Analiza BBA: Regionalna industrija lani stagnirala, ali u 2024. joj slijedi buđenje

Industrijska proizvodnja u Adria regiji stagnirala je (u prosjeku) u 2023. U Hrvatskoj su ostvarene brojke u skladu s tim prosjekom (blagi pad od 0,1 posto), dok je Srbija rasla za 2,3 posto, a Slovenija pala za 5,3 posto, pokazuje najnovija analiza istraživačkog centra Bloomberg Adrije.

Cijelu analizu možete preuzeti OVDJE.

Naši analitičari pozabavili su se i stanjem regionalne vanjske trgovine koja pokazuje tendenciju pada. Glavni uzroci tome su još uvijek visoki bazni učinci iz 2022. (izraženijih na strani uvoza) te prigušena vanjske potražnje zbog prijetnje recesije u Europskoj uniji (EU), pojašnjava analitički tim BBA.

Naglašavaju kako su brojne regionalne proizvodne tvrtke uključene su u europske industrijske procese pa je ubrzanje u velikim gospodarstvima Unije ključno za daljnje poboljšanje industrijske proizvodnje i vanjskotrgovinskog profila.

"Proizvodnja u Hrvatskoj lani je ostala nepromijenjena u usporedbi s 2022. jer je gospodarstvo više okrenuto uslugama. U Srbiji je porasla zbog specifične zemljopisne raznolikosti izvoza i snažne potpore izravnih stranih ulaganja. Sjeverna Makedonija se još uvijek nije oporavila od pandemije, prvenstveno zbog nedostatka reformi koje mijenjaju pravila igre i visoke geografske koncentracije izvoza (gotovo polovica ukupnog izvoza ide za Njemačku). BiH se suočila s padom industrijske proizvodnje jer je potonuo izvoz metalne industrije zbog slabije potražnje recesijom pogođenih glavnih izvoznih partnera. Slovenija je također zabilježila pad zbog svoje visoke povezanosti s EU-om i osjetljivosti njihove izvozno orijentirane ekonomije na vanjsku potražnju", elaborirali su naši analitičari.

Izvor: Lokalni statistički uredi, Eurostat, BBA analiza

Naglašavaju kako se u regiji posebno ističe farmaceutska industrija koja bilježi značajan rast proizvodnje (do +20 posto u Hrvatskoj i S. Makedoniji, +14 posto u Srbiji, +9 posto u BiH).

Hrvatska se polako oporavlja

Što se Hrvatske tiče, industrijska proizvodnja je unatoč ukupnom padu od 0,1 posto počela pokazivati znakove oporavka pred kraj godine. Tako je u četvrtom kvartalu lani rasla za 1,6 posto na međugodišnjoj razini, a svijetla točka bio je spomenuti farmaceutski sektor sa skokom proizvodnje od 22,2 posto na godišnjoj razini u 2023.

"Hrvatska vanjskotrgovinska bilanca 2023. je završila u minusu, i to s obje strane – uvozne i izvozne. Prethodna godina bila je neuobičajena zbog skokova cijena, koji su osigurali visoku bazu i gurnuli brojke za 2023. u crveno", stoji u analizi.

Osvrnuli su i na geopolitičke čimbenike koji će utjecati na gospodarska kretanja regije pa tako naglašavaju da je eskalacija sukoba oko Crvenog mora obnovila pritiske na opskrbne lance, posebice one na ruti Azija – Europa. Posebnu pažnju su posvetili Kini, a generalno zaključuju da će osim rastućih troškova (koje će snositi uglavnom europske zemlje), ključni problem biti rokovi isporuke. To što će usporiti industrije izravno, odnosno indirektno preko potražnje od strane partnera s istim problemima.

Optimistične prognoze

Unatoč izazovima, prognoziraju jednoznamenkasti rast industrije u Adria regiji do kraja 2024. godine. Letargičan start godine promijenit će snažnija vanjska potražnja. Pozitivan trend će se preslikati i na vanjsku trgovinu zbog oporavka uvoza.

Izvor: EC Industrial production survey, BBA izračun

"Regionalna industrija već bilježi poboljšanje u knjigama narudžbi početkom 2024., iako još uvijek vlada pesimizam jer većina smatra da su narudžbe ispod uobičajene razine za ovo doba. Kako vanjska potražnja bude jačala, a uvoz se poboljšavao, isti trend slijedit će i izvoz", zaključuju naši analitičari.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar