.webp){kind=icon}
Američke banke položile su stres test Saveznih rezervi s visokim ocjenama, ali predstavnici te institucije sada slijede korake kolega iz Europske centralne banke i najavljuju da polaganje tog testa neće više biti tako jednostavno.
Vodeće banke s Wall Streeta mogle bi se suočiti s višim kapitalnim zahtjevima nakon što je potpredsjednik Feda Michael Barr najavio strože propise. To znači da će i za banke s aktivom od sto milijardi dolara vrijediti kapitalni zahtjevi koji sada vrijede za institucije s aktivom od 700 milijardi dolara.
Najave dolaze nakon što su američke banke uspješno prošle stres testove kojima se mjeri sposobnost banaka da izdrže šokove na tržištu, pa samim tim i razinu kapitala koji se od banaka zahtijeva.
"Dakle, mnogo je manji naglasak na individualnom upravljanju rizikom, jer, da se mi razumijemo, banke upravljaju rizikom i tu je osnovna veza između profita i rizika. Naravno, veći je profit kad je veći preuzeti rizik. Ideja regulatora je upravo da ograniči banke. Ipak, u preuzimanju tog rizika, u procesu individualne procjene, znači da se drže nekih standardnih uobičajenih bankarskih kriterija. I da to bude obaveza na neki način", kaže Zoran Grubišić s Beogradske bankarske akademije.
Fed zauzima sličnu poziciju kao europski regulatori, koji su u lipnju poručili bankama da lagana vožnja tijekom ranih stres testova ove godine može postati nešto "truckavija" nakon runde koja završava krajem srpnja. ECB je tada poručio zajmodavcima koji su profitirali od viših kamatnih stopa da se pripreme za prilagođavanja kako bi konačni rezultati bili kredibilniji.
U bankarskom sektoru te najave su dočekane s negodovanjem i optužbama da regulatori žele izvršiti pritisak na industriju - na kraju, razina kapitala europskih banaka je blizu vrhunca dostignutog tijekom pandemije.
Financijska snaga europskih banaka - razine kapitala nadomak vrhunca iz pandemijskog razdoblja
Slična je reakcija i na Wall Streetu, gdje su banke pokazale solidne rezultate na stres testu koji već podrazumijeva stroža pravila u odnosu na europsku regulaciju, a uz sve to američke banke zadržavaju bolji tržišni udio od europskih banaka.
Grubišić objašnjava da razlika leži u prirodi bankarskih tržišta i okrenutosti američkih banaka u vrijednosne papire - koji su urušili i Silicon Valley Bank.
"SVB je previše investirala u vrijednosne papire, čak u trezorske zapise i preuzela preveliki rizik po osnovi koncentracije. Dakle, američke banke jesu tu malo izloženije, mnogo više su okrenute k investicijskom bankarstvu u odnosu na tradicionalno kontinentalno bankarstvo koje ipak još uvijek dominira u Europi. I zato su ti stres testovi stroži i oprezniji, jer je rizik na tom tržištu veći s rastom kamatnih stopa. To su scenariji koje nitko ne može do kraja predvidjeti i zato se rade oštriji stres testovi i opreznije se pristupa svemu tome," kaže Grubišić.
S druge strane, pojedini ekonomisti vide naznake krize u interesu koji je izazvala glavna refinancirajuća operacija ECB-a, u kojoj je čak 75 europskih banaka podnijelo zahtjev za više od 18,5 milijardi eura kratkoročnih pozajmica, što je najviša svota još od 2017. godine. Zahtjevi dolaze sinkronizirano s istekom roka vraćanja jeftinih dugoročnih TLTRO pozajmica vrijednih čak 500 milijardi eura.
Kratkoročne pozajmice banaka - ECB izdvojio više od 18 milijardi eura za europske banke
Neki analitičari ovo vide kao znak predstojećeg stresa na tržištu, ali Grubišić smatra kako je to jednostavno znak opreza i priprema za potencijalno negativne scenarije.
"Rekao bih da je lekcija iz bankarske krize naučena, ali mi još uvijek ne znamo po dubini aktivu banaka u pogledu centralizacije, koncentracije, diverzifikacije plasmana. Dakle, tu bih bio oprezniji, ali mislim da je pouka izvučena i ne vidim neke posebne rizike da se nešto novo dogodi u bankarskom sektoru," zaključio je Grubišić.
