Cijene sirovina nakon vrtoglavih razina dostignutih tijekom ove godine trenutno padaju. Najviše su utjecaja na tržišna kretanja u Europi imala ratna događanja u Ukrajini. Sve se to, naravno, odražava i na Adria regiju, pa je analitički tim našeg medija prognozirao kako nas i u narednim mjesecima očekuje nestabilnost cijena uzrokovana geopolitičkim događanjima, ali i borbom protiv inflacije.
Poljoprivreda
Tržišta poljoprivrednih sirovina su tijekom prvog polugodišta 2022. dostigla vrhunac. Neke su od njih zabilježile najviše vrijednosti svih vremena, poput pšenice koja se 23. svibnja trgovala za 1.279 dolara po bušelu.
Bloomberg
Cijene poljoprivrednih proizvoda, uglavnom žitarica, poput spomenute pšenice, ali i kukuruza, čiji su globalni dobavljači Rusija i Ukrajina, u prvoj su polovici 2022. znatno porasle, navodi se u izvješću analitičkog tima Bloomberg Adrije. Nastavile su rasti i veći dio drugog tromjesečja ove godine, a glavni čimbenici takavoga trenda bili su: zatvaranje ukrajinskih crnomorskih luka; rastuće svjetske cijene gnojiva, čiji su glavni dobavljači Rusija i Ukrajina; suše u dijelu velikih svjetskih proizvođača, posebno izražene u Sjedinjenim Američkim Državama i Europi; zabrane izvoza hrane koje je uslijed nesigurnosti uvelo nekoliko azijskih zemalja proizvođača, poput Indije.
Međutim, dio ovih čimbenika sredinom lipnja se preokrenuo, a u tom je smislu možda najvažnije ponovno otvaranje ukrajinske luke u Odesi za izvoz. To je spustilo cijene poljoprivrednih proizvoda, pa se tako pšenica vratila na predratne razine, uz pad od 34 posto u odnosu na ovogodišnji vrhunac, dok je cijena kukuruza od svojeg vrhunca u 2022. pala za 11,5 posto. Ovome je znatno pridonio pad premija rizika za cijene terminskih ugovora jer nije došlo do materijalizacije rizika u okviru industrijske ponude.
"Oko 3,9 milijuna tona poljoprivrednih proizvoda izvezeno je iz ukrajinskih crnomorskih luka od početka kolovoza, u okviru sporazuma o izvozu, pokazali su podaci Ujedinjenih naroda. Kukuruz čini gotovo 50, a pšenica oko 25 posto ugovorenog izvoza", piše u izvješću naših analitičara.
Na pad cijene pšenice tijekom proteklog mjeseca najviše su utjecala dva čimbenika: spomenuto deblokiranje crnomorskih luka; snažan urod u Rusiji, najvećem svjetskom izvozniku, koji je doveo do skoro rekordne količine pšenice dostupne za isporuku.
Kada je u pitanju kukuruz, njegova je cijena pala ispod maksimalnih razina zabilježenih u svibnju, kad je iznosila 766 dolara za bušel, i to uglavnom zbog već navedenog otvaranja luke u Ukrajini, što je nadomjestilo probleme izazvane jakim sušama.
Cijena kukuruza pala je zbog otvaranja luke u Odesi / Bloomberg
Cijena soje pala je za 8,2 posto u odnosu na ovogodišnji maksimum iz lipnju, kada je bila na 1.582 dolara za bušel. Kako podsjeća naš analitički tim, poremećaji u opskrbnom lancu i ograničenja trgovine utjecala su na tržište soje tijekom pandemije koronavirusa. Ti su čimbenici smanjili proizvodnju sojinih nusproizvoda, što se odrazilo i na samo tržište soje. Međutim, cijene su joj trenutno u padu i prate kretanja u ostatku agrosektora.
Energija
Cijena nafte tipa brent nedavno je pala ispod 90 dolara za barel, prvi put od početka rata u Ukrajini, uslijed zabrinutosti glede potražnje nafte zbog ponovnih lockdownova u Kini i usporavanja globalnog gospodarstva. Brent je oslabio 29 posto u odnosu na ovogodišnji maksimum zabilježen 8. ožujka, kad je bila 127,98 dolara za barel.
Bloomberg
Spomenuti razlozi za brigu ulagača više su nego nivelirali nestašice koje su morile sektor još od izbijanja pandemije. Također, za razliku od cijene prirodnog plina, cijena nafte u Europi mnogo manje ovisi o ruskoj opskrbi jer je riječ o proizvodu kojim se širom svijeta može lakše trgovati, pa je samim time i prijelaz na opskrbu drugih proizvođača dostupniji.
Tako Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) nastoje ubrzati svoje planove povećanja proizvodnje sirove nafte. Kompanija ADNOC, umjesto do prethodno planirane 2030. godine, kapacitet za crpljenje pet milijuna barela nafte dnevno sad teži postići do 2025. godine. Trenutni je proizvodni kapacitet UAE-a nešto viši od četiri milijuna barela dnevno, ali je zbog dogovora u okviru kartela OPEC+ proizvodnja bliža razini od oko 3,16 milijuna barela dnevno.
Kada je riječ o prirodnom plinu, stalna neizvjesnost glede pouzdanosti dotoka energenta iz Rusije u Europu, primjerice zbog prekida u opskrbi Sjevernim tokom 1, pogurala je cijene referentnog nizozemskog TTF plina s minimuma iz veljače od 69,8 eura na najvišu razinu svih vremena – 339,2 eura po megavatsatu 26. kolovoza. To je, napominju u izvješću naši analitičari, rast od čak 386 posto. Trenutno se plinom trguje po 37 posto manjoj cijeni u odnosu na taj vrhunac. Padu cijena pridonijelo je naglo je povećanje njemačkih zaliha plina krajem kolovoza na otprilike 85 posto ukupnog skladišnog kapaciteta. Ipak, činjenica da je početkom rujna Rusija na neodređeno vrijeme zaustavila dotok plina i dalje utječe na rast cijene.
Za potrebe analize cijena električne energije, naš se tim služio indeksom austrijske energetske burze EXAA čije spot trgovanje uključuje više od 65 trgovaca električnom energijom iz 14 zemalja. Pokazalo se kako je cijena struje od početka godine bila izuzetno nestabilna, bilježeći veliku razliku između svibanjskog minimuma od 40,7 eura po megavatsatu i maksimuma u kolovozu od 682,89 eura po megavatsatu. Preciznije, ta razlika u razdoblju od samo tri mjeseca iznosi 1578 posto! Trenutno se strujom trguje za oko 250 eura po megavatsatu, što je 174 posto manje od vrhunca.
Trenutno se strujom trguje za oko 250 eura po megavatsatu / Bloomberg
Glavni je čimbenik povećanja cijene električne energije, prema izvješću, globalna nestašica plina.
Kupci električne energije u Adria regiji snažno ovise o navedenim tržišnim cijenama, što sugerira da će se troškovi za struju odraziti na profitne marže regionalnih dobavljača energije.
Očekivanja
"Za ostatak 2022. i tijekom 2023. očekujemo da će se poljoprivredni i energetski proizvodi trgovati na cjenovnim razinama sličnim sadašnjima ili nešto nižima, ali će volatilnost i dalje biti prisutna", poručuju analitičari Bloomberg Adrije.
U narednih nekoliko mjeseci, dodaju, bit će dosta uglavnom geopolitičkih neizvjesnosti i izgleda nastavka aktualnih trendova u kraćem, pa i srednjem roku.
Gospodarsko usporavanje s jedne strane može dodatno smanjiti potražnju za sirovinama, dok strukturni čimbenici na tržištima sirovina s druge strane sugeriraju mogućnost određenog potencijala pada cijena, imajući u vidu sljedeće čimbenike: geopolitiku koja će održavati visoke cijene energije; prelijevanje visokih cijena energije na cijene ostalih sirovina; trenutno nisku razinu zaliha sirovina u svim kategorijama (u lipnju su globalne zalihe bile 19 posto ispod povijesnog prosjeka).
Troškovi za struju odraziti na profitne marže regionalnih dobavljača energije / Bloomberg
Usto, cijene sirovina zbog pojačanog utjecaja klimatskih promjena mogu ostati nestabilnije nego inače.
"Dosta važan indeks cijena hrane FAO-a u prosjeku je iznosio je u kolovozu 138,0 bodova, što je 1,9 posto niže u odnosu na srpanj, ali 7,9 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Indeks odražava mjesečne promjene u cijenama košarice osnovnih prehrambenih proizvoda na međunarodnoj razini. Barometar globalnih cijena hrane pao je u kolovozu peti mjesec za redom. Ovo opravdava pritisak na spuštanje cijena poljoprivrednih sirovina", pojašnjavaju analitičari.
Cijene plina su prema terminskim ugovorima nizozemskog ICE indeksa TTF prirodnog plina i dalje 207 posto više u odnosu na najnižu ovogodišnju cijenu.
"Vidimo još volatilnosti u cijenama plina u budućnosti – potražnja će biti veća na početku sezone grijanja, međutim, većina tih čimbenika već je uračunata u cijenu. Slabija potražnja može negativno utjecati na cijenu, uz mjere ekonomske politike protiv visoke inflacije. Pod pretpostavkom da Rusija neće otvarati plinovode prema Europi, volatilnost cijene plina snažno će odražavati igru između potražnje i ponude – ako potražnja za plinom bude smanjena rezovima u potrošnji plina u najvećim europskim gospodarstvima, ovo će dovesti do smanjenja cijena, ali istovremeno će se odraziti i na pad gospodarske aktivnosti", zaključuje se u izvješću.
.webp){kind=icon}
