Relativno niska proizvodnja u europskim i svjetskim razmjerima, način proizvodnje i visoka kvaliteta glavni su razlozi zašto je maslinovo ulje u Hrvatskoj bitno skuplje nego u drugim mediteranskim državama, objašnjava naše Ministarstvo poljoprivrede. Prema dostupnim podacima u kolovozu je stotinu kilograma ekstra djevičanskog maslinovog ulja u Hrvatskoj stajalo 1049 eura. Istovremeno se u Portugalu ista količina prodavala po 616 eura, a u Grčkoj po 763 eura. Prosjek na razini Europske unije je bio 772 eura, pokazuju podaci Ministarstva.
Spomenuta razlika u odnosu na prosjek EU, koja je sada oko 35 posto, lani je bila i bitno veća. Prošle godine u kolovozu u Hrvatskoj se stotinu kilograma maslinovog ulja u Hrvatskoj prodavalo po 768 eura, dvostruko više od prosjeka u Uniji.
Mada se može steći dojam da je ulje jedan od bitnijih domaćih proizvoda, realna slika je da smo u globalnim razmjerima zanemarivi. "Najvažnije države proizvođačice maslinovog ulja u EU su Španjolska, Italija, Grčka i Portugal dok je proizvodnja maslinovog ulja u Republici Hrvatskoj mala, s promjenjivim udjelom u EU koji se kreće oko 0,1 posto", objašnjavaju za Bloomberg Adriju iz Ministarstva poljoprivrede gdje dodaju i da je EU zaslužna za blizu 70 posto svjetske proizvodnje.
U državama koje su veliki proizvođači uja visoke količine koje nadmašuju potražnju već guraju cijene prema dolje, a "kada je takvo stanje popraćeno krizama (poput COVID-a, rata u Ukrajini) koje uzrokuju i nestabilnosti na tržištu, dolazi do neravnoteže" što kod država koje imaju proizvodnju veću od svojih potreba uzrokuje snižavanje cijena, tumače u Ministarstvu. Zbog toga je i razlika u cijenama maslinovog ulja između, primjerice, Portugala i Hrvatske toliko velika.
Jednostavnije, velika proizvodnja u Španjolskoj, Grčkoj, Italiji i Portugalu omogućuje korištenje ekonomija razmjera, pa cijene uja uz preveliku ponudu idu prema dolje. Kod nas je situacija suprotna, mala proizvodnja i mala ponuda uz veliku potražnju guraju cijene prema gore. Iz udruge maslinara Istarske županije Olea nedavno su nam također naveli razloge zašto kod nas uje toliko stoji. Radi se o malim površinama nasada, visokim troškovima proizvodnje te neorganiziranosti proizvođača, objašnjavaju istarski maslinari.
U Ministarstvu su nam odgovorili i zašto je u proteklih godinu dana došlo do snažnog rasta cijena maslinovog ulja na europskom tržištu. Prosječna cijena za stotinu kilograma ekstra djevičanskog ulja lani je u EU bila 385 eura, da bi do ovogodišnjeg kolovoza porasla na 772 eura. U sezoni 2022./2023. proizvodnja uja u EU je bila 35 posto niža u odnosu na petogodišnji prosjek, kao i 39 niža nego godinu prije. "Najveći pad proizvodnje bilježe Španjolska (-56%), Portugal (-39%) te Italija (-27%), dok je od velikih proizvođača jedino Grčka ostvarila rast proizvodnje za značajnih 42%, što je donekle kompenziralo veliki pad proizvodnje u ostalim državama članicama", objašnjavaju.
U Hrvatskoj je prošlogodišnja berba bila odlična. U odnosu na 2021. godinu kad je proizvedeno 32.036 hektolitara ulja, lanjski rezultat od 55.088 hektolitara je bio čak 72 posto bolji. Ove se godine ipak očekuje manji urod, poručuju iz Ministarstva. Vremenske prilike su, ovisno o pojedinim lokacijama loše utjecale na prinose pojedinih sorti, poput oblice, najzastupljenije u uzgoju u Dalmaciji (odnosno 65 posto od svih sorti u RH). No iz maslinarskih krugova se može čuti da, barem što se tiče istarskih proizvođača, će solidne zalihe od lanjske berbe smanjiti pritisak na rast lokalnih cijena uja.
Iako, kako poručuju iz Ministarstva, zbog brojnih faktora koji utječu na tržište "nije moguće sa sigurnošću ustvrditi kako će se trend rasta i nastaviti".
.webp){kind=icon}
