Cijeli svijet zahvaćen je klimatskom krizom dok temperature rastu i rijeke presušuju, ali nikada nije bilo bolje vrijeme za zarađivanje na ugljenu.
Potresi na energetskom tržištu od ruske invazije na Ukrajinu znače da svijet postaje sve više ovisan o gorivu koje najviše zagađuje okoliš, a kako potražnja raste, tako i cijene rastu na najviše razine svih vremena, što za najveće proizvođače ugljena znači veliku dobit.
Robni div Glencore izvijestio je da je osnovna zarada njegove jedinice za ugljen porasla za gotovo 900 posto, na 8,9 milijardi dolara u prvoj polovici godine – više nego što su Starbucks ili Nike ostvarili u cijeloj godini. Profit najvećeg proizvođača Coal Indije gotovo se utrostručio, također na rekordnu razinu, dok su kineske kompanije koje proizvode više od polovice svjetskog ugljena u prvom polugodištu uprihodile čak 80 milijardi dolara.
Ogromni profiti raduju i ulagače. No zbog njih će se svijetu biti još teže odviknuti od navike loženja ugljena, dok proizvođači rade na iskopavanju dodatnih tona i poticanju ulaganja u nove rudnike. Ako se više ugljena vadi i spaljuje, pada i vjerojatnost zadržavanja globalnog zagrijavanja na manje od 1,5 stupnjeva Celzijevih.
Glencore u samo šest mjeseci ostvario rekordnu dobit | Bloomberg
To je izvanredan preokret za industriju koja je godinama bila u egzistencijalnoj krizi, dok se svijet pokušavao prebaciti na čišća goriva kako bi usporio globalno zagrijavanje. Banke su se obvezale prekinuti financiranje, kompanije su se rješavale rudnika i elektrana, a krajem prošle godine svjetski su se čelnici približili dogovoru o konačnom prekidu njegove upotrebe.
Ironično, ti su napori pridonijeli uspjehu proizvođača ugljena jer je nedostatak ulaganja ograničio opskrbu. A potražnja je veća nego ikad jer se Europa pokušava odviknuti od ruskog uvoza tako što uvozi više prekomorskog ugljena i ukapljenog prirodnog plina, ostavljajući manje goriva za druge zemlje. Cijene u australskoj luci Newcastle, azijskoj referentnoj točki, u srpnju su porasle na rekordne razine.
Utjecaj na dobit proizvođača ugljena bio je zapanjujući i ulagači sada to unovčuju. Velika zarada Glencorea omogućila je kompaniji ove godine povećati povrate dioničarima za dodatnih 4,5 milijardi dolara, uz obećanja da će biti još i viši.
Gautam Adani, najbogatija osoba u Aziji, iskoristio je kriznu situaciju u Indiji i osigurao uvozne količine, zbog čega je prihod njegove kompanije Adani Enterprises skočio za više od 200 posto u tri mjeseca do 30. lipnja, potaknut višim cijenama.
Američki proizvođači također ostvaruju veliku zaradu, a najveći proizvođači Arch Resources i Peabody Energy kažu da je potražnja u europskim elektranama toliko velika da neki kupci kupuju visokokvalitetno gorivo koje se obično koristi u proizvodnji čelika za proizvodnju električne energije.
Divlji profiti mogli bi postati politički problem jer šačica kompanija zarađuje, dok potrošači plaćaju visoku cijenu. Troškovi električne energije u Europi rekordno su visoki, a ljudi u zemljama u razvoju trpe svakodnevne nestašice struje jer njihova komunalna poduzeća ne mogu priuštiti uvoz goriva. Ranije ovog mjeseca, glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres obrušio se na energetske kompanije, rekavši kako su njihovi profiti nemoralni i da ih se treba dodatno oporezivati.
Zagovornici ugljena kažu da je ovo gorivo i dalje najbolji način za osigurati jeftinu i pouzdanu osnovnu energiju, posebno u zemljama u razvoju. Unatoč ogromnom razvoju obnovljivih izvora energije, loženje ugljena ostaje omiljeni svjetski način proizvodnje energije. Oko 35 posto ukupne globalne električne energije proizvodi se upravo iz tog goriva.
Cijene ugljena podivljale | Bloomberg
Dok zapadni proizvođači zarađuju na rekordnim cijenama – s kompanijama poput Glencorea koje su se obvezale zatvoriti rudnike u sljedećih 30 godina – najveći potrošači ugljena Indija i Kina još uvijek planiraju rasti.
Kineska vlada zatražila je od svoje industrije povećanje proizvodnih kapaciteta za 300 milijuna tona ove godine, a najveći proizvođač u državnom vlasništvu rekao je kako će povećati ulaganja u razvoj za više od polovice, zahvaljujući rekordnoj dobiti.
Coal India također će vjerojatno vratiti veliki dio svoje zarade u razvoj novih rudnika, pod pritiskom vlade da učini više kako bi održala korak s potražnjom elektrana i teške industrije.
Kina i Indija zajedno su radile na konferenciji UN-a u Glasgowu prošle godine kako bi ublažile ton u izjavi o globalnoj klimi kojom se poziva na "postupno smanjenje" upotrebe ugljena, umjesto na "postupno gašenje" kako je prvotno zacrtano.
U to je vrijeme malo tko mogao predvidjeti koliko će gorivo poskupjeti. Prije samo godinu dana, najveće međunarodne rudarske kompanije bile su u potpunom povlačenju iz ugljena, zbog prognoza da niski povrati nisu vrijedni sve većeg pritiska investitora i klimatskih aktivista.
Kad je Anglo American izdvojio svoj biznis s ugljenom iz Boatman Capitala, tvrdili su da on ništa ne vrijedi. Umjesto toga, dionice tvrtke danas poznate kao Thungela Resources vrtoglavo su porasle, više od tisuću posto od uvrštenja na burzu u lipnju 2021. godine, pri čemu je zarada po dionici u prvoj polovici godine porasla oko 20 puta.
Sam Glencore kupio je kolumbijski rudnik od bivših partnera Anglo i BHP Groupa. Priroda dogovora i rastuće cijene ugljena značili su da je Glencore u biti do kraja prošle godine besplatno dobio rudnik. U prvih šest mjeseci ove godine ostvario je dvije milijarde dolara dobiti od tog jednog rudnika, što je više nego dvostruko od ukupne zarade poslovanja s ugljenom u istom razdoblju prošle godine.
Čini se da će se zarada nastaviti povećavati jer analitičari kažu da će tržište ostati "vruće".
"Kako danas stvari stoje, ne vidimo da će ova energetska kriza još neko vrijeme nestati", rekao je glavni izvršni direktor Glencorea Gary Nagle.
.webp){kind=icon}
