Europa je žurno krenula u osiguravanje kapaciteta za nabavu ukapljenog prirodnog plina (LNG) kako bi ublažila energetsku krizu zbog konflikta s Rusijom, no sada se čini kako je moguće da su planovi za izgradnju novih terminala naprosto otišli predaleko.
Planirani kapacitet LNG terminala može značajno nadmašiti potražnju za tim energentom nakon 2030. godine budući da se Europska unija (EU) istodobno trudi razviti što više pogona na obnovljive izvore.
Drugim riječima, ako se svi planirani terminali izgrade, moglo bi doći do situacije nedovoljno korištene infrastrukture i milijardi uzalud potrošenih eura.
Čitaj više
Shell u prvom tromjesečju s 9,6 milijardi dolara dobiti
Trgovanje gorivom i veća prodaja LNG-a ostvarilo je naftnom divu snažnu dobit u prvom kvartalu godine.
04.05.2023
Greenpeace: Nova LNG infrastruktura u EU-u samo povećava ugljične emisije
Greenpeace upozorava da će LNG terminali dovesti do proizvodnje trećine emisija stakleničkih plinova iz 2019. godine.
30.04.2023
Njemačka razmatra izgradnju kontroverznog LNG terminala na Baltiku
Predstavnici tamošnje plinske industrije upozorili su na moguće probleme u opskrbi iduće zime.
22.04.2023
Globalna ponuda LNG-a iz nestašice prerasta u prezasićenost
Svjetsko tržište je preplavljeno LNG-om što snižava cijene i stvara viškove tog goriva u Europi i Aziji.
18.04.2023
"Neke od investicija su osmišljene na temelju pretpostavke da će uvijek biti potražnje negdje u Europi. No ako svaka zemlja teži imati svoje kapacitete i tržišta ne budu surađivala, bit će puno uzaludnog troška", smatra Ogan Kose iz konzultantske tvrtke Accenture koji se bavi temom prirodnog plina.
Zasad planovi o novim LNG terminalima napreduju. Italija se priprema za izgradnju četvrtoga terminala, Njemačka također. Pritom se preferiraju plutajući terminali koji su jeftiniji i brže se završe. Ostali projekti planiraju se u zemljama poput Estonije ili Grčke. Ne zaboravimo i da Hrvatska kani udvostručiti kapacitet svojeg terminala na Krku.
Tijekom ovoga desetljeća, uvozni kapacitet za LNG u EU trebao bi narasti za oko 50 posto, navodi Institut za ekonomiku energetike i financijske analize sa sjedištem u Detroitu.
Istodobno, ima scenarija koji kažu da potražnja neće toliko narasti, a mogla bi i pasti. Do 2030. godine, EU može imati 250 milijardi kubičnih metara neiskorištenih kapaciteta, što je više od pola cijele potražnje za plinom u EU-u 2021. godine.
EU je dobro prošao kroz proteklu zimu zbog blagog vremena, manje potrošnje energije i priljeva LNG-a, pa su sada skladišta plina popunjenija no što je to uobičajeno u ovo doba godine.
Ipak, brodovi i dalje dovoze LNG u Europu zbog rizika koji su mogući iduće zime. Ponekad tankeri čak moraju čekati na iskrcaj.
Zasad se čini da Europa nema izbora no graditi novu infrastrukturu kako bi se zadovoljila sadašnja potražnja za LNG-om. Terminali i nisu građeni da funkcioniraju punim kapacitetom cijelu godinu i uobičajeno je da imaju prosječnu godišnju stopu iskoristivosti od 50 do 70 posto.
No zabrinutost leži u manjku potražnje na dulji rok. EU će možda srezati uporabu plina za gotovo 45 posto do 2030. kako razvija proizvodnju na obnovljive izvore, navodi se u jednom predviđanju Međunarodne agencije za energiju.
S druge pak strane, iz tvrtke Elengy, koja upravlja s trima kopnenim terminalima u Francuskoj, kažu da su na nekim od europskih terminala kapaciteti rezervirani čak do 2045. ili 2050. te da je razina iskoristivosti njihovih terminala prošle godine bila 95 posto.
.webp){kind=icon}
