.webp){kind=icon}
Najveća domaća banka prošlu je godinu završila s 11 posto nižom dobiti, dok su druga i treća banka po veličini aktive uspjele nadmašiti rezultate iz 2021. godine. Zagrebačka banka je tako 2022. završila s neto dobiti od 1,79 milijardi kuna, pokazuju preliminarni podaci središnje banke. Godinu prije njen profit je bio dvije milijarde kuna.
Privredna banka Zagreb (PBZ) je kraj prošle godine dočekala s 1,43 milijarde kuna dobiti, impresivnih 27 posto više nego u 2021. godini. Erste & Steiermärkische banka, koja se s krajem 2022. konačno pridružila prvim dvjema kao jedna od banaka s aktivom višom od 100 milijardi kuna (mada zbog uvođenja eura ta psihološka razina sada više nema toliki značaj) također je lani poslovala uspješnije. Neto dobit povećana je za 15 posto, s 847 na 977 milijuna kuna.
Sveukupno, hrvatske su banke 2022. godinu završile s pet posto nižom dobiti, ali i aktivom većom za 14 posto. Zajednička dobit dvadeset banaka lani je iznosila 5,33 milijarde kuna, 4,9 posto manje od 5,61 milijarde koliko je poslovni rezultat bankovnog sektora iznosio u 2021. godini.
Čitaj više
Analiza BBA: Ove godine manje novih kredita i više kamate
Kreditna aktivnost banaka usporit će zbog usporavanja gospodarstva i neizvjesnosti oko budućnosti ekonomije.
08.02.2023
Banke na pragu rekordne zarade
Dobit za prvih 11 mjeseci viša nego u pretpandemijskoj 2019. godini.
02.02.2023
HNB: Imovina banaka porasla rekordnih 50,6 milijardi kuna
Rastu imovine najviše su pridonijeli depoziti na transakcijskim računima kućanstava i nefinancijskih društava.
17.01.2023
Bankari očekuju da bi kamatne stope na štednju mogle lagano rasti
ECB bi u prvoj polovici godine depozitnu kamatnu stopu mogao dignuti na iznad tri posto.
20.01.2023
Aktiva je tijekom 2022. porasla za više od sto milijardi kuna na konačnih 570 milijardi, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB). Ovakav porast zasigurno je velikim dijelom posljedica polaganja gotovine na račune u banke radi lakše, automatske, konverzije kuna u eure.
Mada više od pet milijardi kuna profita sugerira vrlo uspješnu godinu za domaće banke, pojedinačni rezultati pokazuju da se banke nisu baš lako nosile s izazovima. Zagrebačka banka nije jedina među velikima koja je kraj 2022. dočekala s nižim profitom. Dobit Raiffeisen banke smanjena je za 40 posto, s 462 na 279 milijuna kuna. Sličan pad imala je i Addiko banka. Dobit joj je smanjena za 36 posto, s 80 na 51 milijun kuna.
Tek nijansu niži pad, od 35 posto, imala je i Hrvatska poštanska banka (HPB). Neto dobit joj je pala s 202 milijuna kuna u 2021. na 132 milijuna u prošloj godini. Nova hrvatska banka, bivša Sberbanka sada u vlasništvu HPB-a, također je imala lošu godinu, ali s obzirom na probleme koje su u njenom poslovanju prouzročile sankcije nakon ruske invazije, to je i razumljivo. S 34 milijuna kuna dobiti u 2021. Nova hrvatska banka je spala na čak 249 milijuna kuna gubitka lani.
Iznimka, a ne pravilo
Sve u svemu, među većim domaćim bankama rast profita je više bio iznimka nego pravilo. PBZ-u i Erste banci se u tome lani priključila jedino OTP banka. Njoj je dobit porasla za sedam posto, s 631 na 675 milijuna kuna, pokazuje statistika HNB-a.
Međugodišnje promjene u aktivama banaka pokazuju da su građani nešto više naginjali većim bankama kad su polagali gotovinu na račune za konverziju u eure. S iznimkom Addiko te Nove hrvatske banke kojoj je aktiva iz već spomenutih razloga lani smanjena, sve veće banke lani su uspjele aktivu povećati za više od deset posto. Erste banka i HPB za po čak 24 posto. Ukupno, u šest najvećih banaka aktiva je lani porasla za više od 70 milijardi kuna.
