Drama na tržištu obveznica: Mogu li još ublažiti burzovne šokove?

Danas svjedočimo pravoj drami na američkom tržištu obveznica. Prinosi na 10-godišnje američke državne obveznice porasli su na 4,48 posto, što je najveći skok još od 2001. godine. Također su porasli prinosi na 30-godišnje obveznice, dosegnuvši 4,95 posto. Taj tjedni rast najveći je još od 1982.

Američke državne obveznice, koje su se dugo smatrale najsigurnijom investicijom, sve se više ponašaju kao rizična imovina u svjetlu trgovinskog rata predsjednika Donalda Trumpa, navodi Bloomberg. Umjesto da im, kao što je uobičajeno, raste vrijednost tijekom pada burzi, investitori su istovremeno prodavali i dionice i dugoročne obveznice, što je rezultiralo rastom prinosa i padom dolara.

Neki analitičari vjeruju da su razlozi tehničke prirode (npr. rasprodaje hedge fondova), dok drugi upozoravaju da bi moglo doći do trajnijeg gubitka povjerenja.

Ako se taj trend nastavi, trošak zaduživanja SAD-a mogao bi znatno porasti, osobito uz već visoke fiskalne deficite. Upozoravajući primjer iz prošlosti, poput onoga Ujedinjenog Kraljevstva za vrijeme Liz Truss, pokazuje kako takav šok može trajno narušiti povjerenje ulagača.

Jesu li obveznice i dalje dobar alat za diverzifikaciju portfelja?

Usred potresa na globalnim dioničkim tržištima, tržište obveznica pokazalo je određenu otpornost. To i nije iznenađujuće, budući da se obveznice smatraju dobrim sredstvom za diverzifikaciju – teoretski bi trebale biti slabo ili čak negativno korelirane s dioničkim tržištem.

U hipotetskom portfelju s podjednakim udjelom dionica i obveznica, jasno se vide učinci diverzifikacije. Kada jedna klasa imovine značajno gubi na vrijednosti, druga je donekle amortizira i ublažava učinke tržišnog šoka na cjelokupni portfelj.

U nastavku analize proučavamo je li se među ulagačima dogodio klasičan "bijeg u sigurnost i kvalitetu" te koji su se segmenti obveznica pokazali najotpornijima.

Promatrajući trendove, primjećujemo različita kretanja između dioničkog i obvezničkog segmenta. Indeks S&P 500 izgubio je oko 12 posto vrijednosti u tjednu nakon objave američkih carina (zaključno s 8. travnjem), dok je Bloombergov referentni indeks obveznica USAgg u istom razdoblju zabilježio pad od samo jedan posto. Od početka godine, vrijednost indeksa S&P 500 pala je za 15 posto, dok je obveznički indeks izgubio oko dva posto.

Slična je situacija i u Europi. Europe Stoxx600 pao je za 12 posto, dok je Bloombergov odgovarajući obveznički indeks Pan-European Aggregate ostao gotovo nepromijenjen sa simboličnim padom od dva promila. Dana 9. travnja, kada je S&P 500 skočio za 9,5 posto u jednom danu, Bloombergov USAgg Bond izgubio je svega jedan promil.

U ponašanju obvezničkog tržišta primjećuju se klasični investicijski obrasci. U razdoblju burzovne nestabilnosti najbolje su se pokazale obveznice visoke kvalitete. Bloombergov indeks Global Aggregate u razdoblju od 2. do 8. travnja 2025. izgubio je samo dva promila, dok je Bloombergov indeks rizičnijih obveznica Global High Yield pao gotovo tri posto.

Korelacija između spreadova prilagođenih na opcije (engl. option-adjusted spreads – OAS), pokazatelja dodatnog prinosa koji investitor zahtijeva s obzirom na rizik obveznice, i promjene vrijednosti indeksa negativna je: što je veći rizik (veći OAS), to je veći pad vrijednosti. Zanimljivo je da je ta korelacija u jednom tjednu iznosila negativnih 83 posto, dok je od početka godine bila oko negativnih 45 posto, što potvrđuje da se u stresnim razdobljima na tržištu najviše ističe sustavni učinak i bijeg prema sigurnijoj imovini.

Zanimljivo je i to da su se u promatranom razdoblju povećali isključivo prinosi na američke desetogodišnje obveznice. U Njemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Japanu prinosi su pali, osobito na dvogodišnje obveznice, više nego na desetogodišnje. Budući da su i prinosi na američke dvogodišnje obveznice u padu, krivulja prinosa postaje sve strmija, što znači da investitori sve više preferiraju kratkoročne vrijednosnice unatoč nižim prinosima.

Što nas čeka?

Općenito se očekuje daljnji pad prinosa na obveznice, kako carine budu imale sve veći utjecaj, a investitori i dalje birali sigurnije oblike ulaganja.

U određenim segmentima postoji potencijal za rast prinosa. Primjerice, u Njemačkoj se očekuje pojačano zaduživanje, a u Japanu rast kamatnih stopa.

Američke obveznice ostaju upitne kao standardni benchmark za utočište dolara u narednom razdoblju, a tamo se mogu očekivati i viši prinosi.

U svjetlu trgovinskog rata SAD-a s ostatkom svijeta, ostaje pitanje koliko su strani ulagači spremni i dalje ulagati u SAD – možda će se radije odlučiti samo zadržati postojeće pozicije. Taj scenarij dodatno pogoršava situaciju rastućeg javnog duga: s rastom prinosa (koji se, s obzirom na inflacijske pritiske koje donose carine, i dalje može očekivati), stanje se samo pogoršava – u posljednje dvije godine prinosi se kreću oko četiri posto, znatno više od prosječnih dva posto u desetljeću od 2013. do 2022. godine.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar