Hrvatska ima dovoljno pšenice i za izvoz, usprkos smanjenim prinosima, kaže Vlado Čondić Galinčić, predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK-a. Smatra da zbog smanjene proizvodnje žitarica i inflacije cijene pekarskih proizvoda neće nastaviti rasti tijekom jeseni, dok Drago Munjiza, konzultant u maloprodaji, dodaje kako bi cijene mogle pasti nakon završetka turističke sezone.
"Ove je godine smanjena količina proizvedene pšenice, uskladištilo se oko 800 tisuća tona, a prošle godine je posijano oko 160 tisuća hektara pšenice. Urod je bio lošiji ove godine, prosjek je oko pet tona. Razlozi su jasni – kišno proljeće jako je utjecalo i količina je pala, a posebno je pala kvaliteta. Ne bih rekao da je pšenica problem u Hrvatskoj, pšenice ćemo imati dovoljno, čak i za izvoz", rekao je Čondić Galiničić na Hrvatskom radiju te dodao da nitko nije očekivao takav pad cijena.
"Ova je godina za poljoprivredne proizvođače bila dosta teška jer su podbacili urodi. Prošlogodišnje ulazne cijene i proizvodnja bili su najskuplji u povijesti, a cijene su dosta pale", dodao je.
Čitaj više
Munjiza: Veliki trgovci rade "dućane u dućanu"
Do slabljenja ukupnog volumena prodaje doveli su rastući inflatorni pritisci i pad kupovne moći.
11.04.2023
Vlado Čondić Galiničić novi predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK-a
U fokusu su im pitanja državnih potpora kao alata za rješavanje ad hoc disbalansa na tržištu kao posljedice pandemije COVID-a i rata u Ukrajini.
05.07.2022
Butković: Za rast inflacije odgovorni oni koji su nepotrebno dizali cijene
Butković za kolovoški rast inflacije proziva one koji su dizali cijene radi veće dobiti.
06.09.2023
Pšenica zadržala gubitke dok izvoz s Crnog mora traje unatoč sukobima
Pšenica ostaje 19 posto niža ove godine zbog obilnih žetvi.
15.08.2023
Predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK-a kaže da će ove jeseni biti borba za kvalitetnu pšenicu.
"Pšenice neće nedostajati, ali njezina trenutačna cijena je za proizvođače niska, dok bi za mlinare i proizvođače stočne hrane trebala biti povoljna. E sad, zašto se to na policama ne vidi, to je drugo pitanje", rekao je Vlado Čondić Galiničić.
Odgovor na to pitanje pokušao je dati konzultant u maloprodaji Drago Munjiza.
"Indeks potrošačkih cijena porastao je u godinu dana više od 18 posto. Ne bih branio trgovačke lance, no njihov rast je daleko ispod 15 posto. Oni imaju veliki problem s količinama. To možda nije problem na rok od godine dana, ali trgovački lanci, kada im pada prodaja količine u bitnim robnim kategorijama, dugoročno moraju intervenirati. Ako se nastavi ta disproporcija između rasta cijena i prodanih količina u maloprodaji, trgovački lanci će ući u rat cijenama. Srećom, ima dosta trgovačkih lanaca koji imaju stalno niske cijene ili tjedne akcije u koje uvrštavaju i one robne kategorije kojima izrazito padaju prodane količine. Ta je roba kandidat za rast cijena. Naši proizvođači kupuju od velikih svjetskih proizvođača burzovne robe koji povećavaju cijene, pa i oni dižu svoje cijene kada prodaju trgovcima", objašnjava Munjiza.
Mnogi građani nadaju se da će cijene pasti kada završi turistička sezona, a Munjiza se slaže da je to jedini logičan korak.
"Neki trgovački lanci ne dižu cijene za vrijeme turističke sezone, ali neki dižu, posebice lokalni ili mali. Ipak, razina cijene u sezoni raste jer je tada i potražnja veća. Kad potražnja padne jer turisti odu, ponuda je veća i cijene padaju", objasnio je Munjiza.
Komentirajući cijenu pekarskih proizvoda, naglasio je kako je cijena pšenice na svjetskom tržištu u posljednjih šest mjeseci pala. Zato ne očekuje da će cijene pekarskih proizvoda u Hrvatskoj nastaviti rasti. "Udio potrošačke košarice u plaći je jako visok, što utječe na inflaciju, a građanima stvara problem", rekao je Čondić Galiničić koji procjenjuje kako cijene neće padati, ali neće ni znatno rasti.
Budući da Hrvatska ima jednu od najviši inflacija u EU-u, Munjiza kaže da bismo trebali gledati što rade neki od najboljih. Kao primjer naveo je Sloveniju.
"Što radi slovenska vlada? Za pet najvećih trgovaca u medijima objavljuje cijelu košaricu, odnosno tko je najjeftiniji. To stvara veliki psihološki pritisak. Bitno je shvatiti da je naše tržište dosta koncentrirano. Imamo Schwarz grupaciju, Lidl i Kaufland, Konzum te Spar koji su zajedno prošle godine ostvarili 31 milijardu kuna prometa od ukupno 56 milijardi kuna, koliko je cijelo tržište. Bilo bi zanimljivo objavljivati košarice i, drugo, da proizvodi koji su potrošačima bitni budu svaki dan po niskim cijenama. Također, da se u vikend akcije uvrste ti proizvodi i da popust ne iznosi 30 nego 50 posto. To su praktična rješenja", rekao je Munjiza te dodao kako misli da bi tri do pet trgovaca trebali u medijima objavljivati osnovnu košaricu kako bi se vidjelo tko je najjeftiniji.