Stambeni krediti u Hrvatskoj povoljniji nego u Austriji ili Njemačkoj

U ovom trenutku u Hrvatskoj možete podignuti povoljnije stambene kredite nego u Austriji ili Njemačkoj, "i to uz fiksne kamatne stope", napomenuo je u četvrtak Christoph Schöfböck, predsjednik uprave Erste & Steiermärkische banke, komentirajući aktualnu situaciju na domaćem financijskom tržištu. Povijesno gledano, činjenica da Hrvatska u usporedbi s drugim zemljama ima vjerojatno najpovoljnije kamatne stope na kredite za građanstvo, je svakako izuzetak. Domaći potrošači su se proteklih desetljeća navikli propitkivati zašto su u drugim državama krediti bitno povoljniji nego kod nas, no situacija se izmijenila.

Okružje visokih kamatnih stopa u Europi, što je posljedica borbe s visokom inflacijom, nije se toliko odrazilo na Hrvatsku kao na druge države. Dva glavna razloga za to, objasnio je Schöfböck, su naš ulazak u eurozonu ove godine te vrlo visoka likvidnost koju u Hrvatskoj imamo već godinama. Kamatne stope tako kod nas jesu rasle, ali bitno manje nego u drugim državama.

Povoljni efekti šire se i dalje. U Erste banci trenutno imaju rekordno niske udjele teško naplativih i nenaplativih kredita. Nakon krize 2008. i 2009. godine udio tih kredita bio je znatno viši od deset posto, a u ovom se trenutku kreće oko tri posto, za male i srednje tvrtke čak i ispod dva posto. To upućuje na zdrave financije kod klijenata i ta je slika "bitno bolja" nego prije nekoliko godina, istaknuo je Schöfböck.

Za bankovni i financijski sektor ovo je bila izazovna godina, ali "ukupno gledajući ja mislim da možemo biti zadovoljni", izjavio je prvi čovjek Erste banke u Hrvatskoj. Prema podacima središnje banke Erste banka je do kraja rujna ostvarila neto dobit od 181 milijun eura, u usporedbi s lanjskim 141 milijunom.

S 14 milijardi eura aktive krajem rujna, Erste banka je treća po veličini banka u Hrvatskoj. Čini se da bi tamo mogli u dogledno vrijeme zapucati i na poziciju druge banke po veličini. Od Privredne banke Zagreb dijele ih još dodatne dvije milijarde eura aktive. Schöfböck je u četvrtak najavio i nove proizvode za korporativni sektor s kojima misle izaći u proljeće.

U međuvremenu se nadaju i rastu štednje građana. Erste je još u svibnju podigla kamatne stope na oročenu štednju, a u studenom su to napravili i drugi puta. Vjeruju da su za sada jedini među domaćim bankama sa strategijom dugoročnijeg dizanja kamatnih stopa jer tri posto kamate na oročenu štednju nude i na rok od pet godina i to usprkos tome što očekuju da će kamate u međuvremenu ići prema dolje. Zasad nema velikog odaziva na njihovu relativno svježu ponudu, komentirao je Schöfböck, no nadaju se da bi s proljećem i očekivanim padom kamata interes mogao porasti.

Razvoj tržišta

U borbi za novcem građana konkurencija im je od ove godine i država. U Erste banci su pozdravili izdanja "narodnih" obveznica i trezorskih zapisa. Iako im kratkoročno to može i smanjiti depozite, smatraju da je u duljem roku razvoj tržišta kapitala i financijske pismenosti, što se potiče prodajom državnih vrijednosnica izravno građanima, dobra državna strategija.

Unatoč općem rastu kamatnih stopa banka bilježi rast kreditiranja i kod građana i kod kompanija. Nakon rekordne prošle godine kad su krediti korporativnom sektoru rasli preko 15 posto, ove su godine očekivali sporiji rast što se i ostvarilo. "Međutim, i dalje imamo rast", istaknuo je Schöfböck. U usporedbi s bliskim tržištima, Hrvatska je ove godine jedno od najjačih kad su u pitanju korporativni krediti.

Kreditni portfelj

Njihovi klijenti su investirali u nove projekte, čak i kad se radi o malim i srednje velikim tvrtkama, ističu u Erste banci, gdje i iduće godine očekuju blagi rast. Schöfböck je u četvrtak rekao da danas u hrvatskom gospodarstvu puno toga izgleda bolje nego prije desetak godina. Kako drže oko četvrtine tržišta korporativnog sektora u Hrvatskoj smatraju da imaju jako dobar uvid u kretanje hrvatske ekonomije.

Kreditni portfelj im odgovara situaciji u gospodarstvu, odnosno oko 20 posto korporativnih kredita vezano je uz turizam. Ističu kako vide i neke trendove diverzifikacije, prije svega kroz prehrambenu i poljoprivrednu industriju. No vrlo važnim smatraju i informacijsko-komunikacijski sektor. "Osobno mislim da bi za tri do pet godina ICT sektor možda mogao biti drugi ili treći po važnosti u Hrvatskoj", napomenuo je Schöfböck.

Uz te sektore istaknuli su i logističke kompanije jer Hrvatska zbog svojeg položaja sada profitira u regiji nakon što je ušla u Schengen. U Erste banci su napomenuli kako su i oni napravili prve korake u tom smjeru, odnosno u smjeru građenja centara stručnosti za cijelu regiju u Hrvatskoj. Nadaju se da će im to pomoći kako bi postali predvodnici u tom segmentu i da Hrvatska može postati neka vrsta financijskog središta regije.

U idućoj godini očekuju stabilizaciju kamatnih stopa, posebno za korporativni sektor. Očekuju i nastavak investicijske aktivnosti, usprkos izazovima koji se očekuju u eurozoni u 2024. i prognozama da će se ekonomija kretati oko nule.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar