izražava samo nezadovoljstvo prema Moskvi zbog odbijanja brzog primirja u Ukrajini, već i širu američku strategiju redefiniranja energetskih savezništava. Cilj je ograničiti strateški utjecaj Kine i Rusije u kontekstu sve izraženije globalne podjele na američku i kinesku sferu utjecaja.

Donald Trump američkom naftnom i plinskom sektoru osigurava nove kupce | Bloomberg

 

Trump tako otvara nova tržišta za američki naftni i plinski sektor, što je i politički važno jer su njegovu kampanju snažno podržali američki energetski divovi. New York Times navodi da je njegov najnoviji porezni paket donio gotovo 18 milijardi dolara novih poticaja za američku naftnu i plinsku industriju. Carinske prijetnje tako služe i kao alat za osiguranje velikih kupaca.

Indija je povećala uvoz američkih energenata, no i dalje čini samo oko osam posto ukupnog indijskog uvoza nafte. Za usporedbu, Europska unija zamijenila je ruski plin pretežito američkim te se obvezala da će u iduće tri godine kupiti američke energente u vrijednosti od čak 750 milijardi eura.

Instrument pritiska

Carine prema Indiji Trump koristi kao sredstvo pritiska kako bi premijera Narendre Modija natjerao da promijeni energetski kurs. SAD uvozi gotovo petinu indijskog izvoza, pa bi povećanje carina pogodilo važne sektore poput tekstilne i farmaceutske industrije, automobilskih dijelova i elektronike.

Povećanje carina pogodilo bi važne sektore poput tekstilne i farmaceutske industrije, automobilskih dijelova i elektronike | Bloomberg

 

Baš kao i u slučaju Europske unije, Trumpove carine predstavljaju instrument podčinjavanja i, kako ocjenjuje komentator talijanskog dnevnog lista Corriere della Sera Federico Rampini, vođene su željom za kažnjavanjem.

"Carine su postale sveobuhvatno oružje sa širokim spektrom primjene. Dok se koriste isključivo kao sredstvo za uklanjanje trgovinskih neravnoteža, nalazimo se u kontroverznoj, ali ograničenoj ekonomskoj sferi. Međutim, 47. predsjednik ih također koristi ili prijeti da će ih koristiti kako bi druge zemlje prisilio da se usklade s njegovom voljom po pitanjima vanjske, pa čak i unutarnje politike", piše Rampini i dodaje da se svaki valjani sporazum o trgovinskim pitanjima može poništiti ako neka zemlja stane na put geopolitičkim prioritetima Washingtona.

Komentator austrijskog dnevnika Kleine Zeitung Thomas Golser navodi Brazil i Kanadu kao primjere koji ukazuju na to da se ne radi o trgovinskoj politici, već o osveti. Trump prijeti kaznenim carinama od 40 ili 50 posto na robu iz Brazila zbog "politički motiviranog" kaznenog progona bivšeg desničarskog predsjednika i njegovog političkog saveznika Jaira Bolsonara. Sličnu kaznu najavio je i za Kanadu nakon što je kanadski premijer najavio namjeru da prizna palestinsku državu.

S druge strane, komentator britanskog lista The Times Gerard Baker primjećuje da, unatoč svim predviđanjima i upozorenjima, Trumpova provokativna trgovinska politika zasad izgleda uspješno, budući da američko gospodarstvo u posljednjim mjesecima raste stabilnim tempom od tri posto godišnje, dok inflacija opada.

"Prerano je reći da je Trump pobijedio u svojim trgovinskim ratovima. No sa sigurnošću se može reći da se sve više dokaza gomila kako on vodi Sjedinjene Države u najdugotrajniji napad na ono što je desetljećima bio konsenzus političkog i ekonomskog establišmenta, ne samo u trgovini, već u gotovo svim sferama", navodi Baker.

Opasnost od sekundarnih sankcija Rusiji

Urednik India Todayja ističe kako analitičari smatraju da Trump koristi carine ne kao oružje slijepe sile, već kao promišljeni instrument za preusmjeravanje indijskih trgovinskih i energetskih prioriteta.

"Trumpovo upozorenje manje se odnosi na Moskvu, a više na želju Washingtona da preoblikuje energetske saveze. Povezujući naftu i carine, on povlači jasnu crtu, usmjerenu na osiguranje ekonomske prednosti, a ne na obranu globalnih normi", navodi Kas.

Vladimir Putin vjerojatno neće pristati na Trumpov ultimatum | Bloomberg

 

Što se Indija više bude okretala američkoj nafti i ukapljenom prirodnom plinu, to će više rasti američki energetski utjecaj, Trumpovi politički donatori imat će koristi, a SAD će ojačati svoj položaj u takozvanom drugom hladnom ratu u kojem se globalno gospodarstvo dijeli na dvije hemisfere.

No osim prijetnji Indiji, Trump je istodobno najavio uvođenje takozvanih sekundarnih sankcija Rusiji ako ne postigne dogovor s Ukrajinom do petka. Konkretno, najavio je da će, ako Putin ne pristane na primirje u Ukrajini, uvesti carine od 100 posto svim zemljama koje kupuju rusku naftu, pri čemu su najveći kupci Kina i Indija.

Dok Reuters prenosi ocjene svojih izvora kako Putin vjerojatno neće pristati na taj ultimatum te ostaje pri cilju da u potpunosti zauzme četiri ukrajinske regije, bivša ravnateljica Austrijskog instituta za europsku i sigurnosnu politiku Velina Tschakarova ističe da Trumpov ultimatum o sekundarnim sankcijama predstavlja više od prijetnje Rusiji te da je riječ o globalnom stres-testu novog svjetskog poretka.

"Ako se provedu, to bi izazvalo najveće prisilno razdvajanje energetskih tržišta od Drugog svjetskog rata, srušilo bi logiku slobodne trgovine i razbilo preostale dijelove integriranog globalnog opskrbnog lanca. Također bi pokazalo kolika je još snaga američkog dolara i pristupa američkom tržištu kao poluga strateške dominacije", istaknula je Tschakarova na društvenoj mreži X, dodavši da bi cijena toga bila "monumentalna".

"Pogrešna procjena mogla bi izazvati globalni energetski šok, potaknuti osvetničke trgovinske ratove i ubrzati stvaranje paralelnih financijskih i trgovinskih sustava, što se već događa kroz BRICS+, inicijative za dedolarizaciju i regionalne digitalne valute."

Po njezinoj ocjeni, za Rusiju je ovo početak duge borbe na zalasku moći, no sve na kraju ovisi o tome kako će reagirati službeni Peking.

"Ako Kina odluči pružiti otpor američkom pritisku, globalni sustav će se još dublje podijeliti u stratešku bifurkaciju. Ako pak Kina popusti, Rusija će se suočiti s egzistencijalnim ekonomskim porazom, a SAD će još jednom demonstrirati svoju trajnu sposobnost da nameće globalno poštivanje pravila", zaključuje Tschakarova.

-- Tekst nadopunjen informacijom o uvođenju dodatnih 25 posto carina.