.webp){kind=icon}
Neto dobit 20-ak domaćih banaka u prvih deset mjeseci prošle godine skočila je za 61 posto u usporedbi s istim razdobljem godinu prije, i to na 1,18 milijardi eura, pokazuju preliminarni podaci Hrvatske narodne banke (HNB). Domaće banke tako su nastavile svoju rekordnu godinu, pa ako je zarada banaka i u posljednja dva mjeseca nastavila rasti sličnim tempom, njihova je lanjska dobit možda dosegnula i milijardu i pol eura. Čak i ako tijekom studenog i prosinca nije bilo nekakvog posebnog rasta, bankari su proteklog vikenda itekako mogli nazdraviti uspješnoj godini.
Hrvatske banke lani su primarno profitirale od okružja visokih kamata koje je bilo rezultat borbe s inflacijom. Zahvaljujući vlastitoj visokoj likvidnosti, raspoloživi su novac u obliku depozita plasirale u središnju banku koja im je isplaćivala pozamašne kamate.
Nešto detaljniji podaci po pojedinim bankama koji su dostupni za devetomjesečno razdoblje pokazuju da je vodeća po profitu u tom trenutku bila Zagrebačka banka s 346 milijuna eura dobiti, a nakon nje slijedili su PBZ s 248 milijuna eura i Erste banka s profitom od 181 milijuna eura. Listu od pet banaka s najvišom zaradom u prva tri kvartala upotpunile su OTP banka uz dobit od 113 milijuna eura i Raiffeisen banka s 81 milijunom eura dobiti.
Aktiva cijelog bankovnog sustava je istovremeno porasla tek tri posto, na 78,2 milijarde eura, pokazuju podaci HNB-a.
Visoka likvidnost i profitabilnost ostavila je domaćim bankama i dosta prostora za odgođenu primjenu viših kamatnih stopa. Europska središnja banka je u borbu s inflacijom kroz zaoštravanje monetarne politike i dizanje referentnih kamatnih stopa krenula sredinom 2022. godine, kad Hrvatska još nije niti bila članicom eurozone.
U tom trenutku su se nominalne kamatne stope za nove stambene kredite kod hrvatskih banaka kretale ispod 2,5 posto, a čvršće su iznad tri posto zagazile tek godinu dana kasnije, odnosno u lipnju prošle godine. Prema posljednjim dostupnim podacima HNB-a, u studenom su u prosjeku bile 3,6 posto. Kod kreditiranja kompanija je taj rast išao nešto bržim ritmom, no banke su dugo čekale i s dizanjem kamata na depozite, zbog čega im profitabilnost nije stradala.
Prosječne kamatne stope na oročene depozite kućanstava skočile su iznad jedan posto početkom 2023. godine, ali su se ispod dva posto zadržale sve od listopada. U studenom su iznosile 2,35 posto. Kao i s kreditima, rast kamata na depozite poduzeća bio je nešto brži, s prosječnih 1,3 posto početkom godine, na 3,4 posto u studenom 2023. godine, ali brojke o ostvarenom profitu sugeriraju da niti to nije jače nagrizlo dobit bankara.
Nova godina i nova utrka za profitom tek su na početku, ali lanjska rekordna dobit hrvatskih banaka omogućila im je i solidnu "prednost". Svejedno ne treba sumnjati da će i ove godine pokušati zaraditi što više.
