Europska komisija predložila je u okviru šestog paketa sankcija prema Rusiji zbog napada na Ukrajinu postupno dokidanje uvoza ruske nafte unutar razdoblja od šest mjeseci te rafiniranih goriva do kraja godine.
"To će biti potpuna zabrana uvoza ruske nafte, morskim putem i kopnom, bilo da je riječ o sirovoj nafti ili derivatima", rekla je u govoru pred Europskim parlamentom predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
"Osigurat ćemo da izlazak iz ruske nafte bude proveden na uredan način, na način koji će omogućiti nama i našim partnerima da osiguramo alternativne dobavne pravce i umanjimo utjecaj (odluke) na svjetska tržišta", dodala je.
Mađarska i Slovačka, koje su se odupirale brzom odustajanju od ruske nafte zbog snažne ovisnosti o uvozu iz Rusije, dobile su dulji rok prilagodbe, pa će za punu primjenu sankcija imati vrijeme do kraja 2023. godine, navode izvori upoznati s detaljima prijedloga Europske komisije.
Nakon objave cijene nafte su nastavile rast, pa je cijena Brent terminskih ugovora narasla za dva posto.
Von der Leyen je rekla da je dio šestog paketa sankcija i prijedlog da se Sberbank i ostale ruske banke isključe iz međunarodnog sustava plaćanja SWIFT.
Članice EU-a će se sastati kasnije u srijedu da rasprave te moguće i odobre prijedlog.
U 2019. godini gotovo dvije trećine uvoza sirove nafte u EU došlo je iz Rusije. U 2020. godini više od 40 posto uvezenog dizela u EU došlo je iz Rusije.
U međuvremenu, zemlje članice OPEC-a nisu uspjele povećati proizvodnju u travnju zbog ograničenja u kapacitetima. Irak je zabilježio povećanje proizvodnje, no zemlje poput Libije i Nigerije su smanjile proizvodnju zbog smanjenja investicija i operativnih poremećaja. Čak ni Saudijska Arabija nije povećala proizvodnju na razini dogovorenih kvota.
Prema podacima Bloomberga, OPEC je povećao u travnju proizvodnju za 10.000 barela dnevno umjesto planiranih 270 tisuća barela. Ukupno je proizvedeno 28,7 milijuna barela dnevno.
.webp){kind=icon}
