EU prevladava naftni otklon od Rusije, Hrvatska nadoknadila pad zaliha

Europska unija snažno je srezala uvoz nafte i naftnih derivata iz Rusije otkako je započeo rat u Ukrajini, a istodobno gotovo sve zemlje članice uspjele su dovesti potrebne zalihe za slučaj izvanrednih okolnosti na razinu iznad ili blizu propisanog nacionalnog minimuma, među kojima i Hrvatska.

Po podacima Eurostata, u ožujku ove godine ukupan uvoz sirove nafte i naftnih prerađevina iz Rusije u EU iznosio je 1,4 milijuna tona, što je čak 90 posto manje od prosječne mjesečne brojke od 15,2 milijuna tona u trogodišnjem razdoblju između 2019 i 2022. godine.

Poznato je da je Rusija bila snažan izvor nafte za EU, no u međuvremenu je najprije stupio na snagu embargo na uvoz morskim putem početkom prosinca prošle godine, a onda i embargo na uvoz naftnih prerađevina početkom veljače ove godine.

Zapravo, EU se počeo okretati drugim izvorima i prije dogovora i stupanja na snagu dvaju embarga koji su kasnije samo ubrzali proces.

Prikaz pada uvoza nafte i naftnih derivata iz Rusije u EU

Tako je prošle godine u odnosu na 2019. bitno porastao uvoz iz SAD-a, Norveške, Brazila, Angole te Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Uvoz sirove nafte pao je s 12,4 milijuna tona u siječnju 2022. na 3,7 milijuna tona u prosincu prošle godine kada je embargo stupio na snagu. U ožujku je ta brojka pala na tek 1,17 milijuna tona s obzirom na to da postoje iznimke kod embarga kao što je slučaj Mađarske koja rusku naftu uvozi kopnenom vezom.

Što se tiče uvoza naftnih prerađevina, tu je pad s 3,3 milijuna tona u siječnju prošle godine na 700 tisuća tona u veljači ove godine kada je i u tom segmentu nastupio embargo. U ožujku je uvoz iznosio tek 300 tisuća tona.

"Ukupni uvoz nafte iz Rusije nije došao na nulu zbog određenih iznimki koje dopuštaju ograničeni uvoz u specifičnim okolnostima", podsjeća Europska komisija.

Ruska agresija na Ukrajinu prouzročila je poremećaj na tržištu nafte u EUu, pa su u dva navrata, u ožujku i travnju prošle godine, morale biti otpuštane zalihe radi stabilizacije tržišta. To je dovelo do toga da je u nekim zemljama došlo do pada potrebnih zaliha ispod propisane razine, a među 10 zemalja ispod minimuma se u srpnju prošle godine našla i Hrvatska.

Zemlje EU-a ispod i iznad minimuma naftnih zaliha na kraju ožujka 2023.

Ostale su bile Bugarska, Češka, Irska, Italija, Latvija, Litva, Mađarska, Austrija i Rumunjska.

Europska je komisija dala preporuku da se zalihe nadopune na odgovarajuću razinu do kraja ožujka ove godine, i to je pet zemalja uspjelo napraviti uključujući Hrvatsku.

Ispod crte su ostale Bugarska, Češka, Irska, Latvija i Litva, no, kako napominje Europska komisija, tri su blizu cilja potpunog nadomještanja zaliha.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar