Ponovno se budi strah među ulagačima uoči izbora u SAD-u

Predsjednički izbori u SAD-u mogli bi izazvati značajne promjene na tržištima, gdje Trumpova pobjeda obećava poticaj za dionice i snažniji dolar, dok Harrisina politika naginje stabilnosti obvezničkog tržišta.

Čim su ankete počele davati veću mogućnost za povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću, zahtijevani prinosi na obveznice počeli su rasti, komentirao je Ivan Dražetić iz InterCapitala. Trumpova potencijalna pobjeda, prema Dražetiću, mogla bi izazvati novi odgovor obvezničkog tržišta.

"Ako Trump pobijedi, njegove fiskalne politike koje uključuju povećano zaduživanje, uzrokovat će daljnji rast prinosa, što smanjuje atraktivnost obveznica", objašnjava Dražetić, dodajući da bi Trumpov povratak također bio dobra vijest za tržišta dionica i jači dolar zbog najavljenih poreznih rezova.

Zahtijevani prinosi na desetogodišnje i tridesetogodišnje američke obveznice (dospijeće 2034. i 2054.) znatno su porasli posljednjih tjedana. Najvišu vrijednost u posljednja tri mjeseca dosegnuli su prvog dana studenoga - prinos na desetogodišnje obveznice iznosio je gotovo 4,4 posto (najniža vrijednost bila je 16. rujna - 3,6 posto), dok su obveznice s tridesetogodišnjim rokom dospijeća imale prinos od 4,6 posto (najniža vrijednost bila je sredinom kolovoza, 16. rujna - 3,9 posto).

Neposredno prije izbora rast se zaustavio, a prinosi su se čak blago smanjili, no i dalje su na visokim razinama. Što ih potiče i što bi nakon predsjedničkih izbora mogli donijeti Donald Trump ili Kamala Harris?

"Prinosi rastu već više od mjesec dana", rekao je Blaž Hribar iz Pokojninske družbe A. Jedan od ključnih razloga za to bila je niska osnova jer su kapitalna tržišta isprva očekivala recesiju - podaci iz kolovoza o povećanju nezaposlenosti preplašili su američko kapitalno tržište, snižavajući očekivanja o budućim kamatnim stopama, što je dovelo do smanjenja prinosa na obveznice. Od ljeta dolaze optimističniji podaci s tržišta rada, kao i drugi gospodarski pokazatelji, što sugerira da je strah bio neopravdan.

Viši upravitelj imovine u NLB Skladovima, Rok Potočnik, također objašnjava rast ekonomskim podacima koji ukazuju na relativno dobro stanje američkog gospodarstva.

"Drugi razlog treba tražiti u većoj vjerojatnosti pobjede Donalda Trumpa na izborima, koji zagovara snažnu ekspanzivnu fiskalnu politiku, uz koju možemo očekivati višu inflaciju i posljedično više kamatne stope američke središnje banke Fed", istaknuo je Potočnik.

Hribar se slaže da je trenutna situacija oko Trumpa također važan dio slagalice.

"Trump prilično agresivno postavlja svoju fiskalnu retoriku i buduće politike koje će provoditi ako pobijedi, što dovodi do viših kamatnih stopa u slučaju njegove pobjede,“ kaže Hribar te podsjeća na Trumpove javno izrečene naznake o utjecaju na odluke američke središnje banke Fed, što dodatno povećava rizik za budućnost: „Možda inflacija, možda neko drugo pregrijavanje gospodarstva, ali u svakom slučaju to vodi prema višim kamatnim stopama".

Dodaje kako je izbor Trumpa na prethodnim izborima bio iznenađenje, dok su sada prognoze za njega relativno povoljne. Stoga je tada učinak na kamatne stope bio snažan, no danas su, prema njegovu mišljenju, promjene dijelom već nastupile u proteklom mjesecu, pa ne očekuje drastičan skok.

Potočnik također očekuje da će, u slučaju Trumpove pobjede, zahtijevani prinosi na američke državne obveznice biti nešto viši, "posebno ako republikanci pobijede i u Kongresu."

Indeks VIX, koji mjeri volatilnost na tržištu dionica za bližu budućnost, također bilježi rast. Vrijednost indeksa je u utorak bila tik ispod 22 indeksna boda, što je iznad petogodišnjeg prosjeka (nešto više od 21), ukazujući na očekivanu veću volatilnost i rizik među ulagačima.

Ako bude izabrana Kamala Harris, moglo bi doći do znatnog pada zahtijevanih prinosa, procijenio je Hribar. Objasnio je da su pod administracijom Joea Bidena promjene bile značajno manje i manje rigorozne, a slično se očekuje i od Harris, "da će nekako nastaviti u duhu Bidenove administracije i da će to biti mirnija plovidba za američke državne obveznice i kapitalna tržišta."

Dražetić također ističe suprotne učinke. "Ako je Trump loša vijest za američke obveznice, on je zbog najavljenih poreznih prijedloga dobra vijest za dionice i jači dolar", objašnjava Dražetić, naglašavajući da bi Trumpova pobjeda donijela rast dioničkog tržišta i potencijalno ojačala dolar, što bi dodatno privuklo kapital iz drugih zemalja.

 

Indeks VIX: Strah među ulagačima se povećava  Vrijednost indeksa VIX, koji mjeri volatilnost na tržištu dionica za bližu budućnost – neki kažu da mjeri strah među ulagačima – porasla je u posljednjim tjednima, što ukazuje na očekivanu veću volatilnost i rizik. U utorak je bio tik ispod vrijednosti od 22 indeksna boda, što je iznad petogodišnjeg prosjeka (nešto više od 21). Dodajmo da je od svibnja do kraja srpnja ove godine, dakle još prije objave kolovoških podataka o nezaposlenosti u SAD-u i krvavljenja na Japanu (vrhunac na gornjem grafikonu se snažno ističe), njegov prosjek iznosio nešto više od 13 indeksnih bodova.

 

Kakav će biti učinak na Europu

I u Europi se bilježi porast zahtijevanih prinosa na obveznice. Potočnik ističe da je "kretanje američke državne kamatne krivulje samo jedan od mnogih faktora koji utječu na trošak zaduživanja europskih država. Američke kamatne stope više posredno utječu na stanje na europskom tržištu duga, kroz činjenicu da su oba gospodarstva (SAD i EU) podložna sličnim kretanjima ekonomskog ciklusa - ako ide loše SAD-u, veća je vjerojatnost problema i u EU-u." Glavni pokretači promjena zahtijevanih prinosa na europske državne obveznice su, prema sugovorniku, očekivana promjena kamatne stope, očekivanja u vezi inflacije i gospodarskog rasta.

Trumpova pobjeda na izborima bila bi dobra vijest za američke tvrtke, a rast preko oceana povukao bi i dionice europskih tvrtki, vjeruje Dražetić.

"Priča o recesiji bila je izraženija u Americi, manje kod nas u Europi, pa je i skok manji, no američki izbori svakako utječu na Europu,“ kaže Hribar. Također podsjeća na mogućnost provedbe Trumpove najave o carinama prema Europi: "U prvom mandatu ih je već uveo, a ako bi ih sada znatno pojačao... Iako to nije njegova glavna politika, predstavlja jedan od mogućih scenarija rizika, što ne bi bilo povoljno za Europu".

Za sada ne znamo na što bi se carine odnosile niti kolike bi bile, istaknuo je Dražetić. Dodaje da bi Trump u slučaju pobjede vrlo vjerojatno primijenio istu taktiku kao u svom prošlom mandatu: najprije bi najavio neki visoki iznos, a kad bi sjeli za pregovarački stol, smanjio bi ga.

Kakvi su bili prinosi u izbornim godinama  Američka tvrtka TIAA, koja se bavi mirovinskim planiranjem i štednjom, analizirala je prinose u izbornim godinama od 1928. nadalje za umjerenog ulagača koji ima 60 posto ušteđevine u dionicama, a ostatak u obveznicama. Rezultati pokazuju da su prinosi bili negativni samo u četiri izborne godine: - 1932. (-1,4 posto), - 1940. (-4,7 posto), - 2000. (-0,8 posto) i - 2008. (-20,1 posto). Posljednji izabrani predsjednik koji je u izbornoj godini zabilježio negativan prinos bio je Barack Obama. Analiza također pokazuje da dugoročno, te godine nisu imale utjecaj na prinose: prosječni prinos u izbornoj godini (24 izbora) iznosi 8,7 posto ili 0,2 postotna boda više od prosjeka koji vrijedi za neizborne godine.

 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar