Globalnom pivskom industrijom vlada nekolicina proizvođača koji su svoje točionike čvrsto uspostavili i na tržištima Adria regije. Od devet kompanija s liste regionalnih pivara koje su analizirali analitičari Bloomberg Adrije, njih šest su podružnice ili rezultat zajedničkih ulaganja globalnih konglomerata kao što su Molson Coors, Heineken, Carlsberg i Coca-Cola. Neosporno je, zaključili su analitičari, i pred pivarima je izazovna godina. Iako se zbog recesije ljubitelji neće odreći svog omiljenog napitka od hmelja i slada, okrenut će se povoljnijim inačicama proizvoda, a u njemu će više uživati kod kuće. Drugim riječima, proizvođači bi mogli osjetiti dah recesije na profitabilnosti.
Iako je pivo jeftin proizvod koji se geografski mora proizvoditi blizu krajnjih potrošača radi ekonomičnosti i niskih troškova logistike, pandemija koronavirusa je već donijela neke promjene toj industriji. Budući da se smanjila konzumacija u barovima i restoranima, porasla je potražnja za pivom u limenkama.
"Aluminijske limenke imaju mnogo prednosti u odnosu na pivo u staklenim bocama. Za trgovce to znači lakše rukovanje uz manji rizik od loma. Također, pivo u toj ambalaži zauzima manje prostora na policama, a niži su i troškovi električne energije za hlađenje piva", objašnjavaju analitičari.
Limenke imaju i drugih prednosti. Osim nižih troškova transporta jer je lakša od staklenih boca, takva ambalaža omogućuje i atraktivniji dizajn s obzirom na to da imaju više reklamnog prostora. Također, aluminij je ekološki poželjniji oblik ambalaže zbog toga što omogućavaju neograničeno recikliranje.
Međutim, aluminij je poskupio zbog uskih grla u opskrbnom lancu uzrokovanih pandemijom. Rast cijena je dodatno potaknuo rat u Ukrajini i sankcije prema Rusiji, koja ima šest posto globalnog kapaciteta za proizvodnju aluminija.
Marže u industriji
Promjene u navikama konzumacije odražavaju se i na model distribucije piva. Na on-premise kanalima poput restorana i kafića pivo se obično dobavlja kroz troslojni model distribucije koji uključuje proizvođača piva, distributera te sektor ugostiteljstva i hotelijerstva (HoReCa).
"Unatoč tome što zbog složene logistike imaju posrednika u plasmanu svojih proizvoda prema HoReCa sektoru, proizvođači piva mogu ostvariti bolje marže na račun krajnjeg potrošača, koji je spreman platiti više cijene za potrošnju izvan kuće", navode analitičari i dodaju kako off-premise konzumaciju obično karakterizira dvoslojni model distribucije, odnosno proizvođači pivo prodaju direktno trgovcima na malo.
Maloprodaja nudi niže marže za proizvođače piva zbog toga što je cijena niža kada se ne kupuje u lokalima, česte su promotivne akcije, a tržišni udio maloprodaje visoko je konsolidiran, što utječe na pregovaračku moć. Unatoč tome, proizvođači piva mogu ostvariti mnogo veće marže kod trgovaca na malo nego drugi proizvođači potrošačkih roba zbog svoje nadmoći i oligopolizirane industrije u kojoj svega dva ili tri proizvođača često kontroliraju 70-80 posto tržišnog udjela.
Analiza je obuhvatila po dvije najveće kompanije iz svake od zemalja regije temeljem prodajnih rezultata. Izuzetak je Slovenija, čija druga najveća pivara ima promet manji od milijun eura, odnosno ispod praga koji su analitičari odredili kao kriterij za usporedbu.
Kompanije koje su ostvarivale sličan promet, imale su prosječno pad prodaje 13 posto uzrokovan pandemijskim utjecajima. U 2021. godini sve su kompanije ostvarile zdrave stope rasta i uspješno se oporavile, iako nisu dosegle prodajne rezultate kakve su ostvarile 2019. godine.
Obim prodaje u 2021. godini bio je manji u svim zemljama regije jer su mjere protiv koronavirusa i dalje bile aktivne. Srbija je jedina od promatranih zemalja povećanjem cijena uspjela nadoknaditi negativan pandemijski učinak i u 2021. nadmašila prodajni rezultat iz 2019. godine.
Pokazatelj neto duga implicira da konkurenti generalno imaju višak gotovine, a samim time i da im je zaduženost niska. Međutim, zbog toga što su dio globalnih konglomerata, svaku transakciju poput uzimanja kredita, prodaje dijela poslovanja ili akvizicije središnjica grupacije mora odobriti.
"Na konsolidiranoj razini, ovi konglomerati imaju prilično visoke razine zaduženosti s pokazateljima neto duga koji prelaze 2x EBITDA tako da lokalni menadžment često ima vezane ruke u pogledu donošenja odluka u vezi s eksternim financiranjem", objašnjavaju analitičari.
Poslovanje u Adria regiji unosno je za najveće svjetske pivare. Neki od čimbenika koji utječu na njihovo poslovanje su niža efektivna stopa poreza na dohodak, razlika u tržišnom udjelu, manja diverzifikacija proizvoda, što rezultira nižim uloženim kapitalom, veća izloženost on-premise kanalu s većim maržama te niža konsolidacija u maloprodaji koja utječe na pregovaračku moć.
Budućnost
"Nepovoljno makroekonomsko okruženje kroz rast kamatnih stopa, visoku inflaciju i posljedično smanjenje realnog raspoloživog dohotka neminovno će utjecati na financijske rezultate proizvođača piva", dodaju analitičari.
Analitički tim pojašnjava kako recesijska okruženja rezultiraju nepovoljnim promjenama u miksu proizvoda i plasmanu proizvođača piva. Drugim riječima, potrošači obično naginju pivu s nižim cijenama i kupovini izvan lokala. Obje aktivnosti dovode do pada marže jer i pivo po nižim cijenama i prodaja izvan prodajnih mjesta imaju nižu bruto maržu.
Dugoročno povećanje ekonomskog standarda prati i povećana potrošnja craft piva, a analitičari smatraju da ta potražnja može pozitivno utjecati na tradicionalne igrače. Oni imaju ekonomsku moć investirati u craft pivovare i marketinške aktivnosti, kako bi izgradili nove brendove ili kupili proizvođače craft piva u usponu. Kako navode, pomak potrošača ka craft pivovarama dugoročno će pozitivno utjecati na marže.
Rastući tržišni udio diskontnih trgovaca i njihova sklonost ka proizvodima privatnih marki ne bi trebala ostaviti negativan materijalan utjecaj na proizvođače piva, "uprkos činjenici da naša regija ima relativno niži ekonomski standard u odnosu na zapadne zemlje".
Podaci pokazuju da pivo ima najniži udio u prodaji među kategorijama privatnih marki.