Središnje banke kupuju zlato u tišini - cijena leti u nebo

Središnje banke postale su ključni pokretač rekordnog rasta cijene zlata, a iako je stvarni obujam njihove kupnje obavijen velom tajne, nitko ne očekuje da će stati.

Na globalnoj razini, mjesečno akumuliraju oko 80 metričkih tona zlata, što je prema trenutnim cijenama vrijedno oko 8,5 milijardi dolara, procjenjuju analitičari Goldman Sachsa. Većina kupnji odvija se u tajnosti, premda trgovinski podaci ukazuju da Kina čini velik dio tih kupnji, zajedno s drugim neidentificiranim kupcima preko Švicarske.

Nacionalne banke i državni investicijski fondovi zajedno apsorbiraju oko tisuću tona zlata godišnje, što čini najmanje četvrtinu godišnje rudarske proizvodnje, prema podacima Svjetskog vijeća za zlato. U anketi HSBC-ja iz siječnja, u kojoj je sudjelovalo 72 središnje banke, više od trećine planiralo je dodatnu kupnju zlata u 2025. godini. Nijedna nije imala namjeru prodavati.

Zlato često ima ulogu utočišta u vremenima geopolitičkih napetosti. Iako je val kupnje počeo prije nego što je Donald Trump započeo globalni trgovinski rat, dodatno naglašava sve veću zabrinutost nekih država zbog prevelike izloženosti američkom dolaru, dominantnoj svjetskoj rezervnoj valuti. Nagli rast cijene zlata u posljednjih nekoliko godina dodatno je povećao njegovu privlačnost.

Primjerice, kazahstanska središnja banka prošle je godine bila jedan od najvećih prodavatelja zlata. No ove godine postala je neto kupac i planira nastaviti s povećanjem svojih rezervi, izjavio je guverner Timur Süleimenov.

"Zlato se obično smatra osiguravajućim resursom, ali u ovom slučaju, s obzirom na paniku, carine i preoblikovanje svjetske trgovine, to nije loš investicijski resurs", rekao je.

Veći dio središnje bankarske kupovine zlata nije objavljen│Bloomberg

Za Goldman Sachs, uvjerenje da će se kupnja nastaviti glavni je razlog zašto ta američka banka ostaje pri svojoj prognozi od 3,7 tisuća dolara po unci do kraja godine. Zlato se 3. lipnja trgovalo po cijeni od 3.360 dolara, blizu travanjskog maksimuma od 3,5 tisuća dolara.

Tempo kupnje ubrzao se nakon što su Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici 2022. zamrznuli ruske devizne rezerve nakon invazije na Ukrajinu. To je potaknulo mnoge središnje banke na razmišljanje o diverzifikaciji, dok su inflacija i nagađanja da bi američka vlada mogla manje povoljno tretirati strane vjerovnike dodatno povećala privlačnost zlata među donosiocima odluka.

"Zlato je najsigurnija pričuvna imovina", rekao je Adam Glapiński, guverner poljske središnje banke, koja je posljednjih godina bila među najvećim kupcima. "Ono nije izravno povezano s ekonomskom politikom ijedne države, otporno je na krize i dugoročno čuva svoju realnu vrijednost."

Zlato opet u fokusu

Središnje banke Švicarske, Kanade i Ujedinjenog Kraljevstva tijekom 1990-ih su godina prodavale zlato, što je dovelo do višegodišnjeg pada cijene. Tada je zlato postalo relikt, cijenjen uglavnom među pesimistima, dok je financijski svijet preferirao dolar.

Kupnja je ponovno porasla nakon svjetske financijske krize, a dodatno je ubrzana sankcijama protiv Rusije. Ipak, većina dodatne kupnje od tada nije prijavljena. Prijavljene kupnje gotovo se nisu mijenjale, iako se cijena zlata od kraja 2022. do početka 2025. udvostručila.

Najpouzdaniji podaci o kupnji središnjih banaka i državnih fondova dolaze od Svjetskog vijeća za zlato, organizacije koja predstavlja rudarsku industriju. Koriste kombinaciju javno dostupnih informacija, trgovinskih statistika i istraživanja na terenu. U 2024. godini, objavljena je tek oko trećina detektiranih kupnji.

Većina središnjih banaka informira Međunarodni monetarni fond kada kupuje zlato kako bi dopunila svoje devizne rezerve, no neke to čine diskretnije. Mnogi državni investicijski fondovi također čuvaju podatke o vlasništvu u tajnosti.

Špekulacije o Kini

Iako se mnogo raspravlja o mogućnosti da središnje banke i državni fondovi podcjenjuju svoje zlatne rezerve, ne postoje konkretni dokazi za to.

Prijavljene kupnje kineske središnje banke tržišni sudionici često smatraju zastarjelima ili nepotpunima. Primjerice, 2015. godine ta je središnja banka iznenada objavila da su njezine rezerve zlata porasle za čak 600 tona, što je šokiralo tržište nakon šest godina šutnje.

"Na tržištu se nagađa, i to je samo nagađanje, da je stvarna neto kupnja Kine znatno veća od službenih podataka", rekao je Evy Hambro, voditelj tematskih i sektorskih ulaganja u BlackRocku.

 

Uvoz zlata u Kinu strogo regulira tamošnja središnja banka i provodi se preko Šangajske burze zlata, zajedno s većinom domaće ponude. Povlačenja s te burze dobar su pokazatelj veleprodajne potražnje za zlatom u Kini.

No posljednjih godina ukupna ponuda, uključujući neto uvoz, domaću rudarsku proizvodnju i reciklirano zlato, neobično premašuje povlačenja, što otvara pitanja o tome gdje se nalazi višak.

Naravno, moguće je i drukčije objašnjenje – zagonetka koju već mjesecima proučava Martin Lynge Rasmussen, viši strateg u njujorškoj investicijskoj tbrtki Exante Data.

"Postoji velika potražnja za zlatom koja se zapravo ne bilježi", rekao je, dodavši kako su neuobičajeno visoke razine uvoza često povezane s procjenama o tajanstvenim kupnjama koje objavljuje Svjetsko vijeće za zlato.

Na tržištu postoje tragovi koji upućuju na kupnje od službenog kineskog sektora. Za razliku od standardnih zlatnih poluga koje se trguju na Šangajskoj burzi, središnje banke uglavnom kupuju velike poluge od 400 unci. One dominiraju trgovinom u Londonu i rijetko se koriste drugdje.

Bloomberg

Izvoz zlatnih poluga s londonskog tržišta u Kinu, najvećeg službenog kupca, nastavio se tijekom većeg dijela prošle godine, uključujući razdoblja kada kineska središnja banka nije objavljivala kupnje. Goldman Sachs procjenjuje da Kina od 2022. prosječno kupuje 40 tona mjesečno, na temelju trgovinskih podataka o potražnji kineske središnje banke i drugih institucija.

Taj se izvoz nastavio čak i kada je zlato u Šangaju bilo jeftinije nego u Londonu, što znači da nije imalo ekonomskog smisla da neka banka uvozi plemeniti metal i prodaje ga privatnim investitorima uz gubitak, izjavio je Jan Nieuwenhuijs, dugogodišnji analitičar kineskog tržišta zlata.

Upravljanje rezervama

Kupnja u inozemstvu također ima smisla ako Kina želi zamijeniti svoje dolarske rezerve zlatom, što je moguće učiniti samo na međunarodnom tržištu.

Kineska središnja banka vlasnik je deviznih rezervi i vodi ih kao imovinu u svojoj bilanci. Dnevno upravljanje rezervama obavlja Državna uprava za devizne poslove, tijelo pod nadzorom središnje banke. Uprava nije odgovorila na upite za komentar.

Uvoz velikih zlatnih poluga u Kinu premašuje ono što tamošnja središnja banka službeno prijavljuje│Bloomberg

Jedan od razloga zbog kojih puni opseg kupnji možda nije vidljiv u rezervama banke mogućnost je da se zlato vodi u bilanci nekog drugog službenog tijela. Kina trenutačno drži oko šest posto svojih rezervi u zlatu, u usporedbi s otprilike 75 posto u SAD-u, Njemačkoj, Francuskoj i Italiji, što je nasljeđe poslijeratnog zlatnog standarda.

Svjetski prosjek iznosi oko 20 posto, što je realan srednjoročni cilj za središnje banke iz zemalja u razvoju, rekao je Daan Struyven, jedan od direktora globalnog istraživanja sirovina u Goldman Sachsu. Vjerojatno će se ta razina dosegnuti postupno, kako se ne bi uzdrmalo tržište, dodao je.

Naravno, Kina nije jedini veliki kupac. Središnje banke u istočnoj Europi i na Bliskom istoku također su znatno povećale svoje zlatne rezerve posljednjih godina, kao i državni investicijski fondovi.

Količina zlata koju su središnje banke izvezle iz Ujedinjenog Kraljevstva i preusmjerile kroz Švicarsku naglo je porasla nakon 2022. godine, a razlike u trgovinskim podacima pokazuju da je više od 1,2 tisuće tona zlata u vlasništvu središnjih banaka ušlo u Švicarsku u posljednje tri godine. Zlato je zatim ili uskladišteno u švicarskim trezorima ili proslijeđeno krajnjim vlasnicima.

Kupovine zlata od središnjih banaka preusmjerene su u Švicarsku nakon 2022. godine│Bloomberg

Za neke središnje bankare, zamrzavanje ruskih deviznih rezervi pokazalo je kako se dolar može koristiti kao sredstvo pritiska, pri čemu se pristup financijskom sustavu može ograničiti na zahtjev SAD-a.

Većina zamrznutih ruskih rezervi nalazi se u belgijskom klirinškom domu Euroclear, a neki čelnici sada predlažu njihovu zapljenu za financiranje pomoći Ukrajini. Zlato, kada se čuva unutar granica zemlje, ne može biti oduzeto.

Bez obzira na to što će se dogoditi s ruskom imovinom u slučaju nekog budućeg mirovnog sporazuma, presedan je već postavljen, kaže Struyven. "Izračun rizika za upravitelje rezervama promijenio se", izjavio je.

Osim rizika od sankcija, špekulacije da bi administracija Donalda Trumpa mogla provoditi politiku namjernog slabljenja američkog dolara uznemirile su neke institucije ranije ove godine, kao i strah da bi američke Savezne rezerve mogle izgubiti svoju neovisnost u donošenju monetarnih odluka, rekao je Massimiliano Castelli, direktor u UBS Asset Managementu, koji savjetuje središnje banke o strateškim pitanjima.

S obzirom na prijetnje s kojima se suočavaju, udio dolara u globalnim deviznim rezervama vjerojatno će nastaviti padati – možda čak i bržim tempom nego prethodnih godina, jer se središnje banke okreću drugim valutama i zlatu, kaže Castelli.

Bloomberg

Ipak, unatoč težnji k diversifikaciji, središnje banke imaju ograničen izbor zbog manjka duga denominiranog u drugim valutama.

No sve veći kapitalni tijekovi prema zlatu mogli bi dodatno potaknuti rast njegove cijene, koja se udvostručila od kraja 2022. godine. Prema podacima JPMorgan Chasea, preusmjeravanje samo 0,5 posto stranih dolarskih sredstava tijekom idućih godina moglo bi povisiti cijenu zlata na čak šest tisuća dolara po unci do 2029. godine.

"Tržište zlata jest veliko, ali tržište dolara golemo je", rekao je Hambro iz BlackRocka. "Čak i mala količina kapitala preusmjerena iz dolara u zlato ima snažan učinak."

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar